Odlomak

Žuan Miro rođen je u Barseloni 20. Aprila 1893. Godine, a umro je 25. Decembra 1983. Bio je španski slikar, vajar i keramičar iz Katalonije. Takođe se bavio primenjenom umetnošću i grafikom, a posebno su čuveni i njegovi murali. Prvi muzej koji je posvećen radu ovog slikara je osnovan 1975. godine u Barseloni pod originalnim nazivom Fondacija Žuan Miro. Drugi muzej pod nazivom Fondacija Pilar i Žuan Miro osnovan je 1981. godine i nalazi se u Palma de Majorki. Veoma rano, već u osnovnoj školi počeo je da da pohađa časove crtanja. Jedino što ga je zaista zanimalo bilo je crtanje, za koje je odmalena pokazivao veliki talenat. Od 1907. do 1910. godine u Barseloni je pohađao trgovinsku školu, ali takođe i višu umetničku i industrijsku školu pod imenom Ljoča, u kojoj je dobijao veliku podršku od svojih profesora Modesta Urđelja i Đosepa Paskoa. Mirovi crteži koji datiraju iz 1907. godine, čuvaju se u Fondaciji Miro. Sa sedamnaest godina završio je trgovačku školu i zaposlio se u apoteci, u kojoj je radio sve dok ga bolest nije primorala da se povuče u porodičnu kuću u okolini sela Montrođ. Kada se oporavio oko 1912. godine Miro odlazi u Barselonu, gde definitivno odlučuje da se posveti slikarstvu. Upisao se u Akademiju Fransesk Gali, koju će pohađati do 1915. godine, gde je upoznao i druge buduće katalonske umetnike od kojih je jedan Žuan Prats, s kojim će i kasnije održavati bliski prijateljski odnos. 1916. godine upoznaje umetničkog trgovca Đuzepea Dalmaua, koji se zainteresovao za njegove radove. Preko njega upoznaje Morisa Rajnala i Fransisa Pikabijua. Svoju prvu samostalnu izložbu predstavio je 1918. godine u Galeriji Dalmau. Sva dela na ovoj izložbi je bila su pod uticajem kubizma, narodne-Katalonske umetnosti, i rimskih fresaka. Njegov rad u tom trenutku kombinovao je mnoge različite umetnosti. Već 1920. otputovao je na svoje prvo putovanje na izložbu u Pariz. Iste godine posećuje Pikasa. To je za Miroa predstvaljalo veliku čast, jer je Pikaso bio jedan od njegovih omiljnih slikara. Pikaso je ostavio veliki uticaj na Miroovo stvaralaštvo, pomogao mu je da konačno pronađe svoj stil i da se oproba kao nadrealista.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari