VISOKA POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA
DOBOJ
DIPLOMSKI RAD
POSLOVNO BANKARSTVO
TEMA: MEĐUNARODNI MONETARNI
FOND - MMF
Mentor: Student:
Dejan Gligović, prof. Muhamed Okanović
474-E-180/14
Sadržaj:
Uvod ………………………………………………………………………………..3
Međunarodni Monetarni Fond ……………………………………………………..5
Historija MMF-a ………………………………………………………………7
MMF danas ……………………………………………………………………9
Dogovaranje i konsultacije u MMF-u ………………………………………...10
Sredstva i zajmovi MMF-a ……………………………………………………12
Specijalna prava vučenja SDR (Specijal Drawing Rights) ……………………13
Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction
and Development – IBRD)…………………………………………………….15
Ciljevi i organizacija …………………………………………………....16
Sredstva Banke ………………………………………………………....19
Zajmovi Banke ………………………………………………………....20
Vrste zajmova ………………………………………………………….21
Međunarodno udruženje za razvoj – IDA ………………………………………..23
Međunarodna finansijska korporacija – IFC ……………………………………..25
Multilateralna agencija za garantovanje investicija – MIGA …………………….27
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih problema – ICSID ……………..28
Zaključak ………………………………………………………………………….29
Literatura ………………………………………………………………………….31
koja je proučavala buduće međunarodne ekonomske odnose. Najistaknutija ličnost u tom
procesu je bio Harry D. White koji je 1941. godine objavljuje memorandum pod imenom
„Prijedlog za Stabilizacioni fond Ujedinjenih i pridruženih nacija “ koji je kasnije proširen i koji
je predviđao osnivanje Banke za obnovu i razvoj. Prema njemu valutni paritet bi se izražavao
u međunarodnoj monetarnoj jedinici koju je nazvao „Unitas“, čija bi vrijednost bila 10 dolara
u zlatu, a za čiju bi eventualnu promjenu dozvolu davao Fond.
Rezultat svih ovih nastojanja jeste konferencija u Bretton Woods-u, inače malom
gradu u američkoj saveznoj državi New Hapshire, po kojoj je ovaj grad i postao poznat
cjelokupnom svijetu. Na njoj je u najvećoj mjeri prihvaćen White-ov plan uz izvjesne dopune
iz Keynes-ovog i kanadskog plana. Moneterna i finansijska konferencija u Breton-Vudsu,
održana jula 1944., okupila je predstavnike 44 zemlje ( među njima i izaslanike tadašnje
Kraljevine Jugoslavije ) i nakon dvije nedelje iznedrila dvije najvažnije međunarodne
institucije, jednu stabilizacionu i drugu razvojnu.
4
Stabilizaciona institucija, koja je osnovana u
Bretton Woods-u, je Međunarodni monetarni fond, a razvojna institucija je Međunarodna
banka za obnovu i razvoj koje su poznate pod zajedničkim nazivom „Bretonvudski blizanci“.
3
Dr. Predrag Jovanović Gavrilović, Dr. Oskar Kovač, Dr. Mlađen Kovačević, Dr. Jelena Kozomara, Dr. Branislav
Pelević; Međunarodni ekonomski odnosi; Beograd 2000.; str. 407
4
Dr. Branilav Pelević; Uvod u međunarodnu ekonomiju; Beograd 2006.; str. 225
Međunarodni monetarni fond
Međunarodni Monetarni Fond-MMF (International Monetary Fund-IMF) je
međunarodna organizacija zadužena za nadzor globalnog finansijskog sistema nadziranjem
kamatnih stopa i bilansi plaćanja, kao i za pružanje tehničke i finansijske pomoći.
Osnovni ciljevi MMF-a su da:
1.
Poboljša međunarodnu monetarnu saradnju kroz permanetne konsultacije
zemalja-članica;
2.
Doprinese ostvarivanju rastuće i uravnotežene međunarodne trgovine, a time i
obezbeđenju i održanju visoke stope zaposlenosti, realnih dohodaka i privrednog razvoja u
cjelini;
3.
Osnaži sistem stabilnih deviznih kurseva, omogući uredno funkcionisanje
Historija MMF-a
Početna ili pristupna obaveza svake članice Fonda sastojala se uglavnom iz
ustanovljenja pariteta svoje valute i iz uplate odgovarajućeg iznosa finansijskih
sredstava.Paritet se određivao u odnosu na zlato ili u odnosu na dolar, pa se stoga ovaj
sistem naziva Sistem zlatnodeviznog standarda. Eventualna promjena pariteta mogla se
dogoditi samo ako se zemlja nađe u tzv. fundamentalnoj neravnoteži i uz saglasnost
Fonda.Određivanje iznosa finansijskih sredstava za uplatu kvote zemlje članice vršilo se
proporcionalno parametrima koji reflektuju snagu nacionalne ekonomije. Kvota se uplaćivala
25 % u zlatu i 75 % u domaćoj valuti.
Uskoro se javlja problem likvidnosti Fonda koji je nastao iz jednostavnog razloga tj.
zbog prihvatanja zlatno deviznog stadnarda kao osnovne poluge međunarodnih relacija.
Naime, američki dolar, zbog najsnažnije pozicije i najčvršćeg položaja u svjetskoj trgovini,
postepeno preuzima vodeću ulogu u Bretton Woods-kom monetarnom sistemu, te postaje
glavnom rezervnom valutom zemalja članica. 60-tih godina XX vijeka, unatoč svom posebnom
položaju dolar je sve više slabio. Opadanjem vrijednosti dolara, narušava se i mehanizam
međunarodnih monetarnih odnosa, te problem likvodnosti dolazi do punog izražaja. Zbog
toga je 28. jula 1969. godine ustanovljena šema kreiranja novih rezervnih sredstava pod
nazivom„Specijalna prava vučenja“ (SPV). Ta nova sredstva zapravo se kreiraju samo
knjigovodstveno među zemljama članicama. 70-tih godina XX vijeka MMF zapada u najveću
krizu dotada. Odliv kratkoročnog dolarskog kapitala u inostranstvo, dalje održavanje visoke
stope inflacije u SAD-u izazvalo je brojne špekulacije na štetu američkog dolara. Predsjednik
SAD-a je 15. avgusta 1971.godine objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i uvođenje
dodatnog poreza na sav uvoz u SAD.Tim činom je prestao funkcionisati međunarodni
monetarni sistem na principima ustanovljenim u Bretton Woods-u.
Krajem 1971.godine postignut je sporazum, gdje su SAD povećale cijenu zlata za 8,57
%, SR Njemačka i Japan su smanjile cijenu marke za 5 % i jena za 8,5 % u odnosu na zlato, dok
su Velika Britanija i Francuska zadržale cijene zlata. Nakon toga dolazilo je do još nekoliko
