Odlomak

UVOD

Finansijska aktiva, posmatrana u strukturalnom pogledu, sastoji se od velikog broja novčanih i finansijskih instrumenata. Međutim, zbog njihove brojnosti, razumljivo je da su u fokusu razmatranja uzete u obzir samo sledeće vrste finansijske aktive, odnosno finansijskih instrumenata: hartije od vrednosti, depoziti, potraživanja, finansijska prava, žiralni novac, devizna sredstva, i zlato i plemeniti metali. Hartije od vrednosti predstavljaju najveću i najzna-čajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskom tržištu.
U početnom periodu hartije od vrednosti su imale ulogu sredstva plaćanja u platnom prometu. Na bazi njih, faktički, nastao je papirni novac, kao posebna vrsta vrednosnih papira, zatim menice i čekovi. U inicijalnom periodu, čitav tok emisije hartija od vrednosti je bio usmeren u pravcu prikupljanja potrebnih sredstava za finansiranje različitih poslovnih poduhvata, kao što su: kolonijalna putovanja u XVI i XVII veku po zemljama Dalekog Istoka, Male Azije i dr.
Razni autori definišu pojam hartija od vrednosti (vrednosnih papira) na različite na-čine, jer ne postoji jedinstvena univerzalna definicija.
Na početku ovog izlaganja o hartijama od vrednosti biće citiran savet velikog ameri-čkog finansijera Bernara Baruča (Bernar Baruch) koji može biti dragocen, a posebno za one koji od trgovine hartijama od vrednosti očekuju brzu i veliku zaradu: ’’Ako ste spremni da se odreknete svega ostalog – da biste proučili ceo istorijat i pozadinu tržišta i sve glavne ko-mpanije čije su akcije na listingu, tako pažljivo kao što student medicine proučava anatomiju – ako možete da uradite sve to i, pored toga, imate dobre živce kao veliki kockar, šesto čulo poput vidovnjaka i hrabrost lava – imate male šanse.’’
U izlaganju koje sledi razmatraju se hartije od vrednosti. Biće reči o pravima koje hartije od vrednosti daju onima koji ih poseduju. Takođe, jedan deo rada će se odnositi na vrste hartija od vrednosti. U petoj oblasti obradiće se tržišna kapitalizacija a u šestoj oblasti uloga hartija od vrednosti u razvoju finansijskih tržišta.

 

 

 

POJAM HARTIJA OD VREDNOSTI

Određenja hartija od vrednosti

Na finansijskom tržištu se trguje hartijama od vrednosti. Na finansijskom tržištu je-dni subjekti dolaze do slobodnih finansijskih sredstava za svoje potrebe dok drugi upošlja-vaju svoja finansijska sredstva sa namerom ostvarenja dobiti. Subjekti kojima su potrebna finansijska sredstva prodaju finansijske instrumente subjektima koji ih kupuju sa ciljem oplodnje kapitala. Dakle, finansijski instrumenti predstavljaju predmet trgovine na finansi-jskim tržištima. Finansijski instrumenti predstavljaju plasmane za subjekte koji ih poseduju, jer oni za njih predstavljaju investiciju pošto imaju pravo na buduće prihode od njih.
Hartije od vrednosti predstavljaju najznačajniju grupu finansijskih instrumenata sa kojima se trguje na finansijskom tržištu. Shodno tome, hartije od vrednosti mogu se defi-nisati kao pisani dokumenti, isprave ili elektronski zapisi, koji u sebi sadrže inkorporisano pravo, koga mogu koristiti odnosni vlasnici. Hartije od vrednosti kao dugoročni finansijski instrumenti tržišta kapitala su pisani dokument ili isprava koja svom držaocu (onom ko je poseduje) daje određena imovinska prava koje može da iskoristi samo pod uslovima zakonitog vlasništva nad tom hartijom od vrednosti. Takođe, hartija od vrednosti se može definisati i kao pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da ispuni obavezu koja je upisana na takvoj pismenoj ispravi njenom zakonitom imaocu.
Hartije od vrednosti istorijski nastaju još u srednjem veku. U početku, one su kreirane sa svrhom da olakšaju obavljanje platnog prometa. Vremenom, emisija ili izdavanje hartija od vrednosti je postajao način za prikupljanje sredstava za finansiranje različitih poslovnih poduhvata. U poslednjih 20-ak godina ovog veka nastaje pravi bum u razvoju mnogih finansijskih instrumenata, pa i hartija od vrednosti, u talasu nastanka finansijskih inovacija.
Hartije od vrednosti predstavljaju formalne dokumente, odnosno pisane isprave, koje su do nedavno egzistirale u materijalnom obliku. Međutim, poslednjih godina je i kod nas prisutna pojava dematerijalizacije hartija od vrednosti, pri čemu se umesto papirnog oblika vode kao elektronski zapis u Centralnom registru hartija od vrednosti. Iz ovakve definicije hartija od vrednosti, proizilaze njihovi sledeći elementi:

1) da je hartija od vrednosti pismena isprava;
2) da ona sadrži pismenu obavezu izdavaoca i
3) da se pismena obaveza upisana u hartiji od vrednosti mora izvršiti njenom zakonitom imaocu.

 

 

Nedostaci u poimanju hartija od vrednosti

Neki autori ukazuju na niz nedostataka zakonske definicije pojma hartije vrednosti, koja je data u našem pravu, pa ističu da se kod hartija od vrednosti ne raditi o svakoj vrsti obaveze već prvenstveno o onoj koja je imovinskog karaktera. Dalje, se ističe od ovih autora, da nije u našem pravu istaknuta posebna formalna strogost koja ih karakteriše, kao i da neke hartije od vrednosti (na primer, akcije) mogu sadržavati; pojedina ovlašćenja imaoca ovakve hartija od vrednosti, da mogu upravljati akcionarskim društvom, što nije neposredna obaveza imaoca hartije od vrednosti.
Najveća je zamerka autora što u našem Zakonu o obligacionim odnosima nije pose-bno istaknuta njihova inkorporiranost, tj., da se utelovljeno pravo koje je pismeno označeno na hartiji od vrednosti ne može ostvarivati na drugi način, nego jedino upotrebom hartije od vrednosti. Na osnovu napred navedenog, moglo bi se zaključiti da hartije od vrednosti pre stavljaju pismenu ispravu koja sadrži i pismenu obavezu izdavaoca hartije od vrednosti koja je imovinsko – pravnog karaktera, kao i da se takva pismena obaveza – napisana u hartiji od vrednosti, ima izvršiti zakonitom imaocu hartije od vrednosti. Prema tome, nisu hartije od vrednosti one pismene isprave u kojima je označeno neko drugo pravo (uverenje o polo-ženom državnom ispitu, diploma o završenom fakultetu i dr.).

 

 

Bitni sastojci hartija od vrednosti

Hartije od vrednosti moraju sadržavati određene bitne sastojke, baš iz razloga stro-gosti forme, sa upozorenjem zakonodavca da ove isprave, koje ne sadrže sve bitne sastojke koje zahteva Zakon, ne mogu važiti kao hartije od vrednosti. Radi se o sledećim bitnim elementima hartija od vrednosti:

1) označenje vrste hartije od vrednosti;
2) firmi, odnosno nazivu i sedištu, tj. imenu i prebivalištu izdavaoca hartije i vrednosti;
3) firmi, odnosno nazivu ili imenu lica na koje, odnosno po čijoj naredbi hartija od vrednosti glasi ili označenje da ona glasi na donosioca;
4) tačnom označenju obaveze izdavaoca koja proizilazi iz hartije od vrednosti;
5) mestu i datumu izdavanja hartija od vrednosti, a kod onih koje se izdaju u seriji i njen serijski broj i
6) potpisu izdavaoca hartije od vrednosti, odnosno faksimilu potpisa izdavaoca.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari