VISOKA ŠKOLA ,,LOGOS“ CENTAR MOSTAR
Sigurnosne studije
Kriminalistika
ZAVRŠNI RAD
DETEKTIVSKA DJELATNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ
Mentor:
Student:
Prof VŠ doc dr Vladica Babić Martina Herceg
U
Mostaru, 2017.
IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI
Ja Martina Herceg, izjavljujem da sam rad pod nazivom „Detektivske službe u Republici
Hrvatskoj“ napisala prema Pravilniku o završnom radu, uz pomoć mentora Prof. VŠ. doc. dr.
Vladica Babić, koristeći se pritom odgovarajućom literaturom.
Student :
_______________________
Martina Herceg
1
UVOD
Zemlje Europske Unije su započele trend smanjenja broja policijskih službenika ,čime se
rasterećuje budžet države u kojoj djeluju, ali se povećava broj ovlasti i poslova koje može
obavljati privatni sektor i pruža se mogućnost kako za nove kadrove tako i za umirovljene
policijske službenike koji zadovoljavaju kriterije propisane Zakonom o detektivskoj
djelatnosti. Time se utječe i na društvenu korisnost samog pojedinca, dok društvo dobiva
čovjek s iskustvom koji može nastaviti svoje djelovanje u borbi protiv kriminala. U svom
pravom „institucionaliziranom“ obliku privatna sigurnost vidljiva još početkom XVII stoljeću
Engleskoj sa pojavom Crkvenih Parohijskih patrola u Londonu i drugim gradovima, tek sa
prvim privatnim detektivom Alanom Pinkertonom i njegovom detektivskom agencijom
otvorenom 1850. godine u Chicagu počinje privatno institucionaliziranje ove ovlasti
sigurnosti. Činjenica da je u tom vremenu „divljeg zapada“ Pinkerton vršio osiguranje novca
prilikom transporta kočijama ili vlakovima, ili da je vršio osiguravanje predsjednika Linkolna
govori o početcima zakonski institucionalizirane privatne sigurnosti i detektivske djelatnosti.
1
Tijekom Građanskog rata, Pinkerton i njegovi agenti organizirali su sistem za obavještajne
poslove i kontrašpijunažu za Uniju. Nakon građanskog rata Pinkerton se vratio privatnoj
sigurnosti, i dijelom zbog malog broja javnih agencija za provedbu zakona koje su bile
dijelom limitirane jurisdikcijom, on je izgradio jedinu istražnu agenciju sa stvarnim državnim
mogućnostima.1889. godine Brink Incorporated je formirao agenciju za zaštitu imovine i
novca. 1909. godine William J. Burns Inc. formira privatnu detektivsku agenciju i postaje
istražna ruka Američke Bankovne Asocijacije. Pinkerton, Brinks and Burns kompanije i
danas posluju na tržištu .U isto vrijeme sa osnivanjem i rastom „originalne trojke“ razne
željezničke udruge dobivaju političku snagu i državne strukture donose “Railrods policijski
Akt“ koji daje mogućnost da željeznice uspostave svoje sigurnosne snage sa punim
policijskim ovlastima. Do 1914. godine u SAD je bilo preko 12 000 željezničkih policajaca na
terenu. Ovaj akt je preteča onom što se danas u terminologiji privatne sigurnosti nazivamo –
unutarnja služba zaštite. Ova pojava privatne sigurnosti je zabilježena i kod nas, tako u
1
Alan Pinkerton rođen u Škotskoj emigrirao je u SAD, a otac mu je poginuo kao policajac dok je Alan bio još
uvijek mali dječak. 1850. godine, nakon 4 godine kao zamjenik šerifa u Cane Countiu u Ilinoisu, Pinkerton je
imenovan zamjenikom u Cook Countiju u Chicagu. Kasnije postao je specijalni agent Američkog poštanskog
odjeljenja, i prvi i jedini policijski detektiv Chicaga. Napustio je policiju i formirao prvu privatnu detektivsku
agenciju, koja se specijalizirala u pružanju usluga istrage i zaštitarskih usluga za željeznice i industrijske
organizacije. Pinkertonova reputacija „glavni detektiv“ dovela ga je na nivo državne a kasnije i svjetske
popularnosti.
3
1. OPĆA RAZMATRANJA I ULOGA DETEKTIVSKE
DJELATNOSTI
Rast sektora privatne sigurnosti globalan je svjetski proces. Privatizacija poslova
sigurnosti prisutna je u ekonomski razvijenim zemljama, zemljama u tranziciji, a također i u
nerazvijenim zemljama. U stranoj literaturi prisutan je sve veći broj znanstvenih i stručnih
radova o ovoj problematici, međutim kod nas nije dovoljno prisutna pozornost koja je
posvećena privatnoj detektivskoj djelatnosti. U nedostatku adekvatne literature i podataka
teško je dati jedan sadržajniji komparativni pristup koji bi obuhvatio prirodu detektivskih
poslova, trendove, zakonsku regulativu kao utjecaj detektivske djelatnosti uz pravne sisteme
pojedinih zemalja. Za jedan takav istraživački poduhvat bila bi potrebna posebna studija .U
suvremenom svijetu prisutan je trend preuzimanja pojedinih poslova sigurnosti koji su bili u
nadležnosti privatnih aktera, subjekata, a dinamika i priroda tih procesa razlikuje se od
države do države.
U našem okruženju detektivske poslove države i njihovi stanovnicu su prepoznali kroz
zakonske odredbe, te donijele odgovarajuća pravna dokumenta. Takvu djelatnost
prepoznajemo u susjednim državama kroz različite vremenske periode, a promatrano
kronološki zakonska rješenja imaju sljedeće države :
1994. Slovenija - Zakon detektivske djelatnosti;
1996 / 2009. Hrvatska – Zakon o zaštiti osoba i imovine / Zakon o privatnim
Detektivima;
1999. Makedonija – Zakon o detektivskoj djelatnosti;
2002. BIH , Republika Srpska – Zakon o agencijama za
2
sigurnosti lica i imovine i
privatnoj detektivskoj djelatnosti;
2004.BIH, Distrikt Brčko – Zakon o agencijama za osiguranje lica i imovine i
privatnoj detektivskoj djelatnosti;
2005. Crna Gora- Zakon o detektivskoj djelatnosti;
2013. Srbija – Zakon o detektivskim poslovima.
Ovime je moguće uočiti vidljivu razliku u radu privatnog sektora sigurnosti u zemljama
zapadne demokracije i zemljama u tranziciji, te nerazvijenih zemalja širom svijeta. Priroda
2
Zakon o načelima rada službi bezbjednosti vidi šire : Vejnović, D : Država bezbjednosti-službe
