Alkoholizam
NAZIV FAKULTETA
SEMINARSKI RAD
Predmet:
SOCIOLOGIJA
ALKOHOLIZAM
Mentor: Student:
Ime i prezime mentora Ime i prezime
studenta
Br. Indexa:
Mesto, Mesec, 20__.
SADRŽAJ:
1. Uvod..............................................................................................................
3
2. Definicije alkoholizma...............
…………...................................................4
3. Faze alkoholizma.......................
……...........................................................5
3.1. Faza umerenog
pijenja..........................................................................5
3.2. Trening
faza..........................................................................................6
3.3. Pretoksikomanska (predzavisna)
faza..................................................6
3.4. Psihička
zavisnost.................................................................................6
3.5. Toksikomanska (zavisna)
faza..............................................................6
2

Reč alkohol (al-gohlu) je arapskog porekla i pripisuje joj se više značenja:
"vrlo fin" ili "onaj koji pali, žari".
Svi alkoholi (metanol, etanol, propanol, butanol) imaju psihoaktivno
delovanje, ali alkoholna pića sadrže samo etilni alkohol, etanol (C2H5OH).
Pod alkoholom se u običnom životu podrazumeva samo etil- alkohol
(C2H5OH). Etanol je bistra i bezbojna tečnost, lakša od vode, karakterističnog
mirisa. Dobija se vrenjem šećera iz voća pomoću gljivice kvasca. Tako se
dobijaju sva alkoholna pića namenjena ljudskoj upotrebi.
Najjača alkoholna pića sadrže oko 45 % alkohola. Ako čovek odjednom
popije 500 ml čistog etanola, može umreti. Otrovno dejstvo alkoholnih pića
potiče od koncentracije etilnog alkohola u njima.
Izvanredan tempo života, preorijentacija na vrlo brz i tehnički usavršen
proces rada, razni socijalno-ekonomski faktori, stalna unutrašnja napetost,
latentno osećanje straha, osećanje neizvesnosti, udruženi s postojećim ljudskim
slabostima, prouzrokuju mnoga neurotička reagovanja u međuljudskim
odnosima.
Mnogi konstitucionalno slabi ljudi, sa izvesnim psihičkim
predispozicijama, ne mogavši da reše svoje lične konflikte, pribegavaju upotrebi
raznih napitaka da bi olakšali svoju unutrašnju napetost ili prevremeno rešili
svoju tešku situaciju. Tako postepeno oni sami postaju žrtva faktora olakšanja,
najčešće alkohola ili drugih droga, dovodeći se u položaj zavisnosti, pretvarajući
se u prave bolesnike – toksikomane.
Jedna od vrlo raširenih, toksikomanija u svetu jeste, alkoholizam, iako se,
alkohol (gledano strogo farmakodinamički) ne može ubrojiti u droge tipa
kokaina, hašiša i drugih.
S obzirom na rasprostranjenost alkoholizma i s obzirom na ogromne
posledice za život zajednice i društva koje dugotrajna i nekontrolisana upotreba
4
alkoholnih pića danas stvara, sasvim je opravdano alkoholizam ubrajati u
toksikomanije.
Alkoholizam je bolest od koje pati i pojedinac i društvo, bolest na koju ne
obraćamo dovoljno pažnje, mada je njena rasprostranjenost i štetnost veoma
značajna.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) alkoholizam je
treća bolest po učestalosti u svetu, odmah posle kardio-vaskularnih (bolesti srca
i krvnih sudova) koje su na prvom mestu i malignih bolesti (razni oblici raka)
koji su na drugom mestu. Štetno dejstvo alkohola na čovečiji organizam i
problemi koji proizilaze iz konzumacije alkohola poznati su iz davnina.
Spartanci su pre 300 godina kažnjavali pijance odsecanjem nogu.
Moćna Rimska država je zakonom zabranjivala mlađima od 30 godina da
piju alkohol.
Naš slavni Car Dušan je u svom Zakoniku tačno odredio kazne pijancima
u zavisnosti od "belaja" koji su napravili. O pijanstvu kao bolesnoj pojavi pisalo
se i u najdrevnijim zapisima daleko pre Hipokrata.
Prve definicije o patologiji pijanstva i njegovim psihopatološkim dejstvima
nalaze se još u Aristotelovim zapisima. Platon u svojim zakonima raspravlja o
alkoholu i alkoholizmu na neuobičajen, ali veoma psihijatrijski način, blizak
nekim stavovima sadašnjih naučnika.U novijoj istoriji najpoznatije mere protiv
alkoholizma bile su američka prohibicija početkom prošlog veka i Gorbačovljeva
kampanja u SSSR-u osamdesetih godina prošlog veka.
DEFINICIJE ALKOHOLIZMA
Zadovoljavajuće definicije o alkoholizmu nema, a prihvatljivijeg
objašnjenja još manje. Postoji više definicija alkoholizma, zavisno iz koje se
5

strukture ličnosti koja bi ukazivala da bi se kod nekoga razvila zavisnost od
alkohola.
Sociokulturološki pristup težište stavlja na socijalno okruženje u kome
osoba živi, tradiciju, običaje i pravila koja u datom miljeu postoje.
Svi ovi pristupi ističu tri osnovne karakteristike alkoholičara:
- Dugotrajno, nekontrolisano konzumiranje alkoholnih pića praćeno
problemima;
- Psihička i/ili fizička zavisnost od alkohola;
- Zdravstvene (telesne i psihičke) i/ili socijalne (porodične, profesionalne i
šire socijalne) komplikacije;
Svako ponovljeno pijenje, bez obzira na količinu i
učestalost koje stvara određene probleme i komplikacije znak je alkoholizma.
FAZE ALKOHOLIZMA
Razvoj alkoholizma prolazi kroz određene faze, koje imaju svoje
karakteristične znake koji određuju fazu. Međutim, neki put nije moguće
odrediti jasnu granicu između pojedinih faza, niti prisutnost svih simptoma u
nekoj fazi. To ne znači da dotičnih simptoma neće biti u toj fazi tokom daljeg
razvoja bolesti.
Faze su:
- faza umerenog pijenja;
- trening faza;
- pretoksikomanska (predzavisna) faza;
- psihička zavisnost;
- toksikomanska (zavisna) faza;
; Pristupljeno sajtu 05.11.2022. u 21
30
h;
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti