Internet bankarstvo u ekonomiji
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
INTERNET BANKARSTVO U EKONOMIJI
INTERNET BANKING IN ECONOMY
ZAVRŠNI RAD
Opatija, 2011.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
INTERNET BANKARSTVO U EKONOMIJI
INTERNET BANKING IN ECONOMY
ZAVRŠNI RAD
Mentor: doc.dr.sc.Mislav Šimunić Student: Mihajlo Ogrizović
Kolegij: Informatika Matični broj: 18986/07
Smjer: Menadžment u turizmu
Status: redovni, sveučilišni
Opatija, svibanj, 2011.

II
7.1.2. Autentičnost Privredne banke Zagreb na Internetu
...................................................................28
7.1.3. Zaštita podataka tijekom prolaska Internetom
..........................................................................29
7.1.4. Zaštita informacijskog sustava Privredne banke Zagreb
..........................................................29
9. STATISTIKE KORIŠTENJA INTERNET BANKARSTVA POSLJEDNJIH GODINA
10. GLOBALIZACIJA I BANKARSTVO
.................................................................................................43
1
UVOD
Internet sve značajnije utječe na način suvremenog poslovanja i donosi nove izazove pred
današnje banke
. Postoji velik broj zahtjeva koje treba ispuniti u cilju postizanja uspješnog
poslovanja na Internetu, kao npr. lakoća korištenja aplikacija, sigurnost osobnih informacija,
integracija sa postojećim sistemima, prihvaćanje standarda otvorenih sistema, itd.
Cyber Banking ili Internet bankarstvo
predstavlja obavljanje bankarskoga poslovanja
direktno iz kuće, posredstvom Interneta. Pri obavljanju bankarskih transakcija u Internet
bankarstvu nije potreban specijalan softver, te ne postoje podaci uskladišteni na klijentovom
hard-disku, pa je veća sigurnost pri obavljanju transakcija. Pristup banci i računu moguć je sa
bilo kojeg mjesta na svijetu, pod uvjetom da na tom mjestu postoji kompujter priključen na
Internet.
Banka brine o održavanju svojstvenoga hardverskog i softverskoga sistema zaštite, te je
moguće i obavljanje on-line transakcija. Internet nudi bankama puno mogućnosti, ma da se još
uvijek svjetska mreža uglavnom koristi u promotivne svrhe. Predviđanja su da će se ovaj vid
bankarstva razvijati velikom brzinom. Internet bankarstvo je najjeftiniji oblik bankarskih usluga,
dostupan 24 sata dnevno, praktično bez prostorne ograničenosti.
Glavni ograničavanjući faktori su sigurnost i privatnost. Sa tehničke strane, ovaj problem
su neke banke riješile, ali činjenica je da je ponašanje potrošača vođeno protrošačkom
perspektivom nego li tehničkim činjenicama. Neprihvaćanje da se bankarske transakcije
obavljaju preko Interneta postoji, prije svega, iz straha da ključne financijske informacije budu
otkrivene.
Jasno su vidljive razlike između Internet bankarstva i on-line bankarstva. Osnovna razlika
je u ugradnji specijalnih softverskih programa koji ograničavaju korinika na obavljanje usluga
isključivo sa kompjuterom u koji je ugrađen odgovarajući softver. Razlike su i u stupnju
sigurnosti pri obavljanju transakcija, zatim u novcu potrebnom za kupnju i ugradnju softvera, te
vremenu potrebnom za obuku korisnika.
Spomenuti razlozi jasno ukazuju da je Internet bankarstvo praktičniji. Ekonomičniji i
sigurniji način obavljanja bankarskog poslovanja direktno iz kuće.
http://
poslovanje.hr/...
internet
-
bankarstvo
/184525.htm
http://web.efzg.hr/dok/OIM/oim_prester_RBA Internet bankarstvo

3
Bez obzira na način stvaranja, pojedinac uvijek dobiva potraživanje kod banke u obliku
depozita, a banka dobiva potraživanje od pojedinca u obliku vrijednosnog papira ili obećanja
plaćanja. Značajno je pritom što potraživanje pojedinca zapravo predstavlja novac. Osnova svih
bankovnih operacija je povjerenje javnosti da će stvoreni novac biti prihvaćen za plaćanje
dugova. Događa se da banke ne mogu isplatiti sve depozitare koji žele zamijeniti svoje depozite
za novac i onda nastaje panika i navala na banke (run). Kako bi izbjegli takve situacije i mogli
isplatiti sve zahtjeve depozitara, bankari drže određene rezerve gotovine i likvidnih sredstava
koja se mogu brzo pretvoriti u gotovinu.
No, nijedna suvremena banka ne bi mogla sve svoje obveze isplatiti u gotovini. Budući da
banka zarađuje na profitima što ih ostvaruje davanjem zajmova i investiranjem, postoji sukob
između profitabilnosti i likvidnosti. U nekim zemljama banke drže rezerve prema svom iskustvu,
a u većini zemalja je obvezna rezerva utvrđena zakonom. U većini zemalja bankovni sistem
kontrolira centralna banka sama ili u suradnji s ministarstvom financija. Te dvije institucije
zajedno obično se nazivaju monetarnim vlastima.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti