DIPLOMSKI RAD

KOMPETENCIJE I MOTIVACIJA ZAPOSLENIH 

U PREDUZEĆU 

  

Diplomski rad: “Kompetencije i motivacija zaposlenih u preduzeću” 

1

                                                                                                      SADRŽAJ

UVOD

1.   KOMPETENCIJE ZAPOSLENIH U PREDUZEĆU ……………………………...

3

            1.1.   Pojam   kompetentnosti   zaposlenih   u   preduzeću

……………………………………

3

 

 

1.1.1.

 

Znanja

 

vještine

…………………………………………………………….

3

   1.1.2. Crte ličnosti i 

njihovo usklađivanje sa vrstom posla

………………………..

5

   1.1.3. Sposobnosti i 

njihovo usklađivanje sa radnim mjestom

…………………….

7

           1.2. Kako se razvijaju kompetenicje zaposlenih

………………………………………...

9

            1.3.   Upravljanje   kompetencijama   zaposlenih

…………………………………………..

10

            1.4.   Vrste   kompetencija

………………………………………………………………...

11

           1.5.   Efikasnost i efektivnost zaposlenih

……………………………………………….

12

           1.6.   Zarade po osnovu znanja, vještina i kompetentnosti

……………………………...

14

                

2.

 

MOTIVACIJA   ZAPOSLENIH   U   PREDUZEĆU…………………………………...

15

         2.1. Pojam motivacije zaposlenih u preduzeći

…………………………………………..

15

          2.2.   Teorije   sadržaja   motivacije

………………………………………………………….

16

             2.2.1. Maslovljeva teroija sadržaja motivacije

………………………………………

17

             2.2.2. Alfredova teorija sadržaja motivacije

…………………………………………

17

             2.2.3. Hercbergova teorija sadržaja motivacije

………………………………………

18

             2.2.4. Meklilendova teroija sadžaja motivacije

………………………………………

19

         2.3. Teorije procesa motivacije

…………………………………………………………....

19

         2.4. Porter-Laverlov model motivacije

…………………………………………………....,

22

background image

Diplomski rad: “Kompetencije i motivacija zaposlenih u preduzeću” 

3

Drugi   dio   rada   vezan   je   za   motivaciju   zaposlenih   u   preduzeću,   teorije   sadržaja   i   procesa 
motivacije   kao   i   faktore   koji   utiču   na   samo   motivaciju   zaposlenih   u   preduzeću   kao   što   su 
nacionalna kultura, sistemi nagrađivanja i zarade obračunate po osnovu preformansi zaposlenih.

U   trećem   dijelu   rada   pojmovi   kompetentnosti   i   motivacije   zaposlenih   predstavljeni   su   na 
konkretnom   primjeru   rada   jedne   od   najuspješnijih   finansijskih   institucija   crnogorskog 
bankarskog sistema - NLB banci.

1. KOMPETENCIJE ZAPOSLENIH U PREDUZEĆU

1.1. Poja

m kompetentnosti zaposlenih u preduzeću

Kompetencije predstavljaju skup znanja, vještina i sposbonosti koje su ljudima potrebne 

da   bi   mogli   obavljati   različite   aktivnosti   u   svom   životu.   Biti   kompetentan   znači   razumjeti 
situaciju na pravi način, imati odgovarajuće sposobnosti i znati kako upotrijebiti te sposobnosti 
na najbolji mogući način.

Kompetencije zaposlenih predstavljaju skup znanja, vještina i sposobnosti zaposlenih koje su im 
potrebne da bi na pravi način obavljali svoje poslove. Kada zaposleni dobro obavljaju svoje 
poslove   to   direktno   doprinosi   unapređenju   poslovanja   ali   i   unapređenju   njihovog   lilčnog 
zadovoljstva. Zbog toga se za kompetencije zaposlenih u određenom preduzeću koje želi da 
uspije   na   tržištu   kaže   da   predstavljaju   svojevrsnu   nevidljivu   imovinu   tog   preduzeća.

One   predstavljaju   samo   jezgro   u   razvoju   ljudskih   resursa   i   instrument   sporazumijevanja   u 
organizacijama a u dijelu koji se odnosi na ostvareni učinak, efikasnost i efektivnost a koje 
oblikuju ponašanje određene osobe i vode postizanju očekivanih ili iznad očekivanih rezultata 

Diplomski rad: “Kompetencije i motivacija zaposlenih u preduzeću” 

4

na radnom mjestu.

Razumijevanje kompetencija zaposelnih na pravni način, njihovo pravovremmeno uočavanje i 

 

 identifikacija kao i definisanje je fundamentalni proces u razvoju ljudskih resursa i to kroz 4 
elementa kompetencija:

1)  Znanja,
2) Vještine,
3) Crte ličnosti,
4)  Sposobnosti;

1.1.1.

 Znanja i vještine

Znanje

  predstavlja skup akumuliranih informacija koje pojedinac posjeduje. Može se 

još   definisati   i   kao   sistematizovano,   provjereno   i   logički   organizovano   iskustvo   u   čiju   smo 
ispravnost   opravdano   uvjereni   a   vezuje   se   i   za   pouzdano   razumijevanje   određene   teme   sa 
sposobnošću da se to razumijevanje iskoristi za određenu svrhu.

U organizacionom smislu znanje može biti vezano ili nevezano za određeno radno mjesto; na 
primjer   znanja  stranih   jezika  spadaju   u   znanja   koja   nisu   vezana  za  određeno   radno   mjesto.

Henry Fayol, koji se smatra tvorcem klasične organizacione teorije izvršio je podjelu svih znanja 
na 3 grupe:

1)  

Tehnička znanja  

koja   su usmjerena   na proizvodnju i distribuciju proizvoda i 

usluga   i   vezuju   se   za   zaposlene   na   nižim   organizacionim   nivoima   koji   treba   da   posjeduju 
značajan fond tehničkih znanja dok je idući se ka višim organizacionim nivoima potreba za 
njima   sve   manja.   Od   zaposlenih   na   nižim   organizacionim   nivoima   se   očekuje   da   poznaju 
metode,   procedure   i   tehnike   rada   ali   i   posjeduju   analitičke   sposobnosti   i   specifična   znanja 
potrebna za izvršavanje određenog zadatka.

2)  

Znanja   u   ophođenju   sa   ljudima  

se   odnose   se   na   sposobnosti   zaposlenih   da 

međusobno sarađuju i doprinose timskom radu i duhu kako bi se njihov rad i ponašanje učinili 
efektivnijim. Ova vrsta znanja neophodna je zaposlenima na svim organizacionim nivoima. Ona 
omogućavaju   zaposlenima   da   rade   sa   drugima,   da   steknu   ulogu   lidera   prilikom   izvršenja 
određenih   zadataka,   da   motivišu   druge,   da   koordiniraju   određenim   projektima,   da   rešavaju

 konflikte i uređuju grupne odnose.

3) 

Konceptualna znanja 

se

 

odnose na mentalnu sposobnost zaposlenog da analizira 

složene situacije i donosi odluke o njima kao i na njegovu sposobnost da sagledava organizaciju 

background image

Diplomski rad: “Kompetencije i motivacija zaposlenih u preduzeću” 

6

              c) 

Situacija 

- njen uticaj je više korektivan i ona rijetko može da stvori neku osobinu 

ličnosti ako je osoba nema ali zato može da potencira neku skrivenu osobinu za koju osoba nije 
znala da je posjeduje.

Osobine ličnosti se definišu kao trajne karakterisitke koje opisuju ponašanje ličnosti. Ako dobro 
poznajemo osobine neke ličnosti onda možemo sa sigurnošću da predviđamo i kontrolišemo 
njeno ponašanje.

Način   usklađivanja   ličnosti   i   vrste   posla   u   svojoj   teoriji   predstavio   je   američki   psiholog   i 
sociolog John Lewis Holland. Prema Hollandovoj teoriji iako su sve osobine ljudi legitimne 
nepohodno je uskladiti te osobine sa tipom posla koji čovjek obavlja jer iako su sve osobine 
ličnosti   ravnopravne   nisu   sve   podjednako   pogodne   za   sve   pozicije   u   pojedinom   preduzeću.

Slaganje ličnih osobina zaposlenog sa zahtjevima posla ne samo da će povećati produktivnost 
zaposlenog već i njegovo zadovoljstvo samim poslom. Prema Hollandovom konceptu postoji 6 
tipova ličnosti sa karakteristikama koje su pogodne za određena zanimanja odnosno pozicije u 
preduzeću a oni su dati u sledećoj tabeli:

                              Tabela br.1: Tipovi ličnosti i odgovarajuća zanimanja

Želiš da pročitaš svih 36 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti