Odlomak

FREKVENCIJA  MUTACIJA

Postavlja se pitanje „ŠTA SU MUTACIJE?“
Mutacije su iznenadna,nasledna promena genetičkog materjala,a termin mutacija je prvi koristio De Vries,i nekada su semutacije definisale kao sve one promene koje nisu nasledjene od roditelja,a prenose se na potomstvo.
Evolucijski napredak vrste zavisi od sposobnosti gena da povremeno genetičkog materjala.
Mutacije delimo na različite načine.Prema prirodi njihovog nastanka mogu biti:
-SPONTANE i
-INDUKOVANE
Spontane mutacije su vrlo retke,i one se dešavaju zbog nesavršenosti kopiranja genetičkog koda.Genetički kod se kopira na savršen način.Kod bakterija na milijardu gena dodje jedna greška.To su spontane mutacije,i ceo ovaj proces umnožavanja genetičkog koda i cela ta mašinerija koja je zadužena za umnožavanje genetičkog koda je naštimovana tako da daje identične kopije.
Indukovane mutacije su mutacije koje su izazvane različitim agensima.Ti agensi mogu biti :UV ZRAČENJA,GAMA ZRAČENJA,HEMIJSKI AGENSI,BIOLOŠKI AGENSI i dr.Mutacije mogu da budu GENSKE,HROMOZOMSKE,zatim mogu biti INVERZIJE,DELECIJE,DUPLIKACIJE,a prema pravcu kako se dešavaju mogu biti POVRATNE  i DIREKTNE.
POVRATNA je kad imamo jedan gen koga je neko A mutiralo u T,a posle imate da T mutira u A.To je takozvana ˝reverzija’’,izgubite funkciju gena,pa se posle povrati.To sada znači POVRATNA MUTACIJA.
Genske mutacije su promene redosleda nukleotida u DNK koje se trajno zadržavaju i prenose u narednu generaciju ćelija.To su nagle nasledne promene koje mogu zahvatiti cele hromozome (hromozomske aberacije)i samo pojedine gene(genske ili tačkaste mutacije).
HROMOZOMSKE ABERACIJE su promene u genomu koje obuhvataju cele hromozome ili njihove delove,mogu se uočiti pod mikroskopom za razliku od genskih mutacija.Postoje dva tipa aberacija:strukturne aberacije (promene u gradji hromozoma)i numeričke aberacije(promene u broju hromozoma).
Strukturne aberacije hromozoma su tip prekida i poremećaja linearnog kontinuiteta hromozoma,koji se nekad javljaju spontano,ali mogu biti izazvane različitim mutagenima.Hromozomi se mogu prekidati na bilo kom stadijumu ćelijskog ciklusa.Na osnovu toga kako se ti prekinuti delovi povezuju,imamo četiri osnovna tipa strukturnih aberacija:delecije,duplikacije,inverzije i translokacije.Duplikacije predstavljaju udvajanje,a delecije gubljenje delova hromozoma.Uzrok ovih aberacija je vrlo često nepravilan krosing over,i do njega dolazi kada se nesestrinske hromatide homologih hromozoma ne postave simetrično naspramno jedna drugoj.Sa stanovišta evolucije duplikacije su značajne,jer dovode do usložnjavanja genetičkog materjala.Delecije autozomnih hromozoma su uvek štetne,prvo opisano oboljenje uzrokovano delecijom je sindrom mačijeg plača.INVERZIJE nastaju kada se na jednom hromozomu dese dva prekida pa se deo izmedju prekida rotira na 180 stepeni,a zatim dolazi do prespajanja rotiranog dela za ostatak hromozoma.Inverzije mogu biti:pericentrične i paracentrične.Ako je rotirani deo hromozoma obuhvatio centromeru onda je to pericentrična,a ako se rotacija desila samo unutar jednog kraka(nije zahvatila centromeru)onda je u pitanju paracentrična inverzija,i nosioci inverzije su uglavnom fenotipski normalni,a štetnost inverzija izražava se u potomstvu.
TRANSLOKACIJE predstavljaju razmenu delova izmedju homologih i nehomologih hromozoma.Oni se razlikuju:recipročne,nerecipročne i Robertsonove translokacije.Pri recipročnoj translokaciji se razmenjuju delovi izmedju bilo koja dva hromozoma,a pri nerecipročnoj translokaciji je prenos genetičkog materjala iz jednog u drugi hromozom.Osobe nosioci translokacija su najčešće fenotipski normalne jer se gube samo kratki kraci akrocentričnih hromozoma,i za njih se kaže da su nosioci uravnotežene translokacije,a potomstvo ovakvih osoba je ugroženo i može imati poremećen broj hromozoma što izaziva odredjene sindrome(Daunov sindrom).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 3 stranica
  • Genetika -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Biologija
  • Srbija,  Srem. Kamenica,  UNIVERZITET EDUCONS - Fakultet zaštite životne sredine  
  • ,

Više u Biologija

Više u Skripte

Komentari