Ispitivanje karakteristika tkanina za specijalne namjene
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Muke Vaskolike 09. maj 2014. Prijavi dokument
Citologija ili celularna biologija
Citologija ili celularna biologija je biološka disciplina koja za cilj ima proučavanje i razumevanje ćelija. Ovakvo proučavanje se odvija na mikroskopskom i molekularnom nivou i podrazumeva fizičke osobine ćelije, životni ciklus, ćelijsku deobu, fiziologiju i komunikaciju jedne ćelije sa drugom.
Podela ćelija
Sve ćelije se dele na prokariote i eukariote. Prokariote( Grčki pro pre i karuon koštica ili jezgro) nemaju jasno ograđen region koji sadrži genetički materijal, DNK, od ostatka ćelije i ima jednostavniju građu od eukariota. Eukariote su druga vrsta ćelija koje imaju jasno definisan region sa genetički materijalom, veliki broj organela koje imaju određene funkcije i morfološki su komplikovanije. Najočiglednija razlika između prokariotske i eukariotske ćelije je postojanje unutrašnjih membrana i njihove funkcije. Kod eukariota region koji sadrži genetički materijal je odvojen od ostatka ćelije membranom, dok kod prokariota taj region nema membranu i nije jasno definisan. Membrane kod eukariota takođe imaju važnu ulogu u strukturi različitih organela. Organele su intracelularne strukture koje imaju jasno određene funkcije u ćeliji analogno organima koji imaju jasno određene funkcije u telu. Samo ime organela (mali organ) je nastalo tako što su biolozi uvideli paralelu u odnosu organela i ćelije i organa i tela.
Citoplazma
Kada se eukariotska ćelija pogleda pomoću nisko rezolucionog elektronskog mikroskopa, najveće organele se mogu videti u naočigled bezličnoj homogenoj supstanci zvanoj citoplazmični matriks ili citoplazma. Iako naočigled izgleda bezlično, matriks je veoma važan za ćeliju i mesto je bitnih biohemijskih procesa. Nekoliko vidljivih promena u ćeliji, npr. viskozitet ćelije, je očigledan zahvaljujući citoplazmičnom matriksu. 70-85 % ukupne težine eukartioske ćelije čini voda, koja se u najvećem delu nalazi u citplazmičnom matriksu. Deo ove vode se nalazi u slobodnom stanju i predstavlja osmotski aktivnu vodu (videti Osmoza). Dok se ostatak vode nalazi na površini mnogih organela, proteina i drugih makromolekula i ona je osmotski neaktivna. Najverovatnije sve ćelije imaju u svom sastavu strukture zvane mikrofilamenti koji su jako tanka proteinska vlakna, ne šira od 4 do 7 nm nanometar u prečniku, i oni mogu biti ili razbacani po unutrašnjosti ćelije ili strukturno organizovani. Mikrofilamenti igraju važnu ulogu u kretanju ćelije i njenom oblikovanju i formi. Druga vrsta vlaknastih organela koje se takođe mogu naći u citoplazmi su mikrotubule.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.