Odlomak

1 UVOD
1.1 Tehnologije skriptovanja serverske odnosno klijentske strane
1.1.1 Skripovi serverske strane
Server – side skripting je Web server tehnologija koja omogućava da se korisnički zahtev ispunjava pomoću skripta koji se izvršava na serverskoj strani kako bi se generisale dinamičke HTML stranice. Obično se koristi da bi se interaktivne Web stranice povezale sa bazama podataka, radi identifikacije korisnika, ažuriranja sadržaja, stvaranja raznih diskusionih grupa i još zbog mnogo toga. Razlika između skriptovanja na serverskoj i korisničkoj strani je u tome što se kod korisničke strane skriptovi izvršavaju u veb čitaču korisnika, najčešće pomoću JavaScript – a.

Tokom prvih godina veba, sve se obavljalo preko C programa, Perl ili Shell skripti (skripti pisanih za komandni interpreter operativnog sistema) pomoću Common Gateway Interface-a. Te skripte su bile izvršavane od strane operativnog sistema, a rezultati su prosleđivani veb serveru. Danas se ovi, i drugi online scripting jezici, kao što su PHP i ASP najčešće direktno izvršavaju od strane veb servera ili preko modula (mod_perl i mod_php) koji se dodaju veb serveru. I jedan i drugi oblik se može iskoristiti da se napravi kompleksan veb sajt, ali se drugi način pokazao efikasnijim, zbog bržeg izvršavanja i manjeg korišćenja resursa. Najčešće korišćene server – side tehnologije skriptnih jezika su:

• ASP
• ASP.NET
• ColdFusion
• JSP (Java Server Pages)
• SSI (Server Side Includes)
• PERL
• Python i TCL
• PHP

1.1.2 Skriptovi klijentske strane

Client – side scripting tehnologije se obično odnose na grupu računarskih programa na vebu koji se izvršavaju na strani klijenta, tj. od strane veb čitača na klijentskim računarima, umesto na strani servera, od strane aplikacija veb servera. Ovaj vid računarskog programiranja je bitan deo DHTML (Dynamic HTML) koncepta, zato što omogućava da veb strane budu skriptovane. Na taj način, veb strane postaju dinamičke i menjaju svoj sadržaj u zavisnosti od akcija korisnika, uslova u okruženju (kao npr. doba dana) i ostalih varijabli.

Pored skripti serverske strane, postoje i skripte klijentske strane (client – side). Web programeri pišu client – side skripte u jezicima poput JavaScript-a (Client – side JavaScript). Skripte klijentske strane su uglavnom „prikačene” u okviru HTML (HyperText Markup Language) dokumenta, ali takođe mogu biti ubačene u zaseban fajl, koji je referenciran u HTML dokumentu. Odmah po zahtevu za određenom stranom koja sadrži klijentski skript, neophodni fajlovi se šalju na klijentski računar od strane veb servera. Nakon toga, klijentski čitač izvršava skriptu i prikazuje dokument (veb stranicu), sa svim vidljivim izlazima iz klijentske skripte. Skripte klijentske strane takođe mogu sadržati instrukcije koje veb čitač treba da sledi ako korisnik interaguje sa stranicom na određeni način, npr. ako klikne na odgovarajuće dugme na dokumentu. Takve instrukcije se mogu izvršavati bez komunikacije sa veb serverom.

Ako korisnici pogledaju izvorni kod veb strane koja sadrži klijentsku skriptu, mogu videti i kod te skripte. Mnogi veb programeri uče kako da pišu klijentske skripte istražujući izvorne kodove dokumenata drugih autora. S druge strane, kod serverskih skripti, korisnici ne mogu videti izvorni kod, jer se on izvršava na veb serveru i odmah se nakon toga prebacuje u HTML. Korisnici nisu čak ni svesni da je izvršena serverska skripta kada istražuju neki HTML dokument.

Skripte klijentske strane imaju veći pristup informacijama i funkcijama koje se nalaze na klijentskim računarima, dok skripte serverske strane imaju veći pristup istim na serveru. Skripte serverske strane zahtevaju instaliran intrpreter skriptnog jezika na serveru i proizvode isti output bez obzira na brauzer klijenta, operativni sistem koji klijent koristi i druge detalje klijentskog sistema. Skripte klijentske strane ne zahtevaju dodatno instaliran softver na serveru i tako postaju popularne autorima veb stranica koji imaju malo administrativnih ovlašćenja na serveru. Međutim, skripte klijentske strane zahtevaju da klijentski brauzer „razume” skriptni jezik u kome su pisane. Baš zbog toga je krajnje nepraktično pisanje skripti u jezicima koji nisu podržani od strane većine veb čitača. Nažalost, čak i skriptni jezici koji su podržani od strane širokog varijiteta veb čitača nisu uvek implementirani na isti način na svim čitačima i operativnim sistemima. Baš zbog toga, autori veb strana koje sadrže kod skriptnog jezika treba pažljivo da analiziraju „ponašanje“ tog koda na različitim platformama pre nego što ga stave u upotrebu.

Skriptovi klijentske strane se upotrebljavalju:

• Da bi se dobili podaci koji su na ekranu klijenta ili u browseru klijenta
• Za online računarske igre
• Za personalizaciju prikaza (bez reloadovanje Web strane)
• Za predprocesiranje formi

Skriptovi serverske strane se upotrebljavaju:

• Za personalizaciju brauzera
• Za procesiranje (obradu) formi
• Za izgradnju i prikazivanje veb strana sa informacijama iz baza podataka.

Postoji i treća tehnologja skriptnih jezika koja koristi i serverske i klijentske tehnologije. To je udaljeno skriptovanje (remote scripting) koje koristi najbolje od oba, brzinu klijentskih skripti sa fleksibilnošću serverskog koda. Međutim, ni udaljeno skriptovanje nije bez problema zbog načina na koji radi.

Udaljeno skriptovanje, funkcioniše tako što dozvoljava skriptama klijentske strane pristup funkcijama koje se nalaze na strani servera, a koje server obrađuje. Ovaj pristup omogućuje kodu klijentske strane da koristi tehnologije skriptovanja koje im u uobičajenim okolnostima nistu dostupne, dok se generišu odgovori servera bez potrebe ozveživanja (refresh) veb strane. Nažalost, ograničenja brauzera koja se odnose na klijentske skriptne jezike postoje i kod udaljenog skriptovanja.

Ako se sve skripte pokreću direktno sa servera, on se dodatno opterećuje (obrada dodatnih podataka), a i potrebno je da prođe odgovarajući vremenski interval da server odgovori na zahteve posetilaca sajta.

Klijentske i udaljene skripte mogu da pomognu u predprocesiranju zahteva korisnika, ako to veb čitač podržava, ali kako podrška čitača nije uvek zagarantovana, nije preporučljivo osloniti se na procesiranje formi od strane klijenta.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 113 stranica
  • - -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Elektrotehnika
  • Bosna i Hercegovina,  Istočno Sarajevo,  UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU – Elektrotehnički fakultet  

Više u Elektrotehnika

Više u Skripte

Komentari