Pitanja i odgovori iz ekonomije
1
EKONOMIJA
1. Ekonomija kao nauka bavi se izborom najracionalnije kombinacije ekonomskih
ciljeva i sredstava, koja treba da oskudne resurse sa alternativnom upotrebom uposle
tako da se što bolje ostvare postavljeni ekonomski ciljevi. Nbrojati ekonomska
sredstva pomoću kojih se ostvaruju određeni ekonomski ceiljevi?
Ekonomska sredstva (aktivnosti) su:
1)
Proizvodnja – je ekonomska aktivnost u kojoj covek svojim radom i pomocu sredstava za
rad(alati, masine, uredjaji) odvaja delove prirode koje preradjuje i prilagodjava za
zadovoljenje svojih potreba
2)
Potrosnja – je oblik ekonomske aktivnosti tokom koje se trose rezultati proizvodnje i
zadovoljavaju ljudske potrebe. Postoji neproizvodna i proizvodna potrosnja
3)
Raspodela – je oblik ekonomske aktivnosti rasporedjivanja materijalnih dobara koja su
stvorena u procesu proizvodnje izmedju pojedinih drustvenih grupacija i pojedinaca.
Novostvorena materijalna dobra se rasporedjuju:
a)
izmedju vlasnika sredstava za proizvodnju
b)
izmedju vlasnika sredstava za proizvodnju I neposrednih proizvodjaca – primarna
raspodela
c)
izmedju proizvodnog i neproizvodnog dela stanovnista koja se zove – sekundarna
raspodela
4)
Razmena proizvoda – je oblik ekonomske aktivnosti u kome se uspostavlja veza izmedju
proizvodnje i potrosnje.
2. Sta prucava ekonomija kao nauka?
Ekonomija kao nauka predstavlja iznalaženje metoda čija primena u procesima ekonomskih
aktivnosti ljudi omogucava uspesno upravljanje ,,nekom kucom'' bilo da je rec o porodicnom
domacinstvu, preduzecu, privredi jedne države.... Postoje dva osnovna pristupa.
Prvi pristup se odnosi na izucavanje ekonomskih aktivnosti kroz istorijske promene
drustveno-ekonomskih formacija i oblika svojine koji odredjuju karakter odnosa u raspodeli.
Drugi pristup se odnosi na iznalazenje ekonomskih aktivnosti cija primena stalno povecava
racionalnost ekonomskog ponasanja pojedinca, preduzeca, domacinstva i drzave. Ovaj
pristup je izražen u gradjanskoj ekonomiji, posebno kod protagonista neoklasicne
ekonomske misli.
3. Zbog cega je potrebno da se ljudi bave ekonomijom kao naukom odnosno da vrse
izbor najracionalnije kombinacije ekonomskih ciljeva i sredstava ?
Kada bi svi ljudi prestali da proizvode, donekle bi se trosile zalihe, a potom bi stao i zivot. Ne
bi mogli vise da zadovoljavaju svoje egzistencijalne potrebe koje im je nametnula priroda.
Samim tim prestalo bi i zadovoljavanje drustvenih potreba iz oblasti kulture,duhovnosti...
Covek se bavi ekonomskim aktivnostim radi zadovoljenja svojih potreba! Te potrebe su
neogranicene, dok su resursi sa kojima se one zadovoljavaju ograniceni.Odatle potice
potreba da ekonomija kao nauka iznalazi metode cija primena tokom realizacije ekonomskih
aktivnosti omogucava da se trosenjem male kolicine resursa zadovolji vise potreba.
4. Za pristalice klasicne ekonomske misli odakle potice vrednost proizvoda ?
Za pristalice klasicne ekono.misli bitna je ponuda robe. Oni smatraju da roba dobija
vrednost u proizvodnji i odredjena je sa kolicinom rada koja je utrosena u njenu proizvodnju.
2
.
5. Kako potrosaci kao donosioci oduke o kupovini nekog proizvoda maksimiziraju
korisnost ?
Kada određeni potrošač kupuje određeni proizvod, on plaća korisnost tog proizvoda. Teorija
izbora potrosaca je primena principa racionalnog izbora na odluke potrosaca.Ova teorija se
zasniva na marginalnoj analizi, odnosno na marginalnoj teoriji korisnosti.
Marginalna teorija korisnosti podrazumeva da potrosaci kao donosioci odluka o kupovini
nekog dobra maksimiziraju korisnost, tako sto problem oskudnosti resursa resavaju
primenom principa racionalnog izbora prilikom odlucivanja o kupovini, cime omogucavaju da
im dodatni efekti koji proisticu iz neke odluke uvek budu veci od dodatnih (marginalnih)
troskova koji proisticu iz iste odluke.
6. Sta odredjuje marginalna produktivnost ?
Marginalna produktivnos proizilazi iz zakona o opadajucim prinosima. Zakon o opadajucim
prinosima definise medjusobni uticaj izmedju dodatnih ukupnih varijabilnih troskova,
odnosno dodatne radne snage i obima proizvodnje u uslovima kada su troskovi konstantni.
PRIMER : Moze se prikazati najbolje na prmeru prinosa u zitu gde se posmatra radna snaga
kao varijabilni faktor i zemlja kao fiksni faktor. Prvi zaposleni radnik proizvodi veliki obim
proizvodnje zato sto on sam radi sa obimnom kolicinom zemlje. Drugi i treci, doprinose da
se zemlja jos bolje obradi i ostvaruju povecanje prinosa. I cevrti radnik doprinosi povecanju
prinosa ali ne koliko drugi i treci. Peti radnik nije doprineo nikakvom povecanju prinosa jer
zemlja odredjene povrsine je dala svoj maksimum.
Znaci do odredjenog broja radnika za obradu iste povrsine zemlje prinosi rastu a posle
odredjenog broja padaju. Da bi se omogucilo dalje povecanje prinosa pitrebno je povecati
fiksni faktor.
7. Koji obim proizvodnje treba da ostvari proizvodjac na trzistu potpune konkurencije
da bi ostvario maksimalni profit ?
Prema kriterijumu maksimizacije profita, firma mora da ostvari obim proizvodnje koji ce joj
omoguciti da ima marginalni prihod jednak marginalnim troskovima. Marginalni prihod je
jednak ceni. Kriva traznje je horizontalna i zato cena ne zavisi od toga koliko ce proizvoda
firma prodati. Svaka dodatno prodata jedinica ce ostvariti prihod koji odgovara marginalnom
prihodu i koji je jednak tzisnoj ceni.
8. Kada proizvodjac prodaje proizvod po ravnoteznoj ceni kakvu zaradu ocekuje ?
Ravnotezna cena je cena po kojoj se ponudjena kolicina izjednacava sa trazenom
kolicinom. Ponuda koja nudi kolicine po ravnoteznoj ceni ostvaruje maksimalnu razliku
izmedju dodatnih prihoda I dodatnih troskova, a traznja, placajuci tu ravnoteznu cenu sa
trazenom kolicinom koja je jednaka ponudjenim kolicinama ostvaruje najvecu marginalnu
korist uz najmanje marginalne troskove.
Dakle, postignuta je trzisna ravnoteza a to je stanje u kome ni prodavac ni kupac nemaju
potrebe da menjaju ponudjenu odnosno trazenu kolicinu.
9. Kako je Marsal dosao do porekla vrednosti robe ? (54str.)
Marsal je povezao faktore koji uticu na vrednost robe na strani tražnje sa faktorima koji
uticu na vrednost robe na strani ponude. Tražnja, odnosno korisnost i ponuda, odnosno
troškovi proizvodnje deluju zajednički u određivanju vrednosti, tj.cene robe.

4
14.
Pored cene koji jos faktori uticu na obim traznje i trazenih kolicina ?
Obim tražnje i traženih količina zavisi i od drugih faktora:
1.
Ukusa i preferencije potrosača – predstavljaju različite ocene koje različiti potrošači imaju
o stepenu korisnosti pojedinih proizvoda. Zavise i od kulture i običaja jednog naroda, od
uzrasta potrošača, od oglašavanja, uvođenja novih proizvoda i sl.
2.
Nivoa dohotka potrošača – to je ključni faktor koji determiniše tražnju. Viši nivo dohotka,
odnosno veća platežna sposobnost potrošača omogućava im kupovinu više proizvoda.
3.
Cene supstituta i komplemenata –Supstituti su dobra koja zadovoljavaju slične potrebe i
zbog toga međusobno konkurišu na tržištu. Komplementi su dobra koja se troše zajedno sa
nekim drugim dobrom.
4.
Ocekivanja u buducnosti – Kada potrošači očekuju rast dohotka u budućnosti oni teže da
trenutno povećaju svoje rashode i pre nego dohodak bude stvarno uvećan. I obrnuto.
15.
Objasniti pojam oportunentnog troska i zbog cega je oportunentni trosak
posledica cinjenica da su faktori proizvodnje oskudni i da je moguca njihova
alternativna upotreba ?
Koncept oportunentnog troska je posledica cinjenica da su :
1)
Faktori proizvodnje oskudni i
2)
Da je moguca alternativna upotreba faktora proizvodnje.
U okviru proizvodnih mogucnosti privrede kao date velicine, postojece osudne faktore
proizvodnje moguce je alternativno upotrebiti. Uvecanje jednog dobra trazi zrtvovanje
drugog dobra i to predstavlja oportunentni trosak. Proizvodnja jednog dobra uvek znaci
trosak zbog neproizvodnje drugog dobra. Gubitak koji nastaje zbog neproizvodnje drugog
dobra predstavlja oportunentni trosak.
Koncept oportunitetnog troška omogućava da se pri datim proizvodnim mogućnostima izvrši
izbor najbolje kombinacije dobara sa stanovišta pravljenja najnižih oportunitetnih troškova.
16.
U cemu se sastojala pravna fikcija koju su stvorili rimski pravnici o odvajanju
vlasnika radne snage i radne snage ?
Izbegli su protivurečnost da se slobodni gradjanin istovremeno pojavljuje i kao subjekt i kao
objekt u kupoprodajnom odnosu izmedju vlasnika radne snage i poslodavca. Rimski pravnici
su u stvari stvorili pravnu konstrukciju prema kojoj je vlasnik radne snage subjekt ugovora o
radu, a njegova radna snaga predmet ugovora koju on daje u najam (zakup poslodavcu).
Radna snaga je roba kao i svaka druga roba koju vlasnik tj. radnik prodaje poslodavcu.
Kada se radna snaga utrosi za obavljanje rada, ako narednog rada nema, poslodavac
radnoj snazi isplacuje ugovorenu cenu (najamninu) i daje im otkaz.
Dakle, uspostavlja se obligacioni odnos u kone su radnik i poslodavac u odnosu poverioca
prema duzniku. Vlasnicima kapitala je potrebna radna snaga za vrsenje rada, a vlasnici
radne snage od vlasnika kapitala dobijaju najamninu. Vlasnik radne snage nudi svoju radnu
snagu vlasniku kapitala na upotrebu radi obavljanja konkretnog rada koji nudi kapital. Za
ponudjenu radnu snagu njen vlasnik, posle obavljenog rada dobija odredjenu cenu. Visina
cene zavisi od ponude i traznje radne snage.
5
17.
Sta podrazumeva pod uspostavljanjem kratkorocne ravnoteze u kratkom
periodu potpuno konkurentne firme ?
Pod kratkim periodom se podrazumeva:
1)
Period u kojem firme proizvode onaj obim proizvodnje koji ne zahteva povecanje
fiksnih troskova.
2)
Period u kjem se NE menja broj firmi u nekoj grani.
Prema kriterijumu maksimiziranja profita, firma mora da ostvari obim proizvodnje koji ce joj
omoguciti da ima marginalni prihod koji je jednak marginalnim troskovima (MR=MC).
18.
Sta se podrazumeva pod optimizacijom ukupnih varijabilnih troskova ?
Optimizacija triskova proizvodnje je kada proizvodjac proizvodi onaj obim proizvodnje na
kome ce imati najnize marginalne troskove i najnize prosecne ukupne troskove, odnosno
najnize ukupne troskove po jedinici proivoda. Optimizacija troskova proizvodnje =
optimizacija ukupnih varijabilnih troskova.
Optimizacija ukupnih varijabilnih troskova proizvodnje zavisi od marginalne produktivnosti.
Marginalna produktivnost proizilzi iz zakona o opadajucim pronosima. Taj zakon definise
medjusobni uticaj izmedju dodatnih ukupnih varijabilnih triskova, odnosno dodatne radne
snage i obima proizvodnje u uslovima kada su fiksni troskovi konstantni.
19.
U cemu se razlikuju pretpostavke koje kao uslove treba da ispuni trziste
potpune konkurencije od pretpostavki koje treba da ispuni trziste monopolisticke
konkurencije ?
Trziste potpune konkurencije mora da ispunjava uslove:
1) Da postoji veliki broj ucesnika, pri cemu i prodavci i kupci imaju vrlo malo ucesce tako da
nemaju uticaj na cene.
2) Da je ponudjeni proizvod
homogen
.
3) Da postoji sloboda ulaska na trziste i izlaska sa trzista. To znaci da nove firme koje zele
da udju na neko trziste nemaju prepreke nametnute od strane postojecih firmi, isto kao
sto i prisutne firme nemaju prepreke da izadju sa trzista.
4) Da postoji savrsena informisanost prodavaca i kupaca o raspolozivim proizvodima i
njihovim cenama.
Trziste ima obelezje Monopolisticke konkurencije kada ispunjava uslove :
1) Veliki broj ucesnika, pri cemu prodavci i kupci imaju malo ucesce, tako da nemaju uticaj
na formiranje cena.
2) Da postoji sloboda ulaska na trziste i izlaska sa trzita. To znaci da nove firme koje zele da
udju na neko trziste nemaju prepreke nametnute od strane postojecih firmi, isto kao sto i
prisutne firme nemaju prepreke da izadju sa trzista.
3) Savrsena raspolozivost informacija o raspolozivim proizvodima i njihovim cenama.
4)
Heterogenost
ponudjenih proizvoda (svaki prodavac se donekle razlikuje od konkurenta)

7
24.
Sta se utvrdjuje poredjenem marginalnih prihoda i marginalnih troskova ?
Poredjenjem marginalnih prihoda i marginalnih troskova, utvrdjuje se odnos izmedju
troskova po jedinici proizvoda koji nastaju sa svakom novoproizvedenom jedinicom
proizvoda i prihoda koji se ostvaruju sa svakom prodatom novoproizvedenom jedinicom
proizvoda. Utvrdjuje se najprofitabilniji obim proizvodnje.
25.
Na osnovu kojih teorija i ekonomskih zakonitosti potrosaci dolaze do
racionalnog izbora,odnosno racionalne odluke prilikom kupovine proizvoda ?
Do racionalnog izbora dolaze teorije izbora potrosaca. To je primena principa racionalnog
izbora na odluke potrosaca koja se zasniva na marginalnoj teoriji korisnosti. Marginalna
teorija korisnosti podrazumeva da potrosaci kao donosioci odluka o kupovini nekog dobra
maksimiziraju korisnost, tako sto problem osudnosti resursa resavaju primenom principa
racionalnog izbora prilikom odlucivanja o kupovini, cime omogucavaju da im dodatni efekti
koji proisticu iz neke odluke budu veci od dodatnih (marginalnih) troskova koji proisicu iz iste
odluke.
Takodje, potrosaci kupuj materijalna dobra zbog korisnosti. Kada kupuju vise jedinica istog
proizvoda, svaka sledeca jedinica ima vecu ukupnu korisnost od prethodne sve dok
potrosac ne bude konstatova da ima dovoljnu kolicinu. Povecanje ukupne korisnosti koje
ima svaka sledeca jedinica u odnosu na prethodnu ima konstatnu tendenciju opadanja. Pad
povecanja ukupne korisnosti svake sledece kupljene jedinice istog proizvoda poznat je kao
zakon opadajucih povecanja ukupne korisnosti.
26.
Nas proizvodjac je povecao obim proizvodje sa 2.000 na 3.000 jedinica
proizvoda. Ukupni troskovi su mu se povecali za 11.000 na 12.000 novcanih jedinica.
Izracunati koliki ce biti marginalni trosal za pomenuto povecanje obima proizvodnje.
∆Q = 3.000-2.000=1.000
∆TC = 12.000-11.000=1.000
MC = ∆TC : ∆Q
MC = 1.000 : 1.000
MC = 1
27.
Od cega zavisi optimizacija troskova proizvodnje ?
Optimizacija troskova proizvodnje je optimizacija ukupnih varijabilnih troskova. Ona zavisi
od marginalne produktivnosti. Marginalna produktivnost proizilazi iz zakona o opadajucim
prinosima. Zakon o opadajucim prinosima definise medjusobni uticaj izmedju dodatnih
ukupnih varijabilnih trosokova, odnosno dodatne radne snage i obima proizvodnje u
uslovima kada su fiksni troskovi konstantni.
28.
Sta je zakon o opadajucim prinosima ?
Zakon o opadajucim prinosima je jedan od temeljnih zakona ekonomije. On se najreljefnije
moze prikazati na primeru prinosa u zitu gde se posmatraju dva faktora :
1)
Radna snaga kao varijabilni faktor
2)
Zemlja kao fiksni faktor.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti