Vodič za bezbedan rad u laboratorijama
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio mceldar 05. mart 2013. Prijavi dokument
KNJIŽEVNO DELO KAO SLOJEVITA STRUKTURA
Teorija Romana Ingardena, fenomenologa koji se bavio istaživanjem estetskih predmeta. Utvrdio je opštu teoriju prema kojoj se književna teorija sastoji od 5 slojeva.
1) sloj zvučanja – podrazumeva fonološki niz, glasove, reči, rečenice; izgrađen je na pravilnoj uređenosti glasova, pauzama na pravim mestima; podrazumeva organizaciju ritma (ritmičkih struktura); moguće je zasnivanje estetskog doživljaja i samo na osnovu ovog sloga, čak iako ne razaznajemo značaj
2) sloj značenja – odnosi se na značenje samih jezičkih jedinica: reči, rečenica, subjekatskih i predikatskih sintagmi; arhaizmi, neologizmi, varvarizmi; podrazumeva uređenost samih rečenica; mora se znati značenje reči da bi se razumeo smisao čitavih rečenica (veoma bitno kod npr.ironijskog izraza)
*U avangardnoj književnosti, dela mogu da se zasnivaju na SAMO jednom od ova dva sloja; npr. fonička poezija (glasovna) gde se samo koriste zvukovi (pr.pesma „Spavanje na kauču“ : Zzzzzzzzzz)
*Ova dva sloja u užem smislu čine JEZIČKI SLOJ književnog dela
3) sloj prikazanih predmetnosti (krug predmeta, bića, fenomena koja su prikazana u književnoj tvorevini)
4) sloj shematizovanih aspekata – sloj koji ukazuje na to kako su te predmetnosti prikazane u književnom delu, iz kog ugla i šta se videlo iz odabranog ugla; tkz. problem TAČKE GLEDIŠTA; npr. Dučić – „Jablanovi“
*MESTA NEODREĐENOSTI – Ingarden je uveo ovaj pojam da bi pokazao koliko su ova dva sloja povezana; shematizovana – tačke koje su relevantne kako bi se konstruisao pojam; međutim, pojavljuju se prazna mesta; dolazi do popunjavanja tih praznih mesta u svesti čitaoca; on ih popunjava kako njemu odgovara, što podstiče bogatstvo doživljaja
-„Imenovanje fenomena uništava tri četvrtine lepote“ – Malarme
5) sloj metafizičkih kvaliteta – najneodređeniji; vezuje se za određene tipove estetskih doživljaja koji prožimaju delo i koji izazivaju utisak u čitaocu; Velek i Voren će tvrditi da ovaj poslednji sloj može i da izostane, svako ko hoće da proučava egzaktno, izbeći će ovaj sloj
-Estetičke kategorije – podrazumevaju pojam lepog, što je otvoren sistem; teško određen (isto kao i pojam ružnog); uzvišeno, tragično, komično, groteskno, satirično, ljupko; npr. tragično – tragedija, balada, istorijski događaji, svakodnevnica; uzvišeno – grandiozna tema koja govori o iskušenjima ljudskog roda (Homer, Gilgameš, Gete, Betoven); ljupkost – Brankova poezija, nešto neodređeno, malo, nejasno, drago
*Ova dva sloja čine SVET KNJIŽ.DELA ili PRIKAZANU STVARNOST KNJIŽ.DELA (FIKCIONALNOST)
KNJIŽEVNI I NEKNJIŽEVNI TEKST
Čitav 20.vek protekao je u znaku ideje da je književnost oblik komunikacije. Ta komunikacija je trijadna struktura: pošiljalac poruke, primalac poruke i sama poruka (pisac – čitalac – delo). Roman Jakobson tome dodaje i sam kod na kojem počiva verbalna poruka, kontakt koji se ostvaruje i referentni predmet (kontekst).
Može se javiti problem kada neki književni tekst treba da odvojimo od njemu srodnih (iz oblasti filozofije, novinarstva, antropologije)
TEKST je oblik organizovane verbalne poruke; svako pravilno i regulisano kombinovanje i nizanje jedinica znakovnog sistema ili u vremenu ili u prostoru (prema Novici Petkoviću)
Ingardenova teorija pomaže u razaznavanju o kojim jedinicama je reč i po kojim pravilima su organizovane. Uz sve ovo, svaki tekst počiva na pravilima jezičkih sistema; ako ne vladamo dobro jezikom na kojem je delo napisamo, može doći do nesporazuma. Takođe, moraju se utvrditi granice samog teksta (svaki tekst ima svoj početak i kraj).
TEKST je fiksirana, čvrsta struktura (u usmenoj književnosti postoji u stalnim izmenama, kao niz varijanata… dok je u pisanoj pouzdan, fiksiran)
Za proučavanje unutrašnje strukture teksta najznačajnija je Ingardenova teorija (kako funkcioniše jezik sa aspekta zvučanja i značenja; kako funkcioniše prikazana stvarnost, shematizovana realnost, metafizički kvaliteti). Razlikujemo književni tekst od neknjiževnog kroz sve slojeve.
*Grci iz Beotije – nisu imali razvijen osećaj za lepo; bili su to ljudi nesposobni da sagledaju umetničke vrednosti, odatle termin BEOTIZMA.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.