1. Koji su suvremeni pravci neoklasičnih škola?
To su Marshallova sinteza, Hicks-Samuelsonova sinteza, Ekonomika ponude (Supply-side economics), Ekonomika
racionalnih očekivanja, Konstitucionalna politička ekonomija, Monetarizam.
2. Nova kejnezijska ekonomija kad se pojavila i zašto se zalagala?
Pojavila se na terenu Velike krize iz 1930-ih godina, a zalagala sa za miješanu privredu - odnosno dominaciju
privatnog sektora, ali uz važnu ulogu vlade i javnog sektora.
3. Najznačajnija pitanja ekonomske organizacije? Objasnite ih!
1.
Šta proizvoditi?
- koje materijalno dobro ili uslugu proizvoditi, i u kojim količinama? Postoji nebrojeno načina da se
zadovolje potrebe. Broj poznatih dobara raste svakim danom. Svakoj društvenoj zajednici neophodna su dobra poput
hrane i pića, odjeće, ogrijeva, stambene infrastrukture itd.
2.
Kako proizvoditi?
- broj proizvodnih tehnika je velik. Koju kombinaciju kapitala, ljudskog rada i sredstava za rad
treba koristiti u izradi neophodnih dobara? Neka dobra zahtijevaju veće učešće ljudskih resursa, dok je za neka
potrebna visokosofisticirana tehnologija.
3.
Za koga proizvoditi?
- kako rasporediti proizvodeno među učesnicima u zajednici? Ko će zadovoljavati potrebe
putem proizvedenih dobara - individue ili organizacije? Država i društvena zajednica?
4. Adam Smith i njegov znanstveni doprinos?
Adam Smith se zalagao za KLASIČNU teoriju rasta te je rekao. Rast je uvjetovan ekonomijom ponude,tj.
rastom pučanstva,investicija i zemlje:
•
rast pučanstva je uvjetovan osiguranjem sredstava za život,
•
rast investicija uvjetovan je stopom štednje
•
rast zemlje uvjetovan je kolonizacijom ili tehnološkim poboljšanjem plodnosti zemlje
•
tehnološko usavršavanje i podjela rada potiču rast
•
štednja poduzetnika potiče investicije i rast,niske nadnice
5. John Keynes i njegov znanstveni doprinos?
John Maynard Keynes je počeo razvijati novi okvir makroekonomske analize. J.M.Keyness napisao je knjigu 1936.
godine "Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca". Keynesova teorija bila je značajna jer je ukinuo vodeću misao o
vremenu i doveo do većeg svijesti da se problemi poput nezaposlenosti nisu proizvod lijenosti, ali su rezultat
strukturne neadekvatnosti u gospodarskom sustavu. Vidio je gospodarstva kao nemogućnost da održava sebe samo
u ravnoteži i vjerovao da je neophodno da Vlada intervenira i svara uštede preko državne potrošnje. Keynesians se
stoga zalaže za aktivnu politiku. Prema teoriji, državna potrošnja može se koristiti za povećanje agregatne potražnje,
čime se povećava ekonomsku aktivnost, smanjenje nezaposlenosti i deflacija.
6. Što je ekonomija i kako se djeli?
Ekonomija- znanstvena disciplina koja proučava kako društvo koristi oskudne prirodne resurse radi proizvodnje
dobara i usluga te njihova raspodjeljivanja među članovima društva.
Dijeli se u dvije skupine: - normativnu i pozitivnu i na makroekonomiju i mikroekonomiju.
7. Ekonomija se bavi:
Ekonomija kao nauka bavi se razotkrivanjem, analizom i produbljivanjem saznanja o ekonomskim zakonitostima i
pojavama u društvenoj proizvodnji sa stanovišta analize odnosa proizvodnje (klasična ekonomska teorija), odnosno
racionalnosti upotrebe ograničenih resursa i neograničenih ljudskih potreba. Analiza se vrši na makro i mikro nivou.
8. Keynes se jedan od teoretičara ekonomskog liberalizma?
Netočno
9. Tri najvažnija proizvodna faktora?
Zemlja – prirodni izvori, dar prirode našim proizvodnim procesima
Rad- vrijeme koje ljudi provode u proizvodnji
Kapital- trajna dobra gospodarstva proizvedena kako bi proizvodila druga dobra (strojevi, ceste, računala)
10. Tržišna ravnoteža je? Nacrtajte višak i manjak.
Tržišna ravnoteža predstavlja ravnotežu između svih različitih kupaca i prodavača. Kućanstva ili poduzeća žele kupiti
ili prodati određene količine ovisno o cijeni. Tržište pronalazi ravnotežnu cijenu koja istovremeno zadovoljava želje
kupaca i prodavača.
11. Prednosti slobodnog tržišta i koji su nedostaci slobodne tržišne regulacije?
Prednosti slobodnog tržišta:
1) tržište predstavlja i omogućava formalno – pravnu slobodu i jednakost građana kao poduzetnika i potrošača, bez
obzira na spol, vjeru, naciju, boju kože, itd.
2) tržište potiče inicijativu, produktivnost i poduzetništvo, tako što uspješne sudionike tržišne igre nagrađuje s
profitom, a neuspješne kažnjava gubicima, propadanjem i “povlačenjem” iz igre prema pravilima slobodnog tržišnog
natjecanja.
