Zdravstvena nega kod osoba sa pankreatitisom
SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA „FOJNICA“
KISELJAK
MATURSKI RAD IZ
ZDRAVSTVENA NJEGA
Zdravstvena njega kod osoba sa pankreatitisom
Mentor:
Učenik:
Ivana Grancić, prof.
Marin Glavočević
Fojnica, april 2025. godine
2
SADRŽAJ

4
2.
ETIOLOGIJA PANKREATITISA
Akutna upala gušterače (ponekad i okolnih tkiva) nastaje zbog oslobaðanja aktiviranih enzima
gušterače. Glavni uzroci su bolesti bilijarnog trakta i kronični alkoholizam. Težina upale kreće se
od blagog (bolovi u trbuhu i povraćanje) do teškog oblika upale (nekroza tkiva gušterače uz
sistemski upalni proces s razvojem kliničke slike šoka i višeorganskog zatajivanja). Dijagnoza
počiva na kliničkoj slici te na razini amilaza i lipaza u serumu. Liječenje je potporno uz IV
davanje tekućine, analgetika i prekid peroralne prehrane.
Na bolesti bilijarnog sustava i alkoholizam otpada ≥80% slučajeva akutne upale gušterače.
Ostatak od 20% otpada na brojne druge uzroke (vidi TBL. 15–1).
Točni mehanizam nastanka upale gušterače uslijed opstrukcije Oddijevog sfinktera kamencem ili
mikrolitom (muljem) nije jasan, iako je moguće da je uzrok povećani duktalni tlak. Dugotrajna
konzumacija alkohola (>100 g/dnevno u periodu >3 do 5 godina) dovodi do precipitacije proteina
(enzima) gušterače unutar malih vodova gušterače. Duktalna opstrukcija ovim proteinima može
izazvati preranu aktivaciju enzima gušterače. Uzimanje alkohola u ovih bolesnika može biti
okidač upale gušterače uslijed aktivacije enzima.
Utvrđene su brojne genetske mutacije koje pogoduju nastanku upale gušterače. Jedna predstavlja
autosomno dominantnu mutaciju gena za tripsinogen koja u 80% nositelja ovog poremećaja
uzrokuje upalu gušterače; postoji jasan obiteljski obrazac. Druge mutacije pokazuju manju
penetraciju te se rijetko klinički manifestiraju a mogu se otkriti genetskim testiranjem. Genetski
poremećaj odgovoran za nastanak cistične fibroze povećava rizik od recidivirajućih napadaja
akutnog pankreatitisa.
Obzirom na etiologiju, enzimi gušterače (uključujući tripsin, fosfolipazu A2 i elastazu) aktiviraju
se unutar žlijezde. Enzimi oštećuju tkivo te aktiviraju komplement i upalnu kaskadu uz stvaranje
citokina. Ovo uzrokuje upalu, edem i ponekad nekrozu. Kod blažeg oblika upale gušterače,
upalni proces je ograničen na gušteraču; mortalitet je <5%. Kod težeg oblika upale gušterače
postoji značajna upala, uz nekrozu i krvarenje kao i sistemski upalni odgovor; mortaliteta iznosi
10 do 50%. Nakon 5 do 7 dana, nekrotično tkivo gušterače može se inficirati crijevnim
bakterijama.
Aktivirani enzimi i citokini prodiru u peritonealnu šupljinu uzrokujući kemijsku leziju i
sekvestraciju tekućine u treći prostor; ukoliko dospiju unutar sistemskog krvotoka dolazi do
5
sistemskog upalnog odgovora koji može izazvati sindrom akutnog respiratornog distresa i
zatajivanje bubrega. Sistemske manifestacije su posljedica povećane permeabilnosti kapilara i
smanjenog tonusa krvnih žila. Smatra se da fosfolipaza A2 oštećuje alveolarne membrane u
plućima.
U gotovo 40% bolesnika unutar ili oko gušterače stvara se nakupina tekućine bogata enzimima i
tkivnim otpadom. U polovice bolesnika dolazi do spontanog nestanka ovih nakupina. U ostalih se
razvija inflamacija ili se stvaraju pseudociste. Pseudociste imaju fibroznu kapsulu sa ili bez
epitelnog sloja. Pseudociste mogu krvariti, rupturirati ili se mogu inficirati.
Smrtni ishod unutar prvih nekoliko dana obično je posljedica poremećaja kardiovaskularne
funkcije (uz razvoj tvrdokornog šoka ili zatajenja bubrega) ili respiratorne insuficijencije
(hipoksemije a ponekad ARDS–a). Katkad je smrtni ishod posljedica zatajivanja srca
uzrokovanog još neidentificiranim čimbenikom koji deprimira srčanu funkciju. Smrtni ishod
nakon prvog tjedna uvijek je posljedica infekcije ili rupture pseudociste.
2.1. Simptomi i znakovi
Akutna upala se manifestira postojanim, upornim bolovima u predjelu gornjeg dijela trbuha koji
su jačeg intenziteta pa često zahtijevaju veće doze parenteralnih opioida. Bolovi se šire u leđa u
otprilike 50% bolesnika. Bol se rijetko prvo javlja u predjelu donjeg abdomena. Bolovi se obično
javljaju iznenada kad je upala gušterače prouzročena žučnim kamencima. Kod upale gušterače
izazvane alkoholnom bolovi se javljaju nakon nekoliko dana. Bolovi obično traju nekoliko dana.
Bol malo popušta pri uspravljanju ili saginjanju prema naprijed, a pojačava se pri kašlju,
značajnijim pokretima i dubokom disanju. Mučnina i povraćanje česti su simptomi.
Opće stanje bolesnika ukazuje na ozbiljnu akutnu bolest uz pojačano znojenje. Frekvencija pulsa
se obično kreće od 100 do 140 u minuti. Disanje je plitko i ubrzano. Krvni tlak prolazno može
biti povišen ili snižen, uz značajnu posturalnu hipotenziju. Tjelesna temperatura početno može
biti normalna ili čak ispod granice normale uz porast od 37,7 do 38,3° C unutar nekoliko sati.
Svijest može biti poremećena do sopora. Katkad bjeloočnice požute. Oslabljena je pomičnost
ošita a može se razviti i atelektaza pluća.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti