Skripta iz informatike
1
INFORMATIKA
2
1. INFORMATIKA
Informatika je nauka i tehnologija koja se oslanja na tri fundamentalna
principa- princip formalizacije, princip automatizacije i princip umrežavanja
u prikupljanju, prenosu, skladištenju podataka i informacija.
Izraz tehnologija nastao je od grčkih reči
teachné
– veština i
logos
– moć
mišljenja, odnosno rasuđivanja.
Polaznu osnovu za klasifikaciju može da predstavlja definicija tehnologije.
Pod tehnologijom ćemo podrazumevati
jedinstvo sredstava
,
metoda i
postupaka
.
Informacione tehnologije (informatičke tehnologije) je skupni izraz za
izučavanje sredstava, postupaka i metoda za upravljanje, čuvanje, obradu,
prenos i prezentaciju podataka i informacija.
U slučaju informacionih tehnologija ovo jedinstvo je prikazano na slici 1.1.
Na slici se vidi i uticaj drugih naučnih oblasti na razvoj informacionih
tehnologija. Može se slobodno reći da su informacione tehnologije proizišle
iz elektronike uz korišćenje dostignuća u matematici (prvenstveno diskretne
matematike) i fizici (prvenstveno fizike čvrstog stanja i optike). Na ovaj
način koristeći dostignuća u elektrotehnici informacione tehnologije se sve
više izdvajaju u posebnu oblast, pa ih svakako treba i tako tretirati.
Slika 1.1. Informacione tehnologije
MATEMATIKA
POSTUPCI
(ALGORITMI FUNKCIONISANJA)
RAČUNARSKE NAUKE - SOFTVER
METODE
(RAZLIČITE
PRIMENE)
INFORMACIONE
TEHNOLOGIJE
ELEKTROTEHNIKA
FIZIKA ELEKTRO
NIKA
SREDSTVA
RAČUNARSKI
HARDVER
TELEKOMUNIKACIJE
3
SREDSTVA
Sredstva predstavljaju fizičku opremu izgrađenu od određenih elemenata
(prvenstveno elektronskih), pa je očigledno da se mogu klasifikovati kao
elementi koji pripadaju:
- elektronici,
- telekomunikacijama,
- hardveru (telekomunikacionih i računarskih) sistema.
Elektronika, u prošlosti elitna disciplina, razvojem fizike čvrstog stanja i
tehnologije izrade komponenti (mikroelektronike) gubi na svom značaju i
postaje fundamentalna disciplina u informacionim tehnologijama (osim
energetske elektronike i elektronike široke potrošnje koje su i dalje
dominantne discipline u elektronici). S obzirom da je elektronika relativno
stara disciplina (oko 100 godina) i da je u svom razvoju dostigla klimaks na
njoj se dalje nećemo zadržavati. Prema tome iz oblasti informacionih
tehnologija preostaju nam dve bitne podoblasti i to:
- telekomunikacije i
- računarstvo.
Telekomunikacije
se sve više inkorporiraju u informacione tehnologije
postajući njihov sastavni deo. U domenu telekomunikacija, koje su takođe
relativno stara oblast, zbog sve većeg prodora računara u poslednje vreme
dolazi do određenih nedoslednosti u klasifikaciji, a samim tim i
terminologiji. Međutim, s obzirom na prirodu telekomunikacija i s obzirom
na veliki broj međunarodnih i domaćih standarda iz ove oblasti ti nedostaci
će se jednostavno prevazići.
Oblast
računarstva
(computing) je praktično noseća oblast iz domena
informacionih tehnologija pa bi sinonim za informacione tehnologije mogao
da bude
računarstvo
. U daljem tekstu ćemo ga onda tako i tretirati. Prema
tome sredstva računarstva predstavlja hardver. Ovu oblast pokriva
računarska tehnika
(computer engineering). Prema tome računarska
tehnika obuhvata (bez pretenzija na potpunost već samo kao indikacija
suštine):
-
projektovanje hardvera
(računarske, mikroračunarske i
mikroprocesorski zasnovane strukture),
-
komunikacije i računarske mreže
(računarske mreže za prenos
podatka, mreže sa integrisanim službama, telekomunikacioni softver).
4
POSTUPCI
Postupci predstavljaju formalne modele kojima je moguće opisati
funkcionisanje elemenata, sklopova, jedinica i sistema te, s obzirom na
objekte koji se modeliraju u sredstva koja se za modeliranje koriste,
obuhvataju (bez pretenzija na potpunost veća samo kao indikacija suštine):
-
softver
(metode programiranje, softversko inženjerstvo, programski
jezici i prevodioci, operativni sistemi),
-
podatke
(struktura podataka, organizacija datoteka, organizacija
baza podatka, kodiranje i teorija informacija, kriptografija).
Ovu oblast obuhvataju
računarske nauke
(computer science).
METODE
Metode predstavljaju primenu sredstava i postupaka u datom problemskom

složeniji i odgovorniji, a glavnu ulogu u tome imaju informacije.
Informatika, njena tehnološka i metodološka dostignuća, omogućavaju
prevlađivanje svih monopola nad znanjima, što će dovesti do oslobađanja
vekovima onemogućavanu masovnu ljudsku kreativnost. Tj. “put iz carstva
nužnosti u carstvo slobode u velikoj meri je popločan i onim opekama iz
kojih je sagrađena kula informatike, sistemske teorije i sistemskog
mišljenja”.
1.1.2. INFORMACIONE TEHNOLOGIJE I PRIVREDA I DRUŠTVO
Informacione tehnologije su postale jedan od osnovnih generatora
društvenog i privrednog razvoja. One omogućuju i podstiču prestruktuiranje
privrede, promene u međunarodnoj podeli rada i ukupni razvoj društva.
Informacione tehnologije doprinose:
- odlučivanju na osnovu kvalitetnijeg informisanja,
6
- afirmaciji znanja kao osnovnog činioca društvenog i privrednog
razvoja,
- strukturnim promenama u privredi i društvu,
- pojavi novih proizvoda,
- unapređivanju kvaliteta i funkcionalnosti postojećih proizvoda,
- unapređivanju uloge inovativnosti,
- krupnim promenama u organizaciji,
- povećanju efikasnosti, ekonomičnosti i produktivnosti,
- racionalnijem trošenju svih proizvodnih resursa,
- jačanju konkurencije pa čak i konkurentnosti malih serija,
- stvaranju uslova za jačanje integrativnih tendencija u privredi i
društvu,
- pojavi novih kulturnih i socijalnih potreba.
Na bazi informacionih tehnologija razvija se informatička industrija koja
obuhvata proizvodnju: komponenti, hardver, softver, razvoj aplikacija,
procesiranje i prodaju informacija. Informatička industrija predstavlja i
infrastrukturu drugih privrednih grana.
Informaciona tehnologija se ugrađuje u razne proizvode ili se koristi za
razvoj potpuno novih proizvoda kao što su:
- numerički upravljane mašine,
- telekomunikaciona oprema,
- medicinska oprema na bazi primene informacione tehnologije,
- kompjuterizovani ploteri,
- transportna sredstva sa ugrađenim čipovima za kontrole pojedinih
procesa i stanja,
- audiovizuelna tehnika,
- merna tehnika,
- uređaji za domaćinstvo,
- učila za programirano učenje i sl.
Informacione tehnologije su takođe uticale na kompjuterizaciju nekih
postojećih i razvoj nekih novih usluga. Niz postojećih usluga u oblasti
saobraćaja, turizma, bankarstva, osiguranja, projektovanja, obrazovanja,
zdravstva, kulture i drugim delatnostima, uz primenu informacione
tehnologije dobijaju nove kvalitete i sve širu primenu. Takođe, informaciona
tehnologija omogućuje pojavu niza usluga. Tako su se pojavile tzv.
kompjuterske usluge:
- projektovanje informacionih sistema,
- priprema podataka za obradu na računaru,
- obrada podataka pomoću računara,
7
- pretraživanje javnih baza podataka,
- izrada i prodaja aplikativnog i sistemskog softvera,
- informatički konsalting,
- telekomunikacioni prenos podataka računara,
- osposobljavanje kadrova za primene računara,
- održavanje računara i sl.
Savremeni uslovi poslovanja nameću da se, pored tehnologije specifične za
delatnost preduzeća, mora u velikoj meri obratiti pažnja na izbor i primenu
tehnologije koja je podjednako važna za opstanak i uspeh svih preduzeća, a
to je informaciona tehnologija. Današnje okruženje vrši veliki pritisak na
preduzeće, što se uglavnom ogleda kroz sledeće elemente:
- globalna borba za tržište i radnu snagu,
- potreba izvođenja operacija u realnom vremenu,
- promenljivost radne snage,
- operacije orijentisane ka potrošačima,
- tehnološke inovacije,
- zatrpanost informacijama,
- socijalna odgovornost preduzeća,
- vladina regulativa, pitanje etike itd...
U ovakvom okruženju, preduzeće je prinuđeno da koristi sve moguće resurse
kako bi uspelo da ostvari svoje ciljeve, što, između ostalog podrazumeva i
sledeće:
- izgradnju strateških sistema;
- ciljevi podređeni korisnicima (potrošačima);
- stalno usavršavanje poslovanja, kao što su primena sistema
JIT
(
Just- in-time
), što podrazumeva nabavku materijala neposredno pre
njegove upotrebe, i sistema
TQM
(
Total Quality Menagement
),
odnosno uvođenje kvaliteta na sve nivoe i u sve faze poslovanja;
- reinženjering poslovnih procesa;
- struktura zasnovana na radnim timovima;

Grafički i drugi korisnički bliski interfejsi
Grafički korisnički interfejs je skup softverskih mogućnosti koje
pružaju korisniku direktnu kontrolu vidljivih ibjekata na ekranu.
On koristi ikone, padajuće menije, prozore i miš, umesto složenih
sintaksnih naredbi.
Koristi:
Grafički korisnički interfejs unaprežuje korisničku
bliskost čineći interfejs čovek-mašina što jednostavniji.
Klijent-server arhitektura
Ova arhitektura povezuje personalne računare (klijente) sa
specijalizovanim snažnim računarima (serveri), čije resurse dele
putem lokalne ili globalne mreže.
Koristi:
Omogućava međusobne veze između različitih tipova
hardvera i softvera, kao i racionalnije korišćenje (deobu)
računarskih resursa.
10
Mrežni računari (tanki klijenti)
Računari koji nemaju tvrdi disk, nego koriste podatke sa
centralnog računara preko mreže.
Koristi:
Ističe prednosti desktop računarstva, naročito kroz
činjenicu da se izostavljanjem standardnih personalnih računara
smanjuju troškovi.
Intranet i ekstranet
Intranet je mreža u okviru preduzeća koja koristi Internet
tehnologiju za povezivanje organizacionih celina. Ekstranet je
osigurana mreža koja povezuje intranet sa odabranim poslovnim
partnerima.
Koristi:
Intranet pospešuje organizacionu komunikaciju, a
ekstranet stvara snažan interorganizacioni komunikacioni i
kolaboracioni sistem.
Skladišta podataka (DW –
Data Warehouse
)
Gigantska računarska skladišta (spremišta) velikih količina
podataka.
Koristi:
Skladišta podataka organizuju podatke za lak pristup od
strane krajnjih korisnika podataka. Integrisani sa Internetom
omogućavaju da se podacima pristupi sa bilo kog mesta i bilo
kada.
Dejta majning (
data mining
)
Sofisticirana analitička tehnika koja automatski otkriva prethodno
neutrđene veze između podataka.
Koristi:
Omogućava menadžerima da vide veze i dinamiku
između podataka koje nisu predvideli.
Elektronska trgovina
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti