Odlomak

UVOD

Veliki broj čimbenika izravno utječe na kvalitetu zdravlja i opće dobrostanje čovjeka. Na neke od njih (kao što su spol, dob, određena genetska obilježja i obiteljska predispozicija određenim bolestima) čovjek ne može utjecati. Međutim, daleko je veći broj čimbenika na koje čovjek može djelovati u svrhu očuvanja i unaprjeđenja svog zdravlja.

Učinak čimbenika okoliša ovisi o prostoru i vremenu njihovog djelovanja, intenzitetu (dozi) i izloženosti, međusobnim interakcijama, kao i o ciljnoj populaciji na koju takvi čimbenici djeluju.

U južnim zemljama vodeći alergeni su peludi, a u hladnijim grinje. Pravi razlog sve većem broju alergičnih bolesnika na pelude je nepoznat. Jedno od mogućih objašnjenja porasta alergije na peludne antigene za krivca proglašava onečišćenje zraka, i to najviše ispušnim plinovima motornih vozila, koji su najvjerojatnije odgovorni za porast učestalosti polenoze u gradskim sredinama. Naime, i u zemljama sa sve nižim koncentracijama peludi u zraku posljednjih se desetljeća zbog upotrebe herbicida i eradikacije korova, bilježi porast peludne hunjavice.
Za porast perenijalne alergije, tj. alergije na prašinu, grinje i slično, okrivljuje se pak povećana izloženost grinjama zbog sve većeg broja gradske populacije koja živi u umjetno klimatiziranim prostorima, od automobila do zgrada u kojima rade ili stanuju.
Obje hipoteze nude i određene mjere profilakse, npr. promjenu energetskih izvora, zabranu automobilskog prometa bez katalizatora, održavanje i čišćenje ventilacijskih sustava, promjenu uređenja kuće itd.

S obzirom na to da se u nerazvijenom svijetu ne uočava tako dramatičan porast alergijskih bolesti, evidentno je da je povezan s civilizacijskim napretkom. Sami smo svjesni porasta alergijskih bolesti u našoj sredini. Pitanje je kako spriječiti taj trend ako do njega dovodi sam način života koji nosi civilizacijski napredak. Neka istraživanja okrivljuju sve veću učestalost biljnih masnoća u prehrani (npr. margarin umjesto maslaca). Čini se da i visok stupanj procijepljenosti protiv zaraznih bolesti, te rana primjena antibiotske terapije pri infekcijama dovode do usmjeravanja imunološkog sustava prema razvoju antitijela (imunoglobulina E), koja su odgovorna za alergijsku reakciju. Sve je očitiji stav da bolesnoj djeci treba dopustiti da razviju antitijela na viruse i bakterije, te antibiotsku terapiju početi samo kad je to zaista nužno.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari