2. STATISTIČKA ANALIZA ZRAKOPLOVNIH NESREĆA
2.1. Statistički osvrt na nesreće u komercijalnom zrakoplovstvu
U protekla četiri desetljeća, godišnja stopa nesreća velikih komercijalnih
zrakoplova, na svjetskoj razini, se drastično smanjila. Najveće smanjenje godišnje stope
nesreća
1
, zabilježeno je u ranim šezdesetim godinama (slika 1.).
Slika 1. Godišnja stopa nesreća velikih komercijalnih mlaznih zrakoplova u svijetu od
1959-2006. godine
1
Prema zakonu o zračnom prometu, nesreća zrakoplova je: događaj u svezi s operacijom zrakoplova, koji
nastane od trenutka kad se jedna ili više osoba ukrca u zrakoplov s namjerom da obavi let, do trenutka
iskrcavanja svih osoba iz zrakoplova, a posljedice su – smrt ili teška tjelesna ozljeda jedne ili više osoba u
zrakoplovu ili izvan njega, uništenje zrakoplova ili veće oštećenje imovine treće osobe.
1
I
zvor: Aviation Safety, Boeing Commercial Airplanes
Od 1965. godine godišnja stopa nesreća je u području ispod 5 nesreća na milijun
polijetanja (PMD
2
), a od 1997. godine, stopa se zadržava ispod 1 nesreće na milijun
polijetanja. Jasno je da je u ovom periodu došlo do realizacije značajnih pomaka u
globalnoj sigurnosti zračnog prometa, što je neposredna posljedica donošenja novijih,
rigoroznijih propisa i standarda koje operateri moraju zadovoljiti. Također, važnu ulogu
ima i korištenje kvalitetnijih materijala i tehnologija u proizvodnji zrakoplova.
Potrebno je imati na umu da se to radi samo o stopi ili postotku nesreća, a ne o
ukupnom broju nesreća. Povećanjem ukupnog broja zrakoplovnih nesreća i učestalosti
njihovog pojavljivanja, javnost stječe dojam manje sigurnosti zračnog prometa, što može
postati velika prepreka cjelokupnoj svjetskoj industriji zračnog prometa.
Broj zrakoplovnih nesreća velikih komercijalnih mlaznih zrakoplova znatno
varira, te nije svugdje u svijetu jednak. U Tablici 1., prikazana je raspodjela broja nesreća
komercijalnih zrakoplova i smrtno stradalih u svijetu od 1945. do 2008. godine, ali su
isključene vojne nesreće, te bilo koje nesreće koje su posljedica protuzakonitih,
kriminalnih ili terorističkih radnji.
Tablica 1. Raspodjela nesreća i broja smrtno stradalih u svijetu od 1945-2008. godine
Kontinenti
Broj
Zrakoplovnih
nesreća
Broj smrtno
stradalih u
zrakoplovu
Broj smrtno
stradalih na
zemlji
Sj. Amerika
843
12649
174
Europa
768
20756
185
Azija
639
17200
316
J. Amerika
562
10211
370
Afrika
326
6968
147
Srednja Amerika
145
2120
76
Australija
105
1309
1
Međunarodne vode
65
2133
0
Sjeverni i Južni pol
4
271
0
2
PMD – Per milion departures
2
Potrebno je napomenuti da se ovi podaci odnose na nesreće zrakoplova težih od
2250kg ukupne maksimalne težine pri polijetanju (MTOW), te da uključuju i nesreće
koje su se dogodile u zemljama bivšeg SSSR-a, a isključene su sve nesreće i nezgode
3
uzrokovane protuzakonitim radnjama.
Protuzakonite radnje imaju vrlo značajan udio u ukupnoj statistici zrakoplovnih
nesreća. Početnih godina promatranog razdoblja bilo je puno više ugrožavanja same
sigurnosti zračne plovidbe nego što je to posljednjih godina, međutim to vrijedi isključivo
do događaja koji su se zbili 11. rujna 2001. godine u SAD-u koji su od temelja izmijenili
sva dosadašnja saznanja o protuzakonitim radnjama u civilnom zračnom prometu.
3
Prema zakonu o zračnom prometu, nezgoda zrakoplova je: događaj u svezi s operacijom zrakoplova, koji
nastane od trenutka kad se jedna ili više osoba ukrca u zrakoplov s namjerom da obavi let, do trenutka
iskrcavanja svih osoba iz zrakoplova, gdje nije došlo do značajnijih posljedica, nego samo do lakših ozljeda
jedne ili više osoba u zrakoplovu ili izvan njega, te do manjeg oštećenja zrakoplova ili imovine.
4
2.2. Raspodjela nesreća prema generaciji zrakoplova, vrsti pogona i
vrsti operacija
Od inicijalnih zamisli i početka proizvodnje zrakoplova pa sve do danas, sve
velike mlazne zrakoplove koji se koriste u komercijalne svrhe možemo podijeliti na tri
generacije s obzirom na njihovu tehničko-tehnološku razinu i godinu proizvodnje. Prema
izvorima "Flight Safety Foundation", trenutno je diljem svijeta u komercijalnoj
eksploataciji preko 12000 velikih mlaznih zrakoplova. Od tog broja, preko 50%
zrakoplova je onih treće generacije, oko 45% čine oni druge generacije, dok prva
generacija zrakoplova zauzima dio manji od 5%.
Iz slike 2., vidljivo je da su današnji zrakoplovi u upotrebi značajno pouzdaniji i
sigurniji od zrakoplova prethodnih generacija, što ujedno predstavlja i logičnu činjenicu
nametnutu kao jamstvo "sigurne" budućnosti. Svaka je generacija zrakoplova neposredno
nakon uvođenja u komercijalnu upotrebu imala veliku stopu nesreća jer je bilo potrebno
određeno razdoblje za prilagodbu novijih, suvremenijih tehničkih rješenja.
Nakon određenog razdoblja, stope nesreća, kao što se i očekivalo, bilježe značajan
pad. Nakon 10 godina eksploatacije, druga i treća generacija zrakoplova imaju i do 5 puta
nižu godišnju stopu nesreća od prve generacije zrakoplova. Dakle, kao što je prethodno
spomenuto, prva generacija zrakoplova koja zauzima manje od 5% svjetske flote
posjeduje relativno najvišu stopu zrakoplovnih nesreća.
Također, iz slike 2., lako se može zaključiti kako godišnja stopa nesreća prve
generacije zrakoplova raste nakon 17 godina eksploatacije, ali usprkos tomu, godišnja
stopa nesreća svih zrakoplova se značajno snizuje svakom eksploatacijskom godinom.
Temeljem prognoza, do 2015. godine, ukupna svjetska flota velikih mlaznih
zrakoplova bi se trebala udvostručiti, a od tog broja, dvije trećine zrakoplova predstavljali
bi oni proizvedeni nakon 1995. godine, a samo jednu trećinu činili bi oni proizvedeni do
1995. godine.
5
uzmemo u obzir ostvareni prometni učinak, koji pokazuje da zrakoplovi na mlazni pogon
ostvaruju 95% putničkih kilometara, onda je relativni udjel zrakoplova na stapni ili turbo-
prop pogon u ukupnom broju nesreća i smrtno stradalih višestruko veći od udjela
zrakoplova na mlazni pogon. Mlazni zrakoplovi, osim veće pouzdanosti, pružaju i mnogo
veću razinu kvalitete usluge u pogledu komfora i brzine putovanja, te kako predstavljaju
sadašnjost, tako predstavljaju i budućnost svjetskog zračnog prometa
Tablica 3. Raspodjela zrakoplovnih nesreća i broj smrtno stradalih prema vrsti pogona
Godina
Mlazni pogon
Stapni i turbo-prop pogon
Br. zrakoplovnih
nesreća
Br. smrtno
stradalih
Br. zrakoplovnih
nesreća
Br. smrtno
stradalih
1992
10
887
19
210
1993
13
728
21
208
1994
11
729
17
212
1995
9
541
17
169
1996
11
1017
12
118
1997
11
752
15
164
1998
7
719
15
190
1999
8
347
12
142
Izvor: Annual Review of Civil Aviation, ICAO, Montreal
Na slici 3. su prikazane 10-godišnje stope zrakoplovnih nesreća u svijetu ovisno o
vrsti operacija. Iz slike se da zaključiti da su stope nesreća u kojima je bilo smrtno
stradalih žrtava u vrstama operacija poprilično izjednačene bilo da je riječ o redovnim
komercijalnim putničkim operacijama ili drugim operacijama poput charter, cargo,
trenažnih ili operacija provedenih u svrhu održavanja. Stopa nesreća promatrana u 10-
godišnjem periodu iznosi od 0.5-0.6 nesreća na milijun polijetanja, te ne dolazi do
značajnijih odstupanja.
7
