Izbor vrsta drveća i šiblja za podizanje poljezaštitnih šumskih pojaseva
Izbor vrsta drveća i šiblja za podizanje poljezaštitnih šumskih pojaseva
Uvod
Veliki gubici sa poljoprivrednih površina, erozija zemljišta i zatrpavanje gajenih kultura peskom i česticama koje dospeju vetrom u vazduh iziskuju potrebu za traženjem uzroka i sredstava kojima bi se ti gubici ublažili. Istraživanjima se pokazalo da je glavni krivac ovog problema sve intenzivnije krčenje šuma i razoravanje pašnjaka i njihovo prevođenje u poljoprivredna zemljišta.
Kako bi se smanjio gubitak prinosa i zemljište zaštitilo od erozije i suše, neophodno je obradive površine pošumiti, i to u vidu poljezaštitnih pojaseva. Takoođe, svaku durugu površinu, sa koje imamo gubitke, bilo isparavanjem vode ili usled dejstva atmosferskih pojava (sneg), treba zaštititi i obezbediti dugovečnost te površine. Šumski zaštitni pojasevi su jedno od najvažnijih sredstava u borbi protiv suše i erozije.
Za podizanje šumskih pojaseva, veliki značaj ima uticaj klimatskih faktora, pre svega uticaj vetra. Svojim povoljnim i nepovoljnim delovanjem vetar igra znatnu ulogu u mikroklimi i makroklimi šume, neposredno i posredno. Pojasevi se, prvenstveno, postavljaju upravno na smer duvanja dominantnog vetra jer tada imaju najveću efikasnost, najbolje štite branjenu površinu.
Zaštitni pojasevi se preporučuju i kod zaštite komunikacija, naselja, rasadnika, kanala, akumulacija, jezera, dakle njihova primena se ne ograničava samo na zaštitu poljoprivrednog zemljišta.
Današnji način podizanja pojaseva zahteva interdisciplinarni pristup zaštite, a posebnu pažnju potrebno je posvetiti izboru i načinu podizanja biljnih vrsta za formiranje zaštitnih pojaseva na različitim ekološkim područjima.
Mere borbe protiv suše i erozije
Da bi se vodila uspešna borba protiv suše, erozije, odnošenja peska i slično, potrebno je sprovoditi određene mere. Jedan projekat se sastoji iz niza mera i one mogu biti kombinovane na različite načine. Neke od njih su:
• Podizanje zaštitnih šumskih pojaseva na vododelnicama, na međama plodoreda po poljima, po obroncima, jarugama, po obalama reka, kanala, jezera kao i za pošumljavanje i učvršćivanje peska;
• Pravilna organizacija površina sa uvoćenjem travnih poljskih i krmnih plodoreda te racionalnim korišćenjem plodnog tla;
• Pravilan sistem obrade tla, nega useva i široka primena crnih ugara kao i zaoravanje strništa;
• Dobar sistem organskog i mineralnog đubrenja;
• Setva odabranog semena, koje je prilagođeno uslovima sredine;
• Razvijanje navodnjavanja iskorišćavanjem lokalnih voda putem nasipa.
Više u Seminarski radovi
Optimizacija CT doze (akvizicionim protokolom) kod PET/CT i SPECT/CT hibridnih uređaja
- Osnove nuklearne medicine
- Visoka zdravstvena škola strukovnih studija · Beograd
- 14 stranica
Analiza determinanti ponašanja potrošača na primeru proizvoda “Instant Palenta” RJ – Corn Product
- Ponasanje potrosaca
- UNIVERZITET EDUCONS - Fakultet poslovne ekonomije · Srem. Kamenica
- 14 stranica
Glavni elementi kratke priče
- Kreativno pisanje
- UNIVERZITET U BANJA LUCI Ekonomski fakultet
- 10 stranica
Više u Skripte
Mrežni plan
- PLANIRANJE
- UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet za saobraćaj i komunikacije · Sarajevo
- 6 stranica
Python plan učenja
- VI
- Visoka škola 'CEPS-Centar za poslovne studije' u Kiseljaku · Sarajevo
- 5 stranica
Sistemi upravljanja
- Mehatronika
- UNIVERZITET U SARAJEVU Muzička akademija · Banovici
- 18 stranica