Delphi for PHP – RAD Framework za PHP u Delphi stilu by Vladica Savi !

“Kad je re  o razvoju dinami kih Web aplikacija, PHP
programeri su dosad imali osnovni editor izvornog koda i alate
za debugovanje. Ono  to zaista nedostaje u PHP razvoju su
alati za brz vizualni razvoj i komponente i framework koji  e
da konkuri u alatima poput Visual Studio-a i Delphi-a i
framework poput onog u ASP.NET-u”, rekao je

Michael

Swindell

, CodeGear-ov potpredsednik proizvoda i strategije.

…a Delphi for PHP to upravo jeste.

Slika 1

Dakle,  ta je Delphi for PHP?

Delphi for PHP je relativno novi product kompanije CodeGear koji slu i za razvoj PHP aplikacija, php klasa i
komponenata i sve to u Delphi stilu. Delphi for PHP je IDE (skra eno od eng. integrated development
environment – integrisano razvojno okru enje) RAD (skra eno od engleskog  Rapid Application Development
– brz razvoj aplikacija) razvojno okru enje koje u sebi sadr i dizajnerski deo, editor koda, debugger,
deployment wizard, komponente pod nazivom “VCL for PHP” koje sadr e veliki broj standardnih vizualnih
komponenti, ali i koje su naravno prosirive, tj. mo ete i sami da kreirate svoje komponete i dodate ih ovom
programerskom alatu, Delphi for PHP sadr i tako e i gotovo re enje za brzo i lako povezivanje sa bazama
podataka i integrisan php debuger.

VCL za PHP baziran je na najpopularnijim open source PHP skriptama i bibliotekama, to je open source
biblioteka raspolo iva na SourceForge-u na adresi:

http://sourceforge.net/projects/vcl4php

Sastoji se iz vizualnih i nevizualnih komponenti. Vizualne se pojavljuju za vreme dizajniranja (programiranja)
na formi ali su one vidljive i krajnjem korisniku za vreme izvr enja na e web aplikacije, u te komponente
spadaju dugmadi, labele, listbox-ovi memo komponente i dr. dok nevizuelne koje dodajemo su one koje one su
vidljive samo za vreme dizajniranja (programiranja) i one se ne vide za vreme izvr enje na e aplikacije, ali
naravno one su bitan factor u programiranju.

Kada dodate neku od komponenta na formu ona je prikazana kao ikonica kojoj u ObjectInspector-u mo emo da
menjamo svojstva i prilagodjujemo date komponente svojim potrebama.

Probna verzija Delphi for PHP-a  mo e se na i na lokaciji:

http://cc.codegear.com/free/delphiphp

Lako u njegovog kori enja pri izradi php aplikacija, uz kra a obja njenja pojedinih delova ovog razvojnog
okru enja pokusacu da vam pribli im kroz jedan mali primer u kome  u vam pokazati kako mo ete da kreirate
svoj adresar na internetu.

Napomena, pre nego  to predjemo na programiranje u D4PHP-u (Delphi for PHP) ne to malo i o onome  to  e
nam trebati za rad u pozadini po to  emo da razvijamo ovaj primer na localhostu, a mo emo da nau imo i ne to
novo.

Postoje vi e alata koji  e vam obezbediti podrsku za php, i rad sa mysql bazom podataka na va oj masini, ja
sam se opredelio za WAMP server. (mo e se preuzeti sa adrese -

http://www.en.wampserver.com

 )

Ina e da bi mogli da testiramo na na em kompjuteru web aplikacije koje  emo da pravimo u Delphi for PHP-u
moramo da imamo podr ku za PHP i MySQL (jer  emo raditi i sa bazom podataka). WAMP  e nam to
omogu iti jer sadr i PHP, MySQL, Apache u sebi…

Da bi instalirali WAMP server samo pratite veoma jednostavnu instalaciju i uputstva koja vam daje installer.
Kad server bude instaliran mo ete ga prona i u sys tray-u (delu pored  asovnika u donjem desnom uglu va eg
monitora). Pokrenu emo phpMyAdmin jednostavnim klikom na ikonicu servera koji smo instalirali i u
padajucem meniju izabra emo stavku phpMyAdmin i u browseru  e se otvoriti novi prozor.

Mo emo da koristimo phpMyAdmin da kreiramo baze podataka, tabele unutar baza i da dodajemo, menjamo, i
bri emo sadr aj unutar baze. Jednostavno  emo da ukucamo ime baze koju  elimo da kreiramo u polje pod
nazivom “Create new database” i kliknemo na dugme Create i automatski ce biti kreirana baza pod imenom
koje ste uneli.

Sada kada smo kreirali bazu podataka, veoma lako mo emo da napravimo i tabelu u toj bazi u koju cemo da
sme tamo podatke koje unosimo. Jednostavno  emo uneti ime tabele koju  elimo da napravimo (u na em
slu aju neka stoji “podaci” za ime tabele) i une emo broj polja koja  emo da koristimo (ja sam stavio za ovaj
nas primer 5 – jedno za id, jedno za ime, jedno za prezime, jedno za adresu i jedno za broj telefona recimo ).

Nakon  to unesemo podatke za ime i broj polja tabele koju pravimo jednostavno  emo da kliknemo na GO
taster ba bi kreirali tabelu “podaci” u bazi podataka pod imenom “BazaAdresar”.

Sada, po to smo odredili broj polja koji cemo da koristimo, da bi ih razlikovali moramo da unesemo i njihova
imena, une emo imena na ih polja i tip za svako polje, ja ovde koristim u ovom primeru jedino za polje ID ono
je celobrojni tip podataka (INT) jer  emo da koristimo brojeve u tom polju, a za sva ostala polja cemo da
stavimo VARCHAR, jer  emo da koristimo neke tekstualne podatke za vrednosti tih polja.
Takodje, vi mo ete da defini ete i veli inu vrednosti koja  e se unositi u datim poljima i jo  gomilu drugih
pode avanja, ali posto je ovo osnovni tutorijal taj deo  emo presko iti, jer nam trenutno nije potreban.

Takodje mo emo da defini emo i koje polje  e nam biti polje primarnog klju a; u na em slu aju stavi emo da
bude polje ID. Kada zavr ite sa unosom imena polja i pode avanjem vezanim za tip polja i odredjivanje
primarnog kljuca jednostavno kliknite na “save” i bi e kreirana i tabela unutar baze sa datim poljima, cime ste
uspe no zavr ili prvi deo ovog malog primera koji tek sledi.

Naravno, ne morate koristiti phpMyAdmin da bi kreirali bazu i tabelu unatar baze, to mo ete da uradite
(isprogramirate) i u php-u sledecim kodom:

PHP kod za pravljenje baze:
--------------
<?php

/*
Umesto korisnickog imena i lozinke stavite vase podatke za povezivanje na vas server
Najcesce je mysql_connect("localhost","","");
Ili  mysql_connect("localhost","root","");
Kada se radi o verziji wamp-a koji sam vam preporucio povezivanje na server se vrsi tako sto za korisnicko ime
stavite root a za lozinku ne stavite nista, dakle mysql_connect("localhost","root","");
*/

$con =  mysql_connect("localhost","root","");
mysql_query("CREATE DATABASE BazaAdresar") ;
echo "Napravljena je baza!";
?>
---------------

PHP Kod za pravljenje tabele:

background image

okruzenja (slika 3), code view - deo u kome unosimo kod nase aplikacije, deo sa VCL komponentama (slika 4) i
object inspector (slika 5) u kome mo ete da defini ete svojstva nekih od objekata aplikacije.

Dizajnerski deo

Dizajnerski deo sluzi za kao sto sam naziv ka e za dizajniranje va e web
aplikacije. Na ovaj deo postavljate sve va e komponente i prilago avate
izgled vase aplikacije.

Slika 3

Paleta sa alatkama

Paleta sa alatkama sadr i vizuelne i nevizuelne komponente koje mozete
 koristiti dok razvijate vasu aplikaciju. Komponentu mozete dvostrukim
 klikom dodati direktno na formu. Ukoliko posmatrate kod vase aplikacije
 preko Kod Editora, paleta sa alatkama prikazuje segmente koje mozete
 dodati vasoj aplikaciji.

Slika 4

Inspektor Objekata
Inspektor objekata vam dozvoljava da pode avate svojstva za vreme
 programiranja(dizajniranja, projektovanja) i da napravite handlere dogadjaja
 za neku komponentu. Ovo omogu ava vezu izmedju izgleda vase aplikacije
 i koda koji je pokre e. Inspektor objekata sadr i tri kartice:
 Svojstva, Doga aji i JavaScript doga aji.
Karticu sa svojstvima mo ete da koristite da promenite atribute komponenti koju
koristite, dodate joj neku po etnu vrednost, promenite izgled, ako se radi o logi koj
komponenti dodelite frue ili false logi ko stanje i sl.
Karticu sa doga ajima mo ete da iskoristite da defini ete neku akciju koja  e se
izvr iti na odredjen dogadjaj vezan za datu kompoentu, npr. Neki dogadjaj na pokret
mi a, na aktivaciju va eg programa i sl.
Karticu sa JavaScript doga ajima mo ete koristiti da bi odredili
 JavaScript doga aj izabrane komponente.

Slika 5

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti