UNIVERZITET U BEOGRADU

TEHNIČKI FAKULTET U BORU

ELEKTRONSKO POSLOVANJE

Seminarski rad: CAPTCHA

       

 Profesor:

         Student:

Doc. dr Darko Brodić

Violeta Janković, 03/14

        

Asistent:

           Smer:

Tamara Ognjanović

Inženjerski menadžment

Bor, septembar 2015.

2

2

SADRŽAJ

SADRŽAJ.....................................................................................................................................................2

UVOD...........................................................................................................................................................4

POGLAVLJE 1............................................................................................................................................6

POGLAVLJE 2............................................................................................................................................7

POGLAVLJE 3............................................................................................................................................9

POGLAVLJE 4..........................................................................................................................................12

Bezbednost CAPTCHA sistema.............................................................................................................................16

POGLAVLJE 6..........................................................................................................................................18

ZAKLJUČAK.............................................................................................................................................27

ZAHVALNICA..........................................................................................................................................28

LITERATURA..........................................................................................................................................29

background image

Uvod

Kapča   (eng.  CAPTCHA,   potvrdni   kod)   je   vrsta  odgovor

a

  testa   koji   se   koristi   u 

računarstvu kako bi se odredilo da li je korisnik čovek ili mašina. Postupak podrazumeva jedan 

računar (server), koji traži od korisnika da odradi jednostavan test koji je računar sposoban da 

stvori i oceni. Pošto bi računar trebalo da bude nesposoban da reši taj test, svaki korisnik koji 

unese tačan odgovor smatra se čovekom. Uobičajene kapče traže od korisnika da unese nekoliko 

slova i/ili brojeva koja su prikazana na neki način na iskrivljenoj slici.

Skraćenica CAPTCHA dolazi od engleskog Completely Automated Public Turing test to 

tell Computers and Humans Apart (u prevodu: potpuno automatizovani javni Tjuringov test za 

razlikovanje računara i ljudi).

Tjuringov test je predlog testa  mašinske  sposobnosti da demonstrira inteligenciju. Alan 

Tjuring ga je opisao 1950. godine u radu „Računske mašine i inteligencija

. Test se sprovodi na 

sledeći način: ljudski sudija se upušta u konverzaciju prirodnim jezikom sa jednim čovekom i 

jednom mašinom, a oba sagovornika pokušavaju da se predstave kao ljudi. Ako sudija ne može 

sa sigurnošću da odredi koji sagovornik je čovek, a koji mašina, onda je mašina prošla test. Kako 

bi   test   bio   jednostavan   i   univerzalan   (da   bi   se   eksplicitno   testirala   lingvistička   sposobnost 

mašine, a ne njena sposobnost generisanja glasa), konverzacija se obično odvija nekim kanalom 

za prenos teksta, kao što je teleprinter koji je Tjuring predložio, ili u današnje vreme IRC ili neki 

drugi servis za razgovaranje preko Interneta.

Problem   koji   stvaraju   uobičajene   kapče   jeste   što   onemogućuju   pristup   ne   samo 

računarima, već i slepim i slabovidim licima, koja nemaju načina da odgovore na traženi upit. 

Neki od načina za rešavanje ovog problema, mada se u praksi još uvek relativno retko koriste, 

jesu omogućavanje slepim ili slabovidim licima da klikom na odgovarajuće dugme zatraže da 

umesto   slikovne   pokrenu   zvučnu   kapču,   ili   da   se   obrate   administratoru   sistema,   koji   će   im 

omogućiti otvaranje naloga.

Kako vreme prolazi, razvijaju se sve napredniji algoritmi za čitanje kapči, pa i same 

sličice postaju sve složenije. Ovo s jedne strane znači da ponekad čitanje slova sa slike i za  

5

5

čoveka može da predstavlja veliki izazov, neki sistemi nude korisniku da zameni sliku ukoliko 

mu je nečitljiva. S druge strane, novi algoritmi razvijeni za razbijanje sistema kapči mogu da 

unaprede tehnologiju za optičko prepoznavanje znakova (OCR).

Neki od izumitelja sistema kapči su ugradili način da se deo napora koji korisnici ulažu 

da odgovore na ove testove praktično iskoristi u vidu sistema raspodeljenog rada. Po ovoj ideji, 

jedan deo kapče predstavlja uobičajeni tekst koji je nečitljiv za mašinu, ali server zna šta na slici 

piše, pa može da proveri da li je korisnik uneo tačan odgovor, dok drugi deo predstavlja mali deo 

skeniranog teksta koji OCR čitači nisu uspeli da razaberu, pa se korisnikov odgovor koristi da 

dešifruje taj deo teksta.

Najraniji primerci kapče su izgledali poput ove:

Slika 1. Rani izgled kapče

Vremenom,   razvijanjem   tehnologije   koja   se   razvijala   rapidno   kada   su   u   pitanju 

informacione  tehnologije,  došlo  je  do  potrebe  unapređivanja kapče  tako  da su  novije  kapče 

pokušale da otežaju segmentaciju tako što su dodale liniju koja ide preko slova poput slike 2.

Slika 2. Kapča sa linijom preko slova

Postoji još načina da se oteža segmentacija i mogućnost da se oteža probijanje kapče 

botovima, odnosno kompjuterizovanim robotima-mašina, a to je i zbijanje slova koja su čitljiva i 

prepoznatljiva ljudskom biću, dok je računaru teško da ih prepozna poput ove na slici 3.

Slika 3. Kapča sa zbijenim slovima

background image

Poglavlje 2

Šta   je   bot?  

Bot   je   softverski   robot,   odnosno   inteligentni   softverski   agent.   Botovi 

uključuju elemente veštačke inteligencije. Bot može da bude internet bot koji se integriše na veb 

lokacijama i ponaša se poput čoveka u cilju pomaganja korisniku prilikom pružanje tehničke 

pomoći ili zbog reklamiranja i spamovanja. Najzastupljene su dve vrste: čet bot i spam bot. 

Postoji i igrački bot koji se koristi u računarskim igrama i oponaša protivnika igraču kao što je to  

slučaj u igrama poput šah, igre sa kartama i sl.

Čet bot

 može da bude dobronameran u cilju pružanje tehničke podrške kako bi pomogli 

korisniku   da   dođe   lakše   do   željenih   informacija.   Takođe,   može   da   bude   i   predstavljen   kao 

instruktor   ili   predavač   u   oblasti   obrazovanja.   Međutim,   čet   bot   može   da   bude   zlonameran, 

odnosno mašina koja se predstavlja kao čovek i koja reklamira određenu veb lokaciju i upućuje 

korisnika tamo. Najčešće ih ima na veb-čet lokacijama ili u vidu banera na sajtovima.

Spam bot

 spada u kategoriji zlonamernih softvera čiji zadatak je da ostavlja veliki broj 

poruka u vrlo kratkom vremenu, najčešće su na meti brojni forumi gde ovi botovi ostavljaju 

svoje   reklamne   poruke   ili   zagađuju   diskusiju   među   korisnicima   čime   smanjuju   rejting   tom 

forumu, a služe i u slučajevima kada je potrebno izvršiti napade na sajt u cilju rušenja istog. 

Kao odgovor u cilju zaštite javlja se CAPTCHA, gde ljudi mogu veoma lako da prođu 

ovaj   test,   ali   računar   ne   može.   Ljudi   ga   koriste   svakodnevno   na   internetu,   kada   ostavljaju 

komentare, prijavljuju se na naloge i sl. Karakteristična su deformisana slova i brojke, često puta 

precrtan, ali takođe postoje i drugi vidovi CAPTCHA programa. S obzirom da su često zbog 

odgovora na kapču zaštitu, botovi opremljeni alatima da razbiju kapču, onda se radi sve više 

sofisticiranija kapča, pa dolazi do toga da i ljudi vode borbu sa ovim programom i muče se da 

prepoznaju slova i brojeve na slici koju daje program i često puta i odustanu posle više pokušaja.

Kapča je slična Turingovom testu [2]   (utvrđuje sposobnost računara za inteligentnim 

mišljenjem).   Razlika   je   u   automatizovanom   i   neautomatizovanom   zaključivanju   o   prirodi 

sagovornika. 

Želiš da pročitaš svih 29 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti