Ovisnost: završni rad
Srednja strukovna škola Fojnica šk.god. 2018./19.
u Kiseljaku
Farmaceutski tehničar
ZAVRŠNI RAD
TEMA: OVISNOST
Kandidat: Mentor:
Lorena Slišković Prof. Mr. Ph. Mijat L. Tuka
Kiseljak, svibnja 2019.
SADRŽAJ
3.3.1.Posljedice korištenja konzumiranja marihuane i hašiša .......................................15

1
UVOD
Pojam ovisnosti ne mora se odnositi samo na psihoaktivna sredstva. Čovjek može biti
ovisan o jelu, igrama na sreću, televiziji, internetu itd., a zajednička je značajka da aktivnosti
vezane uz tu ovisnost mogu postati središnji sadržaj i čimbenik njegovoga življenja.
Početak uporabe duhana, alkohola i psihoaktivnih droga obično se zbiva u tijeku
adolescencije, a mladi su, zbog specifičnosti razdoblja odrastanja, relativnog neiskustva te
određene mladalačke sklonosti rizicima, najugroženija populacijska skupina za usvajanje i
razvoj ovisničkoga ponašanja.
Mladi su najugroženija populacijska skupina za usvajanje i razvoj ovisničkoga ponašanja.
U ovom radu nešto detaljnije ću pisati o konkretnim ovisnostima kao što su droga, alkohol i
duhan tj. cigarete i njihovom djelovanju na čovjeka i čovjekovo zdravlje.

3
2. Psihoaktivne supstance
Psihoaktivne supstance imaju psihoaktivan učinak odnosno na različite načine djeluju na
središnji živčani sustav, a preko njega na emocije, mišljenje, ponašanje i fiziološke funkcije
čovjeka. U zakonskom smislu psihoaktivne supstance se mogu podijeliti u dvije osnovne
skupine: legalne i ilegalne. Kava, duhan i alkohol najpoznatije su legalne psihoaktivne
supstance. U ovu skupinu mogu se svrstati i neki lijekovi koji, ako ih se uzima bez
medicinski opravdanih razloga, također predstavljaju psihoaktivne supstance (sedativi,
analgetici, steroidi itd.). Svaka pretjerana i neopravdana uporaba ovih sredstava postaje
zlouporaba. Ilegalne psihoaktivne supstance ili droge u pravilu nemaju medicinsku uporabu.
Zbog toga je svaka uporaba ovih tvari zlouporaba. Ovoj skupini pripadaju marihuana, hašiš,
LSD, amfetamin, metamfetamin, MDMA, kokain i heroin kao najzastupljenije droge kod nas
te „čarobne“ gljive i GHB koji su, nasreću, nešto rjeđi. Zbog sve šire ponude novih droga
ovdje će se govoriti i o sintetskim kanabinoidima i inhalantima. Ljepila, aceton, benzin i
druge lako hlapljive tvari lako su dostupna sredstva koja, ako se zloupotrebljavaju, mogu
imati negativan psihoaktivni učinak kao i ostale psihoaktivne supstance.
2.1. Ponašanja kod korisnika psihoaktivnih supstanci
Klađenje, kockanje, pretjerana uporaba interneta i različiti oblici igara na računalu su
ponašanja koja zaslužuju posebnu pozornost u sprječavanju razvoja ovisnosti. Pogrešno bi
bilo svako pojavljivanje ovakvih ponašanja promatrati kao ovisničko i loše. Niti je svako
kockanje znak ovisnosti, niti je uporaba interneta ili igranje kompjutorskih igara uvijek znak
za uzbunu. Sasvim je moguće utvrditi kada takva ponašanja ne prelaze granicu zabave,
rekreacije ili običnog „ubijanja dosade“. S druge strane, jednako bi pogrešno bilo ne obratiti
pozornost na činjenicu da nemali broj adolescenata vidi u klađenju i kockanju jednostavan i
lak način zarade. Ne uviđaju da je novčani dobitak (ako ga uopće i ima) zapravo pri dnu
ljestvice dobitaka koje ove aktivnosti pružaju. Kada se konzumiranje psihoaktivnih supstanci
ili prakticiranje nekih aktivnosti (kockanje, klađenje i sl.) razvije u neodoljivu ili teško
savladivu želju da se ponovi, tada govorimo o ovisnosti. Psihoaktivne supstance mogu
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti