Internet bankarstvo u ekonomiji

UVOD

Internet sve značajnije utječe na način suvremenog poslovanja i donosi nove izazove pred današnje banke . Postoji velik broj zahtjeva koje treba ispuniti u cilju postizanja uspješnog poslovanja na Internetu, kao npr. lakoća korištenja aplikacija, sigurnost osobnih informacija, integracija sa postojećim sistemima, prihvaćanje standarda otvorenih sistema, itd.
Cyber Banking ili Internet bankarstvo predstavlja obavljanje bankarskoga poslovanja direktno iz kuće, posredstvom Interneta. Pri obavljanju bankarskih transakcija u Internet bankarstvu nije potreban specijalan softver, te ne postoje podaci uskladišteni na klijentovom hard-disku, pa je veća sigurnost pri obavljanju transakcija. Pristup banci i računu moguć je sa bilo kojeg mjesta na svijetu, pod uvjetom da na tom mjestu postoji kompujter priključen na Internet.
Banka brine o održavanju svojstvenoga hardverskog i softverskoga sistema zaštite, te je moguće i obavljanje on-line transakcija. Internet nudi bankama puno mogućnosti, ma da se još uvijek svjetska mreža uglavnom koristi u promotivne svrhe. Predviđanja su da će se ovaj vid bankarstva razvijati velikom brzinom. Internet bankarstvo je najjeftiniji oblik bankarskih usluga, dostupan 24 sata dnevno, praktično bez prostorne ograničenosti.
Glavni ograničavanjući faktori su sigurnost i privatnost. Sa tehničke strane, ovaj problem su neke banke riješile, ali činjenica je da je ponašanje potrošača vođeno protrošačkom perspektivom nego li tehničkim činjenicama. Neprihvaćanje da se bankarske transakcije obavljaju preko Interneta postoji, prije svega, iz straha da ključne financijske informacije budu otkrivene.
Jasno su vidljive razlike između Internet bankarstva i on-line bankarstva. Osnovna razlika je u ugradnji specijalnih softverskih programa koji ograničavaju korinika na obavljanje usluga isključivo sa kompjuterom u koji je ugrađen odgovarajući softver. Razlike su i u stupnju sigurnosti pri obavljanju transakcija, zatim u novcu potrebnom za kupnju i ugradnju softvera, te vremenu potrebnom za obuku korisnika.
Spomenuti razlozi jasno ukazuju da je Internet bankarstvo praktičniji. Ekonomičniji i sigurniji način obavljanja bankarskog poslovanja direktno iz kuće.

 
BANKARSTVO

Bankarstvo (engl. banking, njem. Bankgeschäft, Bankwesen) je poslovanje koje obuhvaća držanje depozita i posuđivanje novca. Organizacija i funkcioniranje suvremenog bankarstva zasnovano je na kreditu, a sustav kredita moguć je uglavnom zbog razvoja bankovnog sustava. Bankari posluju s dugom – svojim i dugom drugih ljudi. Dugovanje banke (tj. depoziti u bankama koji čine obveze banke) dostupna su javnosti. Kupovanjem vrijednosnih papira na temelju svojih depozitnih obveza, banka zamjenjuje svoje zadužnice koje imaju karakteristike novca za druge instrumente duga koji nemaju te karakteristike. Bankar stvara novac.
Bankovni sustav uglavnom se sastoji od centralne banke, poslovnih banaka, te štednih i drugih financijskih institucija. Povijesno gledano bankarstvo je počelo tako što su bogati pojedinci svoj novac posuđivali trgovcima. Pravi procvat doživjelo je tek kad se razvio običaj polaganja novca na čuvanje kod zlatara. Zlatari su shvatili da je samo mali dio novca potreban za zadovoljavanje tekućih potreba, pa su razvili unosnu praksu posuđivanja viškova novca uz kamatu za koje su iz iskustva procjenjivali da im nisu potrebni. U igru su ušli i drugi pojedinci, pa se razvila praksa izdavanja novčanica isplativih na zahtjev donosioca.
S vremenom su se razvile i posebne centralne banke. Pritom su se pojavila dva oprečna stava – banking school, koja je smatrala da izdavanje novčanica treba prepustiti bankarima koji će ograničiti emisiju tako da se zadovolji potreba poslovanja i trgovine, te currency school, koja je tvrdila da su novčanice samo zamjena za metalni novac, a ne i instrument kredita i da se emisije trebaju ograničiti iznosom zlata koje iza njih stoji.
Posljedica pobjede currency school je posebno značajna uloga Engleske banke i kasnije po uzoru na nju ustrojenih centralnih banaka u većini drugih zemalja. Zlatno pokriće se s vremenom smanjivalo, pa je i konačno nestalo, ali je zadržana praksa da država za izdavanje novca ovlasti centralnu banku. Osnovno je značenje poslovnih banaka u tome što omogućuju transakcije bez potrebe plaćanja u novcu. Pritom banke stvaraju novac. Bankovni novac danas čini glavninu ponude novca u svakoj zemlji.
Bankovni depoziti su obveze banaka koje za protutežu imaju gotovinu, vrijednosne papire ili zajmove. Kad pojedinac želi posuditi od banke, nudi joj za osiguranje neko sredstvo (vrijednosni papir, zalog ili garanciju da će moći plaćati kamate i otplatiti glavnicu); banka otvara račun za posuđivača, tj. nudi mu knjižni dug u obliku bankovnog depozita. Pojedinac dobiva kupovnu moć u obliku novca kojim prethodno nije raspolagao, a ta operacija povećava ukupnu ponudu novca. Tako zajam stvara depozit. Depozit se na sličan način stvara i kad banka sama nabavi neko sredstvo, npr. kad banka kupi vrijednosne papire koje plaća odobravajući račun prodavača (bilo u svojoj ili u drugoj banci).