A Kravljača

Page

USTAVNO PRAVO II

Pale 2014.

A Kravljača

Page

PARLAMENT

Parlament se pojavljuje 1295. Ali taj parlament nije bio biran od strane gra

ana. U tom tijelu se nalaze

odre

eni predstavnici pojedinih dijelova društva, i on je prevashodno služio ograni

enju državne

(kraljevske ) vlasti. Kralj je vrši svu vlast ali sa druge strane j epostojala aristokratija koja je pla

ala

poreze i opremala vojsku i zato je aristokratija željela da u

e u politi

ki život i ograni

i kralja. I prije

formiranja ovog parlamenta kralj je imao jedno tijelo (magnum concilium) u kome su se nalazili velikaši
koji su kralju pomagali oko upravljanja državom ali nisu odlu

ivali ni o

emu, i tek je 1295.formiran

PARLAMENT MODEL. U tom parlamentu se nije nalazila samo aristokratija i sveštenstvo nego i
slobodni gra

ani. Taj parlament ima dvije funkcije, odlu

ivanje o porezima i da upu

uje peticije kralju

ime kralju ukazuju na odre

ene zloupotrebe u upravljanju i traži zaštitu od kralja.

u 14.vijeku parlament proširuje svoje funkcije i po

inje da vrši sa kraljem zakonodavnu vlast, i ve

dolazi do promjene strukture u parlamentu, parlament postaje dvodom. Parlament se dijeli na Dom
lordova i Dom komuna. To se dešava iz više razloga, ka npr.aristokratija nije htjela da sjedi sa slobodnim
gra

anima u istom domu, a drugi razlog je što je aristokratija bila u manjini i htjela je da izbjegne

nadmo

slobodnih gra

ana u parlamentu. Dom lordova je služio kao ko

nica i zaštitnik aristokratije.

Borba izme

u kralja i parlamenta se oon

ava 1688. Slavnom revolucijom dolazi do definitivnog preloma

u korist parlamenta i onda se 1689.donosi Bill of Rights koji daje parlamentu ve

u snagu a kralj prava

koja su mu ostala prakti

no više i ne koristi , kao npr.pravo veta. Parlament je opravdao nadmo

time što

je proizilazio iz naroda

(neposreno je biran)

Za razliku od Engleske u Francuskoj se sve odigralo „preko no

i“ i parlament u Francuskoj nastane

neposreno sa revolucijom. Dotadašnja staleška skupština se nije sastala preko 150 godina prije revolucije.
Tre

i stalež se otcijepio od skupštine i formirao parlament i to dovodi do revolucije i pada Bastilje....

Poslije revolucije parlament ipak nije bio narodno predstavništvo kao što je danas, nije mogao „svako“
da bude izabran u parlament, a nisu svi imali ni bira

ko pravo.

Eklezije u anti

koj Gr

koj nisu bile prete

a današnjeg parlamenta jer te skupštine nisu bile predstavni

tijelo, u njihovom radu su mogli da u

estvuju SVI slobodni gra

ani Atine.

Funkcije parlamenta

Zakonodavna, koja se ogleda u donošenju zakona i drugim poslovima u oblasti donošenja zakona.

Ustavotvorna donošenje ustava Neki autori ustavotvornu funkciju parlamenta podvode pod
zakonodavnu.

Reviziona funkcija, promjena ustava.

Budžetska funkcija jer se budžet donosi u formi zakona Zakon o budžetu, on se sastoji od
prihoda i rashoda.

Funkcija ratifikacije me

unarodnih ugovora. Potvrda me

unarodnog ugovora koji je potpisao

naj

eš

e šef države i ratifikacija se vrši u formi zakona.

(Zakon o ratifikaciji .... ugovora)

zakon

o ratifikaciji u sebi sadrži taj ugovor.

A Kravljača

Page

Druga grupa država je gdje je donji dom ja

i od gornjeg

(npr.Engleska, Francuska)

Zakon prvo

usvaja donji dom a potom ga proslje

uje gornjem domu, ako ga gornji ne potvrdi vra

a ga

donjem i ako ga donji ponovo potvrdi zakon je donesen

(suspenzivni veto)

Donji dom je ja

zato što je donji dom biran neposredno i naj

eš

e samo donji dom bira vladu ... Kad bi oba doma

morala da se saglase sa izborom vlade to bi nekad dovelo do blokade, i vlada ne bi bila izabrana.

U tre

u grupu

ine države kao SAD a tamo je gornji dom u nekim pitanjima ja

i od donjeg

doma.

( senat potvr

uje savezne funkcionere koje bira predsjednik, potvr

uje sudije vrhovnog

suda, senat tako

e ratifikuje ugovore koje zaklju

i predsjednik)

Gornji dom se ne može birati kao i donji, jer kad bi se birali isto ne bi imalo smisla. U nekim se državama
se bira posredno a u nekim neposredno.

eš

e se bira posredno. Nemaju svi gra

ani pasivno bira

pravo za gornji dom. ( npr. Italija, kandidat za poslanika donjeg doma mora imati navršenih 25 god
života, a za gornji dom- senat 40 god.) ovo ograni

enje je zato da bi se suzbile krupne promjene jer su

stariji ljudi konzervativni.

Pravilo je naj

eš

e da godnji i donji dom nemaju istu dužinu trajanja mandata. Gorni dom iam mandat u

dužem trajanju od donjeg a time se postiže sprije

avanje novoizabranog donjeg doma da u

ini radikalnije

promjene jer

e ga „do

ekati“ aktuelni gornji dom koji je još iz vremena prošlog saziva donjeg doma.

( i

sve se nastavlja odvijati utabanim stazama)

Poslani

ki imunitet

Imunitet je mehanizam koji treba da zaštiti poslanika u nezavisnom vršenju njegove poslani

ke funkcije.

On se tu štiti od države. Postoje dvije vrste imuniteta:

Imunitet neodgovornosti

postoji u svim državama

Imunitet nepovredivosti

ne postoji u svim državama

Imunitet neodgovornosti zna

i da poslanik ne može biti pozvan na odgovornost za radnju koju u

ini

vrše

i funkciju poslanika. On ne odgovara za mišljenje, ovrede .... on taj imunitet uživa do kraja života.

Poslanik se na taj imuniter ne mora pozivati jer ga on štiti i ako se ne pozove na taj imunitet.

Imunitet nepovredivosti postoji samo u nekim državama i on štiti poslanika po pravilu od krivi

odgovornosti za radnje koje on izvrši za vrijeme mandata ali ih izvrši kao obi

ni gra

anin. Ovaj

imunitet n eštiti poslanika bezuslovno. On se mora pozvati na imunitet, i kad se on pozove na imunitet
potrebno je da parlament njemu taj imunitet ne ukine. Ovaj imunitet traje dok poslaniku traje mandat i

im mu prestane mandat on

e biti pozvan na krivi

nu odgovornost pod uslovom da nije nastupila zastara.

(ovaj imunitet se uveo zbog toga da poslanika štiti od tendencioznog pritvaranja, ili krivi

nog gonjenja

„napakuju mu da ne bi vršio poslani

ku funkciju“)

Unutrašnja organizacija ni na

in rada parlamenta

Parlament je masovno tijelo, i da bi mogao da radi efikasno potrebno je da se poslanici organizuju tako
da rad parlamenta bude efikasniji. Kada bi svi polanici o svemu raspravljali to bi bilo loše i gušilo bi

A Kravljača

Page

dinamiku rada parlamenta. A pored toga nisu svi ni stru

ni ni zainteresovani za svako pitanje. Zato

postoje užaradna tijela koja rad parlamenta

ine efikasnijim. Ta radna tijela se zovu odbori ili komisije i

ta radna tijea služe tome da raspravljaju o odre

enoj vrsti pitanja o

emu

e parlament na plenarnoj

sjednici odlu

uje. Vlada podnese prijedlog zakona u vezi zdravstvene zaštite , taj prijedlog se šalje

odboru koji se bavi tim pitanjima, poslije razmatranja odbor

e sa

initi izvještaj koji daje parlamentu sa

prijedlogom da ga usvoji ili ne usvoji, ili da ga usvoji sa nekim izmjenama.

U odbore ulazi manji broj poslanika, pretežno stru

njaci iz te oblasti ali nije nužno da su stru

njaci. U ta

tijela obi

no ulaze i neki profesionalci koji nisu poslanici, a koji pomažu odboru da riješi odgovaraju

pitanja.

Drugi oblik poslani

kog organizovanja u parlamentu su klubovi – frakcije. Klub

ine svi poslanici koji su

izabrani n alisti jedne straneke ali mogu biti i iz više stranaka ukoliko imaju istu politiku (kolalicija).
Poslani

ki klubovi služe da stranka disciplinuje poslanike i klub olakšava rad parlamenta, da ne bi svaki

govorio o istom pitanju. Umjesto toga u ime kluba se javlja jedan polanik koji iznosi stavove kluba. Ostali
iz kluba ne moraju govoriti o nekom pitanju a mogu.

Sjednica parlamenta

je jedan doga

aj, kada poslanici zajedno sjede ,raspravljaju ,odlu

uju o onome što

je na dnevnom redu.

Zasjedanje parlamenta

nije doga

aj nego je to jedan vremenski period u toku godine i u tom periodu

parlament radi – vrši svoju funkciju. Parlament može da radi na dva na

ina:

U sjednicama

( svi su pozvani i parlament radi u plenumu „plenarna sjednica)

Parlament radi u tijelima

( radi se u odborima – radnim tijelima)

Nardna skupština RS je stalno na okupu, u neprestanom je zasjedanju. Neki parlamenti kao npr.Britanski
zaseda jedanput godišnje, od okrobra do aprila.

Da bi parlament radio potreban je kvorum, to je obi

no 50% +1. Kada parlament odlu

uje, kojom

inom odlu

ivati zavisi od toga koja je država u pitanju i koje je pitanje o kome odlu

uje.

U mnogim

državama parlament donosi odluke ve

inom od broja prisutnih poslanika.

U nekim zemljama da bi parlament odlu

ivao za tu odluku mora da glasa ve

ina od ukupnog broja

narodnih poslanika, tako je kod nas RS.

Postoje neke odluke koje mogu biti usvojene samo kvalifikovanom ve

inom

( donošenje, promjena

ustava...)

PARLAMENTI U BIH

2. Parlamentarna skupština BIH

(Regulisana je

lanom 4. Ustava BiH)

Struktura parlamentarne skupštine BiH

A Kravljača

Page

PRIMJER:

glasa se o nekom prijedlogu zakona u predstavni

kom domu i sporni su poslanici iz RS.

(4 ZA ), (8 PROTIV) i (2 UZDRŽANA). 1/3 nije bila ZA jer je 1/3 od 14 poslanima 5 pa se uzima u
obzir drugi krig glasanja. Kada predsjedavaju

i konstatuje ovakve rezultate formira komisiju sa svojim

pomo

nicima i njih trojica se povla

e dok ne na

u neko kompromisno rješenje. Poslije toga se pristupa

drugom krugu glasanja, i primjera radi na drugom krugu glasanja bude ostvaren isti rezultat glasanja,
prijedlog

e biti usvojen jer je protiv glasalo manje od 2/3 a 2/3 je 9 dok je PROTIV bilo 8.

OVAJ MEHANIZAM JE FORMIRAN DA SE POSTIGNE RAVNOPRAVNOST ENTITETA DA IZ
SVAKOG ENTITETA ODRE

EN BROJ POSLANIKA GLASA ZA PRIJEDLOG.

Predstavni

ki dom i dom naroda odlu

uju u osnovi na isti na

in ali postoji jedan mehanizam koji postoji

samo u domu naroda. Taj mehanizam se aktivira kad se nešto desi. To je

VNI (vitalni nacionalni

interes)

VNI

nije definisan niti su taksativno nabrojani. Kada neki akt iz predstavni

kog doma do

e u

dom naroda, ve

ina delegata iz reda bilo kog naroda mogu da daju izjavu i da u toj izjavi utvrde da je

neki akt štetan za vitalni interes tog naroda.

Ako delegati daju takvu izjavu, da bi takav akt bio

usvojen za njega bi morali da glasju ve

ina prisutnih delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda.

ina prisutnih u domu naroda mogu da budu 2 ili 3 delegata jer ih je ukupno 5 iz jednog naroda.

Ako bi jedan narod tvrdio da mu je ugrožen VNI a drugi tvrdio suprotno, taj sporni akt bi se slao
Ustavnom sudu BiH i sud bi donio odluku da li se tim aktom povre

uje VNI ili ne.

Domovi su ravnopravni u vršenju nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Svaka odluka mora biti
donesena u istovjetnom tekstu u oba doma, osim odluka kojom se potvr

uje imenovanje

lanova savjeta

ministara, jer o tome samo odlu

uje predstavni

ki dom.

Može se desiti da dva doma ne mogu da se uslaglase o tekstu nekog akta, npr.predstavni

ki dom je

usvojio tekst zakona a dom naroda je za taj zakon ali smatra da neki

lan treba da se izmjeni. U tom

slu

aju formira se zajedni

ka komisija koju

ini podjednak broj

lanova jednog i drugog doma i ta

zajedni

ka komisija treba da uslaglasi stavove kako bi se došlo do kompromisnog rješenja. Ako se ne

usaglasi nema zakona.

Nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH

Donosi zakone kojima se reguliše svakodnevan život, i donosi zakone ako je to potrebno radi
izvršavanja odluka Predsjedništva BiH

Ona odlu

uje o izvorima prihoda i iznosima prihoda institucija BiH. (koji

e biti prihodi i kako

e se prikupljati)

Usvaja budžet

Daje saglasnost na ratifikaciju me

unarodnih ugovora koje zaklju

uje Predsjedništvo.

3.Narodna skupština RS

Narodna skupština vrši ustavotvornu i zakonodavnu vlast. Od 1992 do 2002 N Skupština RS je bila
jedini organ koji je vršio ustavotvornu i zakonodavnu vlast. 2002 se uvodi Vije

e naroda RS.