Odlomak

ISPITIVANJE STAVOVA ISPITANIKA O TOME U KOJOJ MERI ŠKOLA PRIPREMA ZA BRAK I PORODICU

UVOD
Za opstanak i uspeh u savremenom svetu, obrazovanje postaje, ne samo ppoželjan već i neophodan proces, za svakog pojedinca. Obrazovanje uključuje učenje određenih veština ili generalnog znanja, dobrog rezonovanja i mudrosti. Jedan od ciljeva obrazovanja je nastavak kulture.
Kroz obrazovni sistem razvijaju se i osećanja za vlastitu kulturu, poštovanje principa i solidarnost. Preko školovanja se oblikuje svest i gledište pojedinca, kada su u pitanju procesi u društvu i sistem vlasti. Svi obrazovni sistemi su utemeljeni na Istoriji znanja i Istoriji društva. Institucionalizacija obrazovanja pored toga što se zasniva na usvajanju niza pravila i društvenih vrednosti, ogleda se i kroz znanje i sposobnosti kojima pojedinac ovladava u procesu osposobljavanja. Putem sistema obrazovanja snažno se menja struktura društva, porodice i profesija. Po Talkotu Parsonsu škola je most između porodice i društva kao celine. Škola priprema dete za njegovu ulogu. Obrazovanje je u stvari izraz društvenog sistema. Ono danas znači jednakost šansi koje otvara mogućnost mijenjanja položaja koje pojedinci stiču rođenjem ili nasledstvom. Ono je osnova emancipacije čoveka, veoma funkcionalan instrument preko koga se ostvaruje identitet pojedinca. Veoma je važno za društveni ugled, autoritet i moć. Iako se znanje individualno stiče ono je postalo bogatstvo svih pripadnika zajednice. To je skoro jedina individualna osobenost koja u praksi postaje zajednička vrednost i korist cele zajednice.
S obzorom na ulogu I značaj škole u savremenom društvu, kroz ovaj rad, želeli smo da ispitamo u kojoj meri škola predstavlja pripremu za brak I porodicu I za prihvatanje uloge supružnika ili roditelja. Ispitivanjem smo obuhvatili šezdeset ispitanika, koji su odgovorili na pitanja, koja su bila postavljena s ciljem da se ispitaju stavovi ispitanika o pomenutom problemu. Da bi smo uspešno odgovorili na ova pitanja, moramo pre svega odrediti teorijski okvir ovog istrašivanja. Moramo napomenuti da je medju ispitanicima sprovedena anketa,samo za svrhu izrade ovog rada.

ŠKOLA I NJENA FUNKCIJA I SAVREMENOM DRUŠTVU
1.1. Pojam i istorijski razvoj škole
Izraz škola je Grčka reč. Bukvalno bi značila dokolica, rekreacija. U starim društvima školovanje je bilo dostupno samo malom broju ljudi, onima koji su imali novca ili vremena. Verski velikodostojnici, često su bile jedine pismene grupe ljudi, koji su znanje koristili za čitanje i tumačenje religijskih tekstova. Za većinu, odrastanje je značilo učenje na primerima starijih. Bilo je uobičajeno da djeca veoma rano počnu pomagati u domačim poslovima, u radu na poljima i u zanatskom radu. čitanje nije bilo potrebno a ni korisno. Još jedan razlog ne čitanja je bio to što su se svi tekstovi umnožavali ručno, što je bilo dugotrajno i teško.
Štampanje kao pronalazak ušlo je u Evropu iz Kine. Pronalaskom štamparske mašine 1454. godine olakšano je umnožavanje tekstova. To je dovelo do višeg nivoa pismenosti.
Obrazovanje u svojoj modernoj formi, što podrazumijeva nastavu u posebno izgrađenim zgradama, počeo je da se razvija postepeno. I pored toga do pre sto pedeset godina decu imućnih podučavali su privatni učitelji. Većina stanovništva nije imala nikakvog obrazovanja do prvih decenija devetnaestog veka kada se u Evropi I SAD počeo da uvodi sistem osnovnih škola. Proces industrijalizacije i širenje gradova izazvali su potrebu za specijalnim obrazovanjem. Ljudi danas rade u mnogim profesijama i koriste razna stručna znanja, tako da više nije moguće prenošenje znanja sa roditelja na decu. Sve više dolazi do izražaja apstraktno učenje pojedinih disciplina, a ne kao ranije praktično prenošenje nekih specifičnih veština.
U modernom društvu ljudi treba da savladaju osnovne veštine kao što su: čitanje, pisanje, računanje, i steknu opće znanje o svom fizičkom, društvenom i ekonomskom okruženju. U isto vrijeme je važno da znaju kako da uče da bi bili u stanju ovladati novim, i tehnički veoma složenim, oblicima informacija. Moderni obrazovni sistem počeo se oblikovati na zapadu početkom devetnaestog veka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pedagogija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari