INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU
DEPARTMAN: PRAVNE NAUKE
SEMINARSKI RAD
TEMA: IZVORI KUNEIFORMNOG PRAVA
Mentor: Student:
Doc.dr Aladin Šemovic Latif Šačić
Novi Pazar, decembar, 2015.
2
Uvod
Pod kuneiformnim pravom podrazumijevamo, pravne spomenike pisane
u klinopisu. Ovo pravo nazivamo još i klinopisno, a obuhvata razne pravne
spomenike: zakonske tekstove, ugovore, presude, vladarske akte i sl.
Kuneiformno pravo je u teritorijalnom smislu znatno premašivalo prostore
Mesopotamije I obuhvatalo je današnje prostore od južnog Irana, do Turske.
O pravu I pravnom životu Mesopotamije, saznajemo na osnovu raznovrsnih
vrela klinopisnog prava, od kojih su glavni: zakonski tekstovi(zakonici),
vladarska pisma I isprave o pravnim poslovima.
1. Zakonski tekstovi (zakonici)
Zakonodavna aktivnost država u Mesopotamiji započela je dosta rano,
već pri kraju 3. milenijuma. Ove države su osnovane na teritoriji pod vlašću
boga – zaštitnika, što znači da su religija, moral i običaj, glavni izvori prava,
ali to ipak ne znači da aktuelna državna vlast nije mogla s vremena na
vrijeme mijenjati i dopunjavati važeće pravne norme. Plod toga je nastanak
prvih zakona, koji orije svega predstavljaju samo izvjesnu korekciju
vladajućeg običajnog prava. Bilo kako bilo ovi zakonici imaju ogroman značaj
i nadživjeli su svoga tvorca, koji ih je uobličio.
4
krivična djela Hamurabi propisati primitivniju kazni – talion. Zašto je tako?
Odgovor na ovo pitanje možda treba potražiti u činjenici da je Ur-Namuov
zakonik proizvod visoko razvijene sumerske kulture, a Hamurabijev zakonik
je nastao u ambijentu primitivnije akadskoamoritske kulture. Iako je ovaj
zakonik ovječan slavom zasad najstarijeg u istoriji ljudskog roda,njegov
ukupni pravnoleksički i pravnotehničku sklop, sugeriše da je imao i starije
preteče na koje se ugledao. Ur-Namu zakonik se danas čuva u Muzeju
Starog istoka u Istanbulu.
1
1.2 Zakonik Lipit-Ištar
Potiče iz vremena između 1930. I 1900. g. Prije n.e. Njegov tvorac je
sumerski vladar iz amoritskog grada Isine u južnoj Mesopotamiji. Zakonik je
pisan sumerskim jezikom, a struktura je preuzeta od njegovog prethodnika.
Zakonik se sastoji iz uvoda-prologa, u kojem je nastanak zakonika inspirisan
božjom voljom i normativnog dijela, koji čini njegovih skoro 40 sačuvanih
propisa. I ovaj zakonski tekst poslužio je kao uzor, kasnijem vavilonskom pravu,
jer sadrži slična pravna rešenja. Sačuvane norme prema sadžini pravne materije
možemo razvrstati na: one koje regulišu pravni položaj žene – žene nijesu
potpuno obespravljenje; one koje govore o statusu roba - rob može pokrenuti
postupak za svoje oslobađanje; one koje sankcionišu tužioca, ako ne uspije u
sporu, na istu kaznu koja bi bila dosuđena tuženiku da je izgubio spor; one koje
reguližšu sticanje imovine oružjem; one koje propisuju pravila o najmu
čamca,zakupu bašte, krađi u vrtu, prenabregavanje obaveza obrade zemljišta i
na kraju neke norme iz naslednog prava, one koje tretiraju naslednopravni
položaj djece koja su ostaviocu rodile dvije žene. Ovaj zakonski spomenik danas
se ćuva u Filadelfijskom muzeju u SAD.
1
SavoMarković, Opšta istorija i prava
