Kineziologija
doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica
KINEZIOLOGIJA
priručnik za studente Učiteljskog fakulteta-
dislocirani studij u Slavonskom Brodu
Sveučilište u Osijeku
2009. godine
0
Sadržaj:
Predgovor
1. Pojam i razvoj kineziologije
2. Struktura kineziologije i kinezioloških aktivnosti
3. Antropološka obilježja učenika od 1. do 4. razreda
4. Utjecaj kinezioloških podražaja na zdravlje učenika
5. Motorička znanja
6. Motoričko učenje
7. Osnove upravljanoga procesa vježbanja
8. Istraživanja u kineziologiji
9. Zaključna misao - uloga učitelja u kineziologiji
10. Literatura
11. Prilozi
11.1. Opis postupka i mjernih instrumenta za morfološku antropometriju (1.- 4. razreda)
11.2. Opis postupka i mjernih instrumenata za motoričke i funkcionalne sposobnosti
(1.- 4. razreda)
11.3. Smjernice za izradu seminara
1

1.
POJAM I RAZVOJ KINEZIOLOGIJE
U ovom poglavlju možete upoznati pojam, poviijesni razvoj i osobe koje su najviše utjecale na razvoj
kineziologije kao samostalne znanosti od kojih je posebno važno istaknuti Nicolasa Dally i prof. Miloša
Mrakovića. U drugom dijelu poglavlja su predstavljeni ciljevi i međupovezno primjenjena područja
kineziologije.
Kineziologija
je kombinacija riječi grčkoga podrijetla;
kinezis
/
/ - kretanje, gibanje i
logos
/
/ - zakon. Prema tome etimološki, kineziologiju možemo odrediti kao
znanost o
kretanju.
(Mraković, 1993).
Znanost o kretanju – vježbanju pojavila se u Parizu,
1857. godine
. Prvo publicirano i do sada
poznato djelo pod nazivom “Kineziologija ili znanost pokreta u svojim odnosima s odgojem,
higijenom i terapijom”
, napisao je
Nicolas Dally
(1795. – 1862.). Prema Prot, autor u
navedenom djelu ujedinjuje europske i izvaneuropske dosege te izlaže svoje poglede u okviru
kojih ističe ulogu i važnost kretanja u razvoju sposobnosti i osobina, usvajanju znanja i vještina
s ciljem očuvanja zdravlja.
Dally najavljuje novu znanstvenu disciplinu koja će integralno i
antropološki proučavati kretanje čovjeka.
Od pojave kineziologije do danas, nailazimo na različite pristupe poimanja kineziologije.
Primjera radi u Americi već krajem 19. stoljeća, prihvaćaju kineziologiju, ali ne u njezinom
izvornom značenju, kao znanost o utjecaju vježbanja na rast, razvoj, odgoj i zdravlje, već
isključivo kao biomehanika. U prilog tome su mnogobrojni časopisi pod nazivom
„Kineziologija“ koji analiziraju kretanje isključivo s biomehaničkog gledišta, što navodi na
pogrešna uvjerenja da se ljudsko kretanje – vježbanje isključivo temelji samo na zakonima
mehanike. (Mraković, 1977).
Poimanje kineziologije kao znanosti koja proučava mehaničke zakonitosti kretanja čovjeka,
zastupljen je u prvom dijelu povijesnoga razvoja ove znanosti koja datira od antike i
Aristotelovih
(384. – 322. g.p.n.e.) analiza osnovnih principa kretanja, hodanja i pretvaranja
rotatornog u translatorno kretanje.
Osim Aristotela, važno je istaknuti doprinos najvećega fizičara i jednog od najvećih
matematičara u starom vijeku,
Arhimeda
(287.-211. g.p.n.e.). Arhimed se bavio običnim,
praktičnim problemima, koji su bili primjenjivani na mnogim mjestima, od polja do rudnika.
Definirao je zakone poluge, položio osnove hidrostatici i odredio približnu vrijednost broja Pi=
3,14.
Za razliku od Aristotela i Arhimeda koji su bili usmjereni na proučavanje mehaničkih
zakonitosti, Grk
Claudius Galen
(129. – 200. g.p.n.e.) fizičar i filozof, liječnik koji je
proučavao anatomiju. U 35. godini postaje liječnik Marka Aurelija. Napisao je oko 400 djela s
područja medicine, filozofije i matematike. Anatomiju proučava isključivo na životinjama.
“Cinesiologie ou Science du Mouvement Dans SesRraports Avec L'education, Ll'hygiene et la Therapie“
Prema Prot: Nicolosa Dally – život i djelo (Zbornik radova 1. Međunarodna znanstvena konferencija
“Kineziologija – sadašnjost i budućnost 1997.,u Dubrovniku, 13-15.
3
Utvrdio je živčane puteve kroz kralješnicu te da se uslijed prekida kralježnične moždine
uzrokuje kljenut određenih dijelova tijela. Galen je zaslužan za prvu koncepciju krvotoka koja
će se održati do 17. stoljeća.
Razdoblje renesanse
je jedno od najkreativnijih razdoblja koje je označilo prekid sa srednjim
vijekom (vremenski od 14. do 16. stoljeća). Tijekom razdoblja renesanse došlo je do novoga
pokreta u kulturi Europe, osobito zapadne Europe, koji je doveo do preokreta i u znanosti.
Mehaniku tijela u različtim aktivnostima je opisivao i
Leonardo da Vinci
(1452. - 1519.),
talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer. Njegov
utjecaj iako je bio najjači u slikarstvu nije samo ostao na tome već se osjetio i u anatomiji,
optici, hidraulici, odnosno u većini grana moderne znanosti.
Prema A. Kuzle
, već od antičkih vremena kipari i slikari tajnu "lijepe estetike" željeli su
objasniti uz pomoć matematičkih odnosa. U tome je prednjačio starorimski arhitekt Vitruvije iz
čijeg je univerzalnoga djela “O arhitekturi”, Leonardo učio o proporcijama ljudskoga tijela.
Vitruvije
u tom djelu navodi proporcije od kojih samo primjera radi ističemo neke; dlan je
širine 4 prsta, korak je 4 lakta, visina muškarca je 4 lakta (odnosno 24 dlana), duljina ruke je
1/10 visine muškarca…..
Kao rezultat proučavanja Vitruvijevih proporcija, nastao je poznati Leonardov crtež
Vitruvijev
čovjek
, upotpunjen bilješkama (1492. godine) slika XX. Na crtežu je zorno prikazan lik gologa
muškarca s ispruženim rukama u dvije pozicije, upisan istodobno u krug i kvadrat. Crtež i tekst
ponekad se zovu zakon proporcija. To je bila znanstvena analiza koja je imala kozmološki
značaj (povezanost čovjeka i svemira) i umjetnički značaj (pravilna reprezentacija ljudskoga
tijela i stvaranje arhitekture temeljene na proporcijama ljudskoga tijela).
Slika 1. da Vinci : Vitruve Luc Viatour (izvor Wikipedia)
U razvoju kineziologije od izuzetnoga značaja je doprinos velikoga izumitelja
Galileo Galileja
(1564.-1643.), talijanskoga fizičara i matematičara, koji uvodi eksperimentalnu metodu
istraživanja. Eksperimentalne metode istraživanja od velike su važnosti za kineziologiju, a time i
njegova uloga u njenom razvoju.
Povijest medicine
Kuzle A. (2007). Leonardo i matematika. Hrvatski elektronički časopis. br. 10
4

Kineziologija je kao znanost sve više prisutna u drugim znanostima i disciplinama, osobito se to
odnosi na antropološke znanosti. Osim toga važno je istaknuti razvijenu znanstvenu
metodologiju putem koje se mogu riješiti brojni specifični problemi vježbanja što je važno za
daljnji razvoj znanosti.
Razvoj kineziologije u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se kineziologija kao samosvojna znanost pojavljuje prvi put 1967. godine. U
okviru djelatnosti, tada Fakulteta za fizičku kulturu, Sveučilišta u Zagrebu, a danas znanstveno-
nastavne ustanove
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Na Fakultetu se školuju visokokvalificirani stručnjaci iz područja kineziologije za izvođenje
nastave tjelesne i zdravstvene kulture na svim stupnjevima odgoja i obrazovanja (od
predškolskoga do visokoškolskoga stupnja), za provođenje programiranih sportskih aktivnosti i
treninga selekcioniranih pojedinaca i skupina na svim kvalitetnim razinama natjecateljskoga
sporta djece, mladeži i odraslih te za provođenje rekreacijskih aktivnosti u okviru pokreta “Sport
za sve”, kao i za provođenje kineziterapijskih postupaka i realizaciju tjelesnih aktivnosti osoba s
invaliditetom i osoba oštećena zdravlja. “
Danas je kineziologija transdisciplinarno opće
znanstveno polje u kojemu dominira, prije svega, eksperimentalni pristup u sveobuhvatnim
istraživanjima principa i zakonitosti ljudskog pokreta ili tjelesne aktivnosti i vježbanja. Pri tome
se čovjek promatra kao cjelovito, bio-psiho-socijalno biće. Kineziologija također istražuje
zakonitosti upravljanja sustavnim, prema cilju usmjerenim procesima vježbanja i sportskog
treniranja. Ti procesi obuhvaćaju sustavno motoričko učenje, usvajanje i usavršavanje
motoričkih znanja i vještina u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture unutar školskog sustava, u
sportu, sportskoj rekreaciji i kineziterapiji
Zaslužan za razvoj i današnji status suvremene kineziologije u Hrvatskoj je prof. Miloš
Mraković. Znanstvena karijera prof. Mrakovića bila je posebno usmjerena na razvoj Sistematske
kineziologije. Njegovim odlaskom ostale su zabilježene njegove misli u knjigama, znanstvenim
i stručnim radovima i znanstvenim projektima, od kojih neke navodimo i u ovom poglavlju.
Nakon njegove smrti na Međunarodnoj konferenciji iz kineziologije, koja se svake dvije godine
organizira u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, dodjeljuje se nagrada “Miloš
Mraković” uspješnim mladim znanstvenicima.
Kineziologija u 21. stoljeću – Miloš Mraković (1999.)
“Našu pažnju u 21. stoljeću osobito valja usmjeriti na područje školstva i rekreacije odraslih. U
tim su kategorijama i najveće potrebe, jer njih čini preko 90% pučanstva. Osnovno je nastaviti s
naporima omasovljenja pokreta vježbanja radi unapređenja i očuvanja zdravlja koristeći se pri
tom iskustvima naprednih zemalja svijeta, gdje vježbanje postaje svakodnevna potreba sve
većeg broja ljudi i nezaobilazan čimbenik zdravlja, odgoja i općenito kulture življenja. U svezi s
tim kineziologija i znanosti koje su s njome povezane već duže vrijeme upozoravaju na svu
štetnost ograničavanja kretanja, osobito u doba mladosti i djetinjstva.
O Kineziološkom fakultetu, (www.kif.hr)
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti