Odlomak

UVOD

Baze podataka neophodan su segment organiziranja podataka na najvišoj razini u suvremenom životu. Bez njih bi veoma teško funkcionirali mnogobrojni sustavi, ustanove i poduzeća. Stoga se kao temeljni problem istraživanja ovog rada postavljaju baze podataka i njihova razrada i primjene. Navedeni problem istraživanja zahtijeva analizu i istraživanje pojma baza podataka, što je potrbno potkrijepiti definicijama i primjerima, čime se odredio i predmet istraživanja. Dakle, predmetom istraživanja možemo smatrati funkciju i primjenu baza podataka u svakodnevnom životu. Iz postavljenog predmeta proizlazi slijedeća radna hipoteza: na temelju analiziranih bitnih teorijskih značajki i podataka prikupljenih istraživanjem, moguće je ustanoviti kako su baze podataka iznimno važne u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu.

Svrha i cilj ovog istraživačkog rada su usko povezani s postavljenim problemom i predmetom istraživanja. Svrha ovog rada jest istražiti i analizirati pojam baze podataka kako bi se na temelju toga odredila njihova važnost i primjena. Cilj ovog rada jest dati znanstveno utemeljene odgovore na pitanja vezana za problem i predmet istraživanja, kao što su:

  •     kako su nastale baze podataka,
  •     što su baze podataka,
  •     koji su modeli baza podataka,
  •     koja je primjena baza podataka
  •     koji su ciljevi primjene baze podataka,
  •     što je arhitekura baza podataka,
  •     koji je životni ciklus baza podataka.

Osobine istraživane problematike, te svrha i ciljevi ovog istraživanja zahtijevaju uporabu slijedećih znanstvenih metoda: metode analize i sinteze, metoda promatranja, statističke metode, metode indukcije i dedukcije, generalizacije i specijalizacije, apstrakcije i konkretizacije, metoda kompilacije, te metoda deskripcije, odnosno teorije sustava. Rezultati istraživanja ovog rada pod naslovom BAZE PODATAKA prikazani su kroz su kroz četiri veće cjeline koje su razrađene na veći broj podcjelina.

 

 

 

 

 

DEFINIRANJE BAZA PODATAKA

Baze podataka predstavljaju viši nivo rada s podacima u odnosu na klasične programske jezike. Radi se o tehnologiji koja je nastala s namjerom da se uklone  slabosti  tradicionalne automatske obrade podataka koja se koristila 60-tih i 70-tih godina 20. stoljeća. Ta tehnologija je osigurala je veću produktivnost, kvalitetu i pouzdanost u razvoju aplikacija koje se svode na pohranjivanje i pretraživanje podataka u računalu.

 

 

 

 

POVIJEST BAZA PODATAKA

Najranija poznata upotreba termina baza podataka potječe iz lipnja 1963. kada je Društvo za razvoj sustava uzelo pod pokroviteljstvo simpozij pod naslovom Razvoj i upravljanje računalno centriranom bazom podataka. Baza podataka kao jedinstvena riječ postala je uobičajena u Europi u ranim 1970-ima, a krajem desetljeća koristila se u glavnim američkim novinama. (Banka podataka, usporedni termin, koristio se vrlo rano u novinama Washington Post, 1966.)
Prvi sustavi upravljanja bazom podataka razvijeni su u 1960-ima, a začetnik u tom polju bio je Charles Bachman. Bachmanov cilj bio je stvaranje djelotvornije upotrebe novih uređaja s izravnim pristupom pohrane koji su postali dostupni, jer se do tada obrada podataka temeljila na bušenim karticama i magnetskoj vrpci, pa je tako serijska obrada bila dominantna aktivnost. U to vrijeme su se pojavila dva ključna modela podataka. CODASYL je razvio mrežni model baziran na Bachmanovim idejama, te se  hijerarhijski model koristio u sustavu koji je razvio North American Rockwell, a kojeg je kasnije prihvatio IBM kao kamen temeljac svojeg SUI proizvoda. Odnosni model je predložio E. F. Codd 1970. godine. On je kritizirao postojeće modele zbog zbrke apstraktnih opisa informacijskih struktura s opisima mehanizama fizikalnog pristupa. Ipak je dugo vremena odnosni model ostao samo u području akademskog interesa. Dok su CODASYL sustavi i SUI bili zamišljeni kao rješenja praktičnog inženjerstva, uzimajući u obzir tehnologiju koja je postojala u ono vrijeme, odnosni model je zauzeo mnogo veću teoretsku perspektivu, smatrajući da će hardverska i softverska tehnologija uhvatiti korak s vremenom.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese