Nasilje u porodici
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO UNUTRAŠNjIH POSLOVA
UPRAVA ZA POLICIJSKO OBRAZOVANjE
VISOKA ŠKOLA UNUTRAŠNjIH POSLOVA
BANjA LUKA
N A S I LJ E U P O R O D I C I
- Diplomski rad -
MENTOR STUDENT
Doc. dr Ljubinko Mitrović Anđelko Milanović
Banja Luka februar 2008 godine.
SADRŽAJ
............................................................................................6
2. VRSTE NASILJA U PORODICI..................................................................6
3. DINAMIKA NASILJA U PORODICI..........................................................8
4. PSIHOLOŠKI ASPEKTI NASILJA U PORODICI..................................11
.........................................................11
..........................................13
................................................................................... 15
.........................................................................................15
....................................................................16
9 . PRAVNI STANDARDI U OBLASTI NASILJA U PORODICI.............17
............................................................................... 17
............................................................21
12. REZULTATI ISTRAŽIVANJA...............................................................25
.........................................................................................25
.........................................................................................26
...........................................................................27
..............................................................................................27
.................................................28
................................28
....................................................29
...............................................................29
2

1. POJAM NASILJA U PORODICI
Nasilje u porodici je skup ponašanja određenih lica koja upotrebom sile ili moći,
zastrašivanjem ili manipulacijom, nameću kontrolu nad drugim licima. Nasilje u porodici
uvijek pretpostavlja zloupotrebu moći u odnosima koji se temelje na nejednakosti. Nasilje je
svako ponašanje koje narušava fizički i psihički integritet jednog lica.
Nasilje predstavlja jedan od pojmova kojeg je teorijsko-metodološki veoma teško
odrediti zbog njegove rasprostranjenosti i prisustva u prirodnim i društvenim naukama. Prema
D. Kokanoviću, nasilje postaje simbol, sastavni dio životnog stila, filozofija mladih ljudi.
Ono figurira i funkcioniše kao sredstvo najraznovrsnijih oblika društvene moći, prvenstveno
posmatrajući ga sa pozicije mas medija. Prema istom autoru živimo u vremenu nasilja i
nasilju vremena.
O pojmu nasilja su napisane mnoge definicije. Generalno, zajednička crta svih
polazišta u definisanju pojma nasilja jeste da se ono dešava u ljudskoj interakciji na mikro i
makro planu, primjenom moći ili različite sile ugrožavajući ukupan integritet ličnosti ili grupe
(fizički, psihički, socijalni, kulturni, nacionalni, politički, egzistencijalni, teritorijalni). U
Sociološkom leksikonu, nasilje se određuje kao «upotreba fizičke sile da bi se iznudilo
određeno ponašanje ljudi».
Ustvari, pod nasiljem u porodici se podrazumijevaju različiti akti, postupci i ponašanja
pojedinca, grupa, društvenih institucija, organizacija ili društva, u odnosu prema ljudima, koji
uključuju primjenu fizičke, psihičke ili neke druge sile i kojima se ugrožava fizički, psihički
ili socijalni integritet i izazivaju različita fizička ili psihička oštećenja ili druge nepovoljne
posledice.
Nasilnici obično nalaze izgovor za nasilne radnje, bez obzira šta žrtva činila ili ne
činila. Porodično nasilje izbija među članovima porodice u slučaju kad jedno lice ostvaruje
nadmoć i kontrolu nad drugim koristeći fizičke ili emotivne prisile.
Odnos društva se, istorijski gledano, mijenjao prema toj pojavi, od prihvatanja nasilja
kao standarda ponašanja do prepoznavanja i imenovanja problema, ali bez odgovarajućeg
sankcionisanja.
Savremeno, civilizacijski razvijeno društvo, svaki oblik nasilja unutar porodice smatra
neprihvatljivim ponašanjem, te mijenja svoj odnos prema toj pojavi i pridaje joj drugo
značenje. Povećava se spoznaja pojedinca i zajednice o prisutnosti te pojave u društvu.
Prepoznavanje, pravovremeno reagovanje te, ono što je najvrednije
, sprečavanje
nasilja u porodici
, trebao bi biti cilj svake društveno organizovane aktivnosti u borbi protiv
nasilja u porodici.
Da bi se pojam nasilja kompletnije mogao tumačiti i razumjeti neophodno ga je
posmatrati u uskoj vezi sa njemu srodnim pojmovima moći, kao što su agresija, terorizam i
grubo ponašanje.
D.Kokanović «Kultura i umjetnost» Akademija umjeznosti N.Sad 2000
Sociološki leksikon, Savremena administracija, Beograd 1982
M.Milosavljević «Nasilje nad djecom» Beograd 1998
4
1.1 Nasilje i moć
Nasilje je uglavnom povezano sa pojmom moći, odnosno neravnopravnom
raspodjelom i distribucijom moći na individualnom, grupnom, institucionalnom, globalnom i
međunarodnom planu, koje čovjeka prati tokom cijele istorije razvoja ljudskog društva. Moć
nije samo posjedovanje i raspolaganje materijalnim dobrima, nego može biti usmjerena na
ličnost i život drugih.
Najgrublji oblik moći je nasilje, odnosno fizičko nasilje, gdje moć kao nadmoć
potpuno dolazi do izražaja. U nasilju je prisutna moć pojedinca ili grupe koja provodi nasilje i
nemoć pojedinca ili grupe nad kojom se nasilje vrši. Moć je posebno izražena u porodičnom
nasilju, gdje žrtve nasilja zbog svoje statusne nemoći trpe nasilje. Prema tome, moć
predstavlja osnovnu karakteristiku nasilja, a nasilje najčešći pokazatelj moći, odnosno
nadmoći.
1.2 Nasilje i agresija
Pojam agresije je usko vezan sa pojmom nasilja, a njime su se bavili mnogi stručnjaci
različitih profila, sociolozi, psiholozi, psihijatri, pravnici i dr. Postoje mnoga mišljenja o tome
šta je agresivnost u smislu ljudskog ispoljavanja, odnosno da li je to ponašanje, emocija,
motiv ili stav, da li se čovjek sa tim rađa ili je stiče?
Agresija se može ispoljavati na različite načine:
-
Samo u mislima, kada je čovjek sklon napadima na okolinu, ali uspjeva da
kontroliše svoje agresivno ponašanje,
-
verbalna agresija se ispoljava kroz grdnju, vrijeđanje i podrugivanje i
-
najteži oblik agresije je agresija prema drugim licima u smislu njihovog
povređivanja, kažnjavanja i uništavanja života.
U slučaju nezadovoljstva, kod čovjeka se rađaju različite negativne emocije, kao što su
emocije bijesa i ljutnje koje prouzrokuju agresiju. Agresije se čovjek oslobađa na različite
načine, u interakciji sa drugim ljudima, baveći se sportom, fizičkom ili umnom aktivnošću,
pojedinačnim ispunjavanjem određenih potreba. Takva agresija je dovedena do svijesti
verbalno ili određenom akcijom, usmjerena i izreagovana na područje gdje je manje štetna.
Najštetniji vid agresije je nasilničko ponašanje
.
Kovačević B. »Agresija i nasilje« Banja Luka; 1999. godina
5

Postoje različiti oblici nasilja koji se iz praktičnih razloga prikazuju odvojeno, mada se
unutar porodice isprepliću i utiču na svakog člana porodice. Nasilje u porodici je u suštini
korijen niza devijantnih pojava.
Generalno posmatrano do nasilja dovodi emocionalno zlostavljanaje, tretiranje
partnera kao sluge, zloupotreba djece u partnerskim odnosima, prinuda i prijetnja, upotreba
sile sl.
Nasilje u porodici je najčešće prouzrokovano od strane muškarca i ono se najčešće
manifestuje kao
:
-
fizičko nasilje
koje uključuje; guranje, šamaranje, premlaćivanje, čupanje kose,
udaranje rukama, nogama i raznim predmetima, nanošenje povreda različitim vrstama oružja i
raznim predmetima. Fizičko nasilje obuhvata širok dijapazon pojmova, ali im je zajednički
pokazatelj napad na fizički integritet žrtve odnosno žrtava. Tragovi nasilja su modrice,
ožiljci, opekotine, krvarenja (unutrašnja i vanjska), prelomi kostiju i ostale fizičke povrede.
-
psihičko nasilje
se odnosi na oblike zlostavljanja sa ciljem prezentovanja moći i
kontrole nad žrtvom kroz razne zabrane, ponižavanja, podcjenjivanja, ismijavanja u
javnosti, izolaciju, prijetnje, uvrede, ucjene, obezvrjeđivanje, kontrolu kretanja, ograničavanje
socijalnih komunikacija, pretjeranu ljubomoru i dr. Tragovi nasilja nisu vidljivi kao kod
fizičkog nasilja, ali su zato posljedice dalekosežne i dovode do razaranja strukture ličnosti.
Žrtva se povremeno povlači u sebe, gubi osjećaj vlastite vrijednosti, postaje aktivno tupa,
pada u depresiju. U težim slučajevima javljaju se suicidalne ideje, a mogući su i pokušaji
suicida.
-
grubo zanemarivanje
uglavnom provode roditelji ili staratelji djece (namjerno ili
nenamjerno usljed određene psihičke ili mentalne smetnje, izuzetno loših uslova života i sl.).
Tu su i roditelji negativnog društvenog ponašanja kao i roditelji koji zanemaruju roditeljske
dužnosti i obaveze. U takvim situacijama dijete ne dobija pozitivnu emotivnu podršku i
stimulaciju, ono je najčešće rezultat roditeljske nebrige i neispunjavanja roditeljske funkcije.
-
seksualno nasilje
se odnosi na seksualno uznemiravanje i silovanje, odnosno
primoravanje na seksualni odnos bez pristanka žrtve, na radnom mjestu, u školi, na fakultetu,
Ajduković Marina, Pavleković Gordana : Nasilje nad ženom u obitelji, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb,
2000. godine
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti