Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina
Objavio studenti.rs 08. maj 2020. Prijavi dokument
Cerebrovaskularne bolesti (apoplexia cerebri, šlog, moždani udar) predstavljaju česta oboljenja mozga koja nastaju kao posledica poremećaja cerebralne cirkulacije. Akutni moždani udar je treći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta u razvijenim zemljama sveta; procenjuje se da svakih 45 sekundi jedna osoba doživi, a svakih tri minuta jedna osoba umire od posledica moždanog udara. Incidencija moždanog udara je 150-200 slučajeva na 1.000.000 osoba godišnje. Radi se stoga o veoma čestom oboljenju sa visokim stepenom smrtnosti (približno 30%; najveći u prvih mesec dana, posebno kod hemoragičkih moždanih udara).
Pod normalnim okolnostima, za svoju funkciju mozak zahteva veliku količinu kiseonika i energetskih materija tako da, iako čini samo oko 2% od ukupne telesne težine, dobija do 20% srčanog minutnog volumena krvi. Ima veoma bogatu vaskularnu mrežu koju čine 4 velika arterijska stabla, što je jedinstven primer u organizmu: 2 unutrašnje karotidne i 2 vertebralne arterije, koje međusobno široko komuniciraju u nivou Vilisovog prstena. Iz velike potrebe mozgda za kiseonikom proizilazi i njegova preosetljivost na nedostatak kiseonika. Poremećaj ili prekid cirkulacije krvi (ishemija, anemija) i poremećaj oksigenacije krvi (anoksija, hipoksija) ima za posledicu smanjeno snabdevanje mozga energetskim materijama što može da dovede do promena koje se kreću u rasponu od funkcionalnih poremećaja do slike tzv. sindroma moždanog udara.
Šematski predstavljeno, cirkulacija u mozgu zavisi od poprečnog dijametra lumena krvnog suda, visine krvnog pritiska i zasićenosti krvi kiseonikom. Svaki poremećaj koji menja normalno stanje ovih faktora može da dovede do ispoljavanja funkcionalnih i morfoloških poremećaja CNS-a. Važan događaj u procesu hipoksijskog i ishemijskog oštećenja mozga ima aktivacija receptora glutamata što dovodi do nekontrolisanog ulaska kalcijuma u neurone i rezultira u njihovu smrt. Ovim fenomenom, nazvanim ekscitotoksičnost, može da se objasni smrt neurona kod ishemije kao i drugih bolesti CNS-a. Iz eksperimentalnih radova zna se da prekid moždane cirkulacije u trajanju od oko 1 minute dovodi do funkcionalnih poremećaja, ali bez strukturnih oštećenja. Prekid oko 3 minute dovodi do selektivne nekroze neurona. Da bi došlo do totalne nekroze (infarkt) prekid cirkulacije mora da traje oko 5-6 minuta, a prekid cirkulacije preko 10 minuta je inkopatibilan sa životom.Takođe, da bi se razumela dinamika cirkulacionih poremećaja u mozgu potrebno je istaći da postoji širok dijapazon između količine krvi potrebne za održavanje funkcije i količine krvi potrebne za održavanje strukture: funkcionalni poremećaji se javljaju već kod redukcije cirkulacije na 50%, ali izgleda da je za održavanje strukture potrebna znatno manja količina (moguće svega 10%).Patološku osnovu cerebrovaskularnih bolesti čine ishemijski i hemoragijski moždani udar. Ishemijski udar je mnogo češći u odnosu na hemoragijski i sreće se u oko 85% slučajeva.
2.MOŽDANI UDAR
Moždani udar označava naglo nastali fokalni, nekonvulzivni neurološki poremećaj koji traje duže od 60 minuta i sem vaskularnih uzroka (vaskularnog oštećenja) ne može se otkriti drugi razlog opisanih poremećaja. Osnovna karakteristika moždanog udara je nagli početak neuroloških simptoma. Povremeno se radiološki (komjuterizovanom tomografijom – CT i magnetnom rezonancom – MR) otkrivaju „nemi infarkti”, koji su se razvili bez jasnih kliničkih manifestacija, bilo stoga što su se odigrali u tzv. „nemim ” zonama mozga ili stoga što bolesnik, odnosno njegovi ukućani nisu prepoznali diskretne i manje izražene simptome. Moždani udar se klasifikuje prema patologiji koja je u osnovi fokalnog oštećenja mozga, pa razlikujemo :
1. ishemijski moždani udar, koji nastaje usled nedovoljnog priliva ili potpunog prekida dotoka krvi u određeni region mozga, što za posledicu ima razvoj infarkta mozga. On čini 75-85% svih moždanih udara i nastaje usled okluzije krvnog suda embolijskim materijalom ili razvojem tromboze in situ.
2. hemoragijski moždani udar, koji nastaje usled rupture krvnog suda ili vaskularne malformacije, sa izlivom krvi u parenhim mozga (intracerebralne hemoragije) ili u subarahnoidalni prostor (subarahnoidalna hemoragija).
Prema brzini razvoja i trajanja simptoma, razlikuju se dva podtipa ishemijskog moždanog udara:
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.