Finansijsko računovodstvo

1. Šta je trgovina i kako se obavlja?
Trgovcem se smatraju pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom na temelju registracije, odnosno odobrenje nadležnoga tijela.Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i trgovina na malo.
Pod obavljanjem trgovine na veliko podrazumijeva se kupnja robe i prodaja proizvoda u nepromjenjenom stanju sa stovarišta (skladišta i sl.) ili tranzitno, osim prodaje za gotovinska sredstva plaćanja drugoj osobi, na temelju njezine pisane narudžbenice i uz obavezno izdavanje fakture.Poseban način obavljanja trgovine na veliko i malo je dražba (javno nadmetanje).
Trgovina na veliko i na malo obavlja se u prodajnom objektu ili na drugom mjestu koje ispunjava propisane uvjete. Trgovinu na veliko i malo može obavljati trgovac sa svojstvom pravne osobe koji se bavi trgovinom na temelju registracije i koji ispunjava propisane uvjete. Trgovac je dužan utvrditi i na pogodan način učiniti kupcu dostupnim uvjete prodaje (cijene, način plaćanja i isporuke, bonifikacije i sl.) i pridržavati se tih uvjeta.
2. Šta je trgovačka knjiga i sta obuhvata?
Gospodarska društva koja se bave trgovinom moraju voditi trgovačku knjigu. Trgovačka knjiga je knjiga u kojoj se vodi evidencija nabavke i prodaje robe i proizvoda, a čine je:
– Trgovačka knjiga za trgovinu na veliko – obrazac TKV
– Trgovačka knjiga za trgovinu na malo – obrazac TKM
Trgovačka knjiga sadrži podatke o nabavci i prodaji robe, odnosno podatke o zaduženju za vlastite proizvode i njihovoj prodaji. Ako trgovac za trgovinu na veliko osigurava podatke koje sadrži trgovačka knjiga za trgovinu na veliko u knjigovodstvu nije obavezan voditi trgovačku knjigu.
3. Šta uključuje evidencija zaliha po trošku nabavke?
Evidencija zaliha po trošku nabavke uključuje:
– kupovnu cijenu
– uvozne carine i druge pristojbe, osim onih koje pravna osoba može vratiti od poreznih vlasti kao što je porez na dodatnu vrijednost
– troškove prijevoza
– manipulativne troškove
– tečajne razlike nastaju direktno kod posljednje nabavke zaliha fakturirane u stranoj valuti u rijetko dopuštenim okolnostima u dozvoljenom alternativnom postupku.

4. Kako se utvrđuje udio trgovine u prodajnoj cijeni?
Udio trgovine u prodajnoj cijeni utvrđuje se putem kalkulacije:
– kalkulacija u sustavu marže (udio trgovine u prodajnoj cijeni, tzv. marža izračunava se u postotku od nabavne cijene i dodaje nabavnoj cijeni robe te se tako dobija prodajna cijena robe)
– kalkulacija uz poznatu prodajnu cijenu (udio trgovine u prodajnoj cijeni, tzv.razlika ucijeni utvrđuje se kao razlika između poznate prodajne cijene i nabavne cijene robe)
– kalkulacija u sustavu rabata (udio trgovine u prodajnoj cijeni, tzv.rabat utvđuje dobavljačakao popust u trgovini na veliko u apsolutnom ili relativnom iznosu od zadane prodajne cijene robe).

5. Nabavka i uskladištenje robe?
Trgovina na veliko robu nabavlja od proizvođača, drugog veleprodavca ili je uvozi. Nabavka i uskladištenje trgovačke robe prati se po kalkulacijama na osnovu kojih se utvrđuje nabavna vrijednost robe. Nabavljena roba evidentira se u robnom knjigovodstvu na osnovu ulaza robe ili otpremnice dobavljača po količini i vrijednosti za pojedinu vrstu robe, a zatim se vrijednosni podaci zbirno prenose u glavnu knjigu.

6. Oblici evidentiranja robe u trgovini na veliko
U trgovini na veliko promet robe može se ostvarivati preko skladišta ili prodajom robe u tranzitu, bez zadržavanja robe u skladištu. Roba u skladištu može se evidentirati po nabavnim ili po prodajnim cijenama.

7. Šta podrazumijevamo pod uvozom?
„Uvoz“ dobara je svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine. Pod uvozom se smatra svaki unos dobara u carinsko područje Bosne i Hercegovine izvršen u putničkom prometu, cestovnom, željezničkom, zračnom, riječnom i poštanskom prometu, kao i transportom putem dalekovoda i cjevovoda.

8. Šta se dodaje na vrijednost dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima?
Na vrijednost dobara koja je utvrđena u skladu sa carinskim propisima, dodaju se:
– akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a
– svi ovisni troškovi nastali nakon uvoza dobara do prvog oredišta u BiH.

9. Šta se ne uključuje u osnovicu za obračun PDV-a, prilikom uvoza dobara?
U osnovicu za obračun PDV-a, prilikom uvoza dobara, ne uključuju se:
– popusti i druga umanjenja cijene, koji se primatelju dobara ili usluga odobravaju na fakturi i to najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga
– iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog, a koji u knjigama obveznika nisu knjiženi kao troškovi
– iznosi kamata koje je isporučitelj obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije može utvrditi koji iznos uplata se odnosi na kamate.

10. Šta je stvarno plaćena ili plativa cijena
Stvarno plaćena ili plativa cijena predstavlja cjelokupni iznos kojega kupac plaća na ime ili u korist prodavača za uvezenu robu, a uključuje sve iznose koje je kupac platio ili treba platiti kao uvjet za prodaju uvezene robe prodavcu ili trećoj osobi kako bi se ispunila obveza prodavca. Plaćanje ne mora obvezno imati oblik prijenosa novca. Plačanje se može obaviti akreditivima ili vrijednosnim papirima i može se obavljati izravno illi neizravno.

11. Paritet isporuke
Paritet isporuke označava se pomoću odgovarajućih klauzula Incoterms 2010.
Svaka klauzula ima svoje jasno značenje kojom se definira obveza prodavatelja i kupca po pitanju ugovaranja prijevoza, dostavljanja robe na odredište, plaćanje troškova prijevoza, snošenje rizika gubitka i oštećenja robe u toku transporta. Paritet isporuke treba bit naznačen na fakturi ili ugovoru, ponudi ili drugom dokumentu iz kojeg bi se isti jasno utvrdio. Ako carinski organ posumlja u paritet isporuke, može se nadoknadom kontrolom i uvidom u knjigovodstvo i van knjigovodstvenu dokumentaciju utvrditi ispravnost iskazanog pariteta isporuke.

12. Koji troškovi se namiruju iz prihoda ostvarenog u razdoblju u kojem je roba prodata?
Opći toškovi nabavke ne uračunavaju se u nabavnoj cijeni robe nego se namiruju iz prihoda ostvarenog u razdoblju u kojem je roba prodana kao što su:
– bankarski troškovi -troškovi jamstva (garancije)
– troškovi marketinga -dangube
– kazne -paneli
– troškovi kamata
– plaće, itd.
13. Deklaracija vrijednosti
Kada je potrebno utvrditi carinsku vrijednost u smislu članaka 25. do 33. Zakona o carinskoj politici BiH, sačinjava se deklaracija vrijednosti, koja prati carinsku prijavu sačinjenu u vezi s dotičnom robom. Deklarant i njegov zastupnik odgovorni su za:
– tačnost i potpunosti podataka navedenih u deklaraciji
– vjerodostojnosti dokumenata podnesenih u prilog tim podacima
– dostavljanje svih dodatnih podataka ili dokumenata koji su potrebni za utvrđivanje carinske vrijednosti robe