Vođenje kao menadžment funkcija u hotelu “Zeleni vir”
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Jezici/Književnost, Menadžment
Objavio studenti.rs 04. april 2016. Prijavi dokument
Ako je svakom čoveku priroda podarila mogućnost govora – a jeste – i ako tim govorom pojedinac uspeva da komunicira, odnosno da se sporazume i sporazumeva sa užom i širom okolinom i drugim ljudima, onda se taj božji dar mora posebno ceniti, stalno negovati i obogaćivati.
Ni običnom čoveku u svakodnevnoj komunikaciji nije dovoljno samo ono što mu obezbeđuje znanje maternjeg jezika, nego mu je potrebno mnogo više od toga: on mora neprestano da bogati rečnik i pridržava se što više govornog bontona. Svaki čovek, bez obzira na nivo obrazovanja, stalno je u situaciji da prihvata i usvaja osnovne elemente kulture govora, pa i besedništva, jer sve to određuje i bogati interakcujsku, ali i svaku drugu komunikaciju.
Tragajući za ključnim kulturnim kodom modernih, visoko razvijenih industrijskih društava, za njihonom kulturnom diferencijom specifikom u odnosu na tradicionalna društva koja su im u istorijskom smislu predhodila, teoretičari kulture su je našli u pojmu masovne kulture. Masovnost kulturne produkcije, standardizacija kulturnih proizvoda i njihova difuzija tehničkim sredstvima masovnog komuniciranja (imenovanih, kako je primetio Moren, jednim neobičnim anglolatinskim neologizmom mass media) identifikovane su kao njene ključne značajke zbog čijih psihološko-manipulativnih potencijala će je Francunske škole nazvati kulturnom industrijom, odnosno industrijom svesti masovnih društava.
Masovno društvo je društvo novih medija ili bolje rečeno “društvo zasićeno medijima”. U takvom društvu masovni mediji su veoma moćni (“moć medija”). Odlika “masovnosti” mas-medija potiče iz činjenice da oni usmeravaju komunikaciju prema velikoj neodređenoj publici, koristeći relativno naprednu tehnologiju. Gramatički i politički, mas-mediji su množina. “Elekrtonki” (televizija i radio) i “štampani” mediji (novine i magazini) mogu da prenose različite poruke. Tabloidi i žuta štampa izazivaju različita reagovanja.
Nastanak takozvanih “novih” medija (kablovskih i satelitskih telekomunikacija, interneta itd.) navodno je doveo do promene shavatanja mas-medija, zbog naglog porasta medijske proizvodnje i podele publike.
Masovni mediji šire i ubrzavaju informacije. Znaju veličati sebe i svoje prisustvo i skloni su uplitanju. Svojim saučestvovanjem mediji mogu modifikovati predstave, uticati na stalno prisustvo, ali i zanemarivanje i “nestanak” nekih događaja. Jednostavno rečeno, mediji mogu promeniti odnos prema istoriji.
U svom diplomskom radu ću se takođe baviti jednim zanimljivim i vrlo važnim pitanjem – uticajem masovnih medija na vaspitanje mladih ljudi. Pokušaću da istražim sve osobenosti vaspitavanja mladih ljudi u savremenom dobu na koji način dolaze do saznanja, koji sadržaji preovladavaju njihovim interesovanjima i na koji način bi škola i porodica mogle preduprediti negativan uticaj istih. Masovni mediji dobijaju sve značajniju ulogu u usmeravanju interesovanja mladih ljudi, u njihovoj socijalizaciji i obrazovnim potrebama. Na taj način oni utiču na formiranje ukusa, stila života i vrednosnih orijentacija mladih. Uticaj vanškolskih institucija na obrazovanje i vanškolski oblici sticanja znanja i dobijanja informacija iz raznih oblasti, pokazuju da se mora uvažavati njihovo dejstvo i njihovi obrazovni efekti.
Analiza odnosa između masovnih medija i obrazovanja mladih pokazuje da postoje različite funkcionalne i podsticajne mogućnosti za potpunije ostvarivanje njihovih funkcija, ciljeva i zadataka. Mediji kao moćni instrumenti društvene komunikacije, u svom središtu, imaju tekuća zbivanja i promene u svim oblastima društvenog života.Što se tiče samog potencijalnog uticaja medija na decu, on može biti dobar i loš, zavisno od toga koji je medij upotrebljen.Bitan je odabir sadržaja koji se sluša, čita ili gleda. Mediji, kao sto su novine i radio izgubili su na popularnosti, posebno kod dece i mladeži. Dominiraju audiovizuelni mediji, kao sto su video igre, mobilni, internet, televizija, film, ali i klasični mediji (novine i radio), ali u jednom novom, multimedijskom ruhu. Živimo u dobu multimedija i to se nikako ne sme smetnuti s uma
Značaj i važnost ove teme je u činjenici da mladi ljudi danas žive i vaspitavaju se u jednom savremenom miljeu, novoj kulturnoj klimi, brzom prenošenju i mešanju sadržaja i jednom univerzalnom auditorijumu. Glavni činioci savremenog načina života i obrazovanja su upravo sredstva masovne komunikacije.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio sandra93 19. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.