Indikatori održivog razvoja Opštine Bečej sa posebnim osvrtom na poljoprivredu
UNIVERZITET U NOVOM SADU
EKONOMSKI FAKULTET SUBOTICA
Indikatori održivog razvoja opštine Bečej sa posebnim
osvrtom na poljoprivredu
DIPLOMSKI RAD
SUBOTICA, 2017
Milan L. Tobdžić
2
UNIVERSITY OF NOVI SAD
FACULTY OF ECOMONICS SUBOTICA
Indicators of sustainable development of Bečej with special
emphasis on agriculture
THESIS
SUBOTICA, 2017
Mentor: Prof. Dr. Ljubica Komazec
Milan L. Tobdžić

4
SADRŽAJ
III-1. Pojam i definicija održivog razvoja
...................................................................................................6
III-2. Deklaracije i konvencije od globalnog značaja
...............................................................................10
IV INDIKATORI ODRŽIVOG RAZVOJA
................................................................................................13
V. INDIKATORI ODRŽIVOG RAZVOJA OPŠTINE BEČEJ OD 2007. DO 2017. GODINE
VI. OSVRT NA INDIKATORE POLJOPRIVREDE OPŠTINE BEČEJ
5
I REZIME
U ovom diplomskom radu obrađivao sam tematiku održivog razvoja sa posebnim osvrtom na
indikatore održivog razvoja u poljoprivredi opštine Bečej, po sledećim poglavljima:
Uvod- ovde je objašnjeno čime će se baviti ovaj diplomski rad i šta u najkrćem smislu znači
održivi razvoj.
Održivi razvoj- u ovom delu date su opšte definicije, klasifikacije i pojmovi održivog razvoja,
kao i najvažnije deklaracije i konvencije koje definišu održivi razvoj u svetu.
Indikatori održivog razvoja- tu su pokazane vrste merenja i izračunavanja indikatora održivog
razvoja, takođe dat je i tabelarni prikaz u opštem smislu, koji pokazuje koje sve indikatore treba
imati plan održivog razvoja
Indikatori održivog razvoja opštine Bečej od 2007. do 2017. godine- u ovom poglavlju prikazani
su najvažniji indikatori plana održivog razvoja opštine Bečej, kao i strategije i mere tih
indikatora.
Osvrt na indikatore održivog razvoja poljoprivrede opštine Bečej-ovde su prikazane sve mere i
strategije opštine Bečej sto se tiče indikatora održivog razvoja vezanih za poljoprivredu.
U zaključku sam izneo svoje viđenje samog rada i mogućnost ostvarennja indikatora održivosti
opštine Bečej.
Ključne reči:
održivi razvoj, indikatori održivog ravoja, opština Bečej, poljoprivreda,
konvencija, deklaracija.

7
III ODRŽIVI RAZVOJ
III-1. Pojam i definicija održivog razvoja
Jedan od osnovnih koncepta eknomike prirodnih resursa i životne sredine jeste koncept odživosti,
odnosno održivog razvoja. Ovom konceptu danas pripada centralno mesto u razmatranju
dugoročne perspektive opstanka i napretka čovečanstva. Održivi razvoj javlja se, ne samo kao
suštinsti preduslov, već i kao krajnji cilj efikasne organizacije brojnih ljudskih aktivnosti na
zemlji.
U savremenoj literaturi se susreću mnogobrojna različita shvatanja pojma održivosti i koncepta
održivog razvoja. Moguće je klasifikovati sve definicije održivog razvoja u pet grupa.
U prvu grupu spadaju definicije koje kažu da se održivim razvojem smatra stanje u kojem, bilo
korisnost, bilo stanje potrošnje, tokom vremena ne opada. Robert Solow je prvi istakao zahtev za
međugeneracijskom ravnopravnošću u uživanju prirodnih dobara. U poznatom radu iz 1974.
godine Solow postavlja zahtev da svaka generacija mora imati podjednako pravo na ubiranje
korisnosti od prirode, odnosno živote sredine, te da samo obrazac privrednog razvoja, koji to
omogućava u toku neograničenog perioda vremena može se smatrati održivim. Međutim merenje
nivoa korisnosti donosi mnogo metodoloških problema, pa se kao pogodniji za analizu javlja nivo
potrošnje. Shodno tome John Hatwick (1977) definiše održivost u smislu neopadajuće potrošnje
čovečanstva tokom vremena, te pokušava utvrditi uslove, koji to omogućavaju. Donekle slična je
i definicija Završnog Izveštaja Brundtandove komisije (1987), koja kaže da je održivi razvoj onaj
koji zadovoljava sadašnje potrebe, ne ugrožavajući mogućnost budućih generacija da zadovolje
svoje potrebe.
Po drugoj grupi definicija održivim se smatra stanje u kojem se izvori koriste tako da buduće
proizvodne mogućnosti čovečanstva ostanu očuvane. Ovakva definicija se nalazi u kasnijim
radovima Solowa (1986, 1991), u kojima iznosi mišljenje da privredni razvoj ima šanse da bude
održiv uprkos u prošlosti utrošenim nereproduktivnim resursima, ukoliko smanjenje zaliha
resursa bude nadoknađena povećanom količinom i kvalitetom fizičkog kapitala poput opreme ,
mašina i zgrada, kao i nagomilavanim intelektualnim kapitalom- naučnim, tehničkim i u najširem
smislu kulturni potencijal, kojim ljudsko društvo u odrećenom periodu raspolaže.
Treći koncept definisanja održivim smatra se stanje pri kojem zalihe prirodnih resursa ne opadaju
tokom vremena. Ovakva definicija održivog razvoja, prihvaćena od strane širokog kruga
Nada Štrbac, Milovan Vuković, Miroslav Sokić: ODRŽIVI RAZVOJ I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE, Beograd
2012, str .18.
Marijo Buzuk: SISTEMI UPRAVLJANJA OKOLINOM, Split 2013, str 19.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti