Računovodstvo finansijskih institucija
UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
Smjer: Računovodstvo i revizija
SEMINARSKI RAD
Računovodstvo finansijskih institucija
Mentor:
Studenti:
Dr. sc. Selma Novalija Islambegović, vanr. prof.
Bećirović Lejla, 3/5-I/15
Begić Šejla, 3/4-I/15
Trumić Sead. 3/2-I/15
Tuzla, oktobar, 2018 godine

3
UVOD
Finansijske institucije imaju važan uticaj na funkcionisanje privrede u cjelini. U zavisnosti od
potrebe za zadovoljavanjem različitih želja pojedinih učesnika na tržištima stvoren je veliki
broj različitih finansijskih institucija kako bi se ove potrebe zadovoljile na odgovarajući način.
Finansijske institucije su karakteristične po tome što prikupljaju novčana sredstva,
usmjeravaju ih u finansijske plasmane i obavljaju finansijske usluge. Računovodstvo mora
osigurati korisnicima različite informacije koje su im potrebne za različite namjene i u tom se
kontekstu može reći da je računovodstvo „jezik poslovanja ili „poslovni jezik“.
Cilj ovog rada je ukazati na važnost raznih izvještaja za finansijske institucije. Rad je
podjeljen na šest dijelova. U prvom dijelu rada definisane su finansijske institucije i
organizacija njihovog računovodstva. Također, objašnjene su banke kao jedna od
najznačajnih, kao i izvještaji primjenjivi u njenom poslovanju.
U drugom dijelu definisana je kreditna unija i njen značaj. Treći i četvrti dio rada odnosi se na
investicione fondove i njihovu organizaciju računovodstva. Invensticioni fondovi danas se sve
više pojavljuju kao najvažniji institucionalni investitori. Oni su pokretač i jedan od važnih
indikatora razvijenosti tržišta. Penzioni fondovi kao dio petog dijela, su institucionalni
investitori koji obezbjeđuju pojedincima sigurnost i stabilnost prihoda poslije okončanja
radnog vijeka.
Kao jedno od nedopozitnih institucija osiguravajuća društva su predstavljena u šestom dijelu
rada. Osiguravajuća društva su izuzetno „
veliki igrači
“ i značajni učesnici na tržištu jer
raspolažu ogromnim sredstvima. Osiguranje doprinosi kvalitetu ljudskog života tako što
umanjuje količinu rezervi koju bi ljudi morali imati da pokriju moguće gubitke života ili
imovine.
Pouzdane i relevantne računovodstvene informacije su najbolja slika za ekonomsku prošlost
finansijskih institucija, te prikazuju njihovo sadašnje finansijsko zdravlje i izgled za
budućnost. Nadamo se da smo uspjeli odgovoriti ovoj visini zadataka. S obzirom da je
računovodstvo u svim finansijskim institucijama od posebnog značaja, svi izvještaji će
osigurati bolju komunikaciju menadžementa koji su finalni proizvod računovodstvenog
procesa.

5
1.1. Banke
Banka je ustanova ili radna organizacija koja posreduje u novčanom prometu i novčanim
poslovima. Najčešće se bavi uzimanjem i davanjem kredita. Banke spadaju u najveću grupu
finansijskih institucija i od velike su važnosti za privredu. One mogu stvarati, prenositi i
upravljati novcem. Također, osiguravaju sigurniju alokaciju novčanih fondova od suficitnih
prema deficitnim subjektima. Banke su svojim posredstvom u takvim poslovima smanjile
troškove vezane za transfere. Postoji više vrsta banaka, kao što su: komercijalne, investicione,
razvojne, regionalne i sl.
Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje banke je 15 miliona KM. Poslovanje
banke se reguliše putem tijela kao što su: uprava, nadzorni odbor i glavna skupština.
1.1.1. Opšti principi upravljanja bankama
Bankarski menadžeri imaju najmanje četiri važna zadatka:
Upravljanje likvidnošću
. Ovaj zadatak podrazumjeva obezbjeđenje dovoljne količine
gotovog novca kako bi banka bila u stanju isplatiti sve depozite u slučaju odliva
depozita, tj. u slučaju kada banka gubi depozite zbog zahtjeva za isplatom.
Upravljanje aktivom
. Ovaj zadatak podrazumjeva da se slijedi strategija male
izloženosti riziku i diverzifikaciju imovine u vlasništvu banke.
Upravljanje pasivom
. Ovaj zadatak uključuje nabavku sredstava uz mali trošak.
Upravljanje adekvatnošću kapitala
. Ovaj zadatak uključuje odlučivanje o količini
kapitala koji banka mora održavati kao i pribavljanje potrebnog kapitala.
Banka je dužna voditi poslovne knjige po načelima urednosti i ažurnosti. Svaki poslovni
događaj banka mora evidentirati u poslovnim knjigama najkasnije u roku od osam dana od
njegovog nastanka. Banke sastavljaju sljedeće finansijske izvještaje:
bilans
stanja ili izvještaj o finansijskom stanju,
bilans uspjeha ili račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanom toku,
izvještaj o promjenama na kapitalu,
bilješke uz finansijske izvještaje.
Ibidem
, str. 408.
Riječ „bilans“ je latinskog porijekla i potiče od riječi „bilan“ , koja označava dvostranu vagu. Inače francuski
izraz za bilans je takođe „bilan“, njemački „bilanz“, italijanski „bilancio“. U engleskoj literaturi taj izraz je
„balance“, odnosno, „balance sheet“.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti