Odlomak

UVOD

 

 

Ako je svakom čoveku priroda podarila mogućnost govora – a jeste – i ako tim govorom pojedinac uspeva da komunicira, odnosno da se sporazume i sporazumeva sa užom i širom okolinom i drugim ljudima, onda se taj božji dar mora posebno ceniti, stalno negovati i obogaćivati.

Ni običnom čoveku u svakodnevnoj komunikaciji nije dovoljno samo ono što mu obezbeđuje znanje maternjeg jezika, nego mu je potrebno mnogo više od toga: on mora neprestano da bogati rečnik i pridržava se što više govornog bontona. Svaki čovek, bez obzira na nivo obrazovanja, stalno je u situaciji da prihvata i usvaja osnovne elemente kulture govora, pa i besedništva, jer sve to određuje i bogati interakcujsku, ali i svaku drugu komunikaciju.

Tragajući za ključnim kulturnim kodom modernih, visoko razvijenih industrijskih društava, za njihonom kulturnom diferencijom specifikom u odnosu na tradicionalna društva koja su im u istorijskom smislu predhodila, teoretičari kulture su je našli u pojmu masovne kulture. Masovnost kulturne produkcije, standardizacija kulturnih proizvoda i njihova difuzija tehničkim sredstvima masovnog komuniciranja (imenovanih, kako je primetio Moren, jednim neobičnim anglolatinskim neologizmom mass media) identifikovane su kao njene ključne značajke zbog čijih psihološko-manipulativnih potencijala će je Francunske škole nazvati kulturnom industrijom, odnosno industrijom svesti masovnih društava.

Masovno društvo je društvo novih medija ili bolje rečeno “društvo zasićeno medijima”. U takvom društvu masovni mediji su veoma moćni (“moć medija”). Odlika “masovnosti” mas-medija potiče iz činjenice da oni usmeravaju komunikaciju prema velikoj neodređenoj publici, koristeći relativno naprednu tehnologiju. Gramatički i politički, mas-mediji su množina. “Elekrtonki” (televizija i radio) i “štampani” mediji (novine i magazini) mogu da prenose različite poruke. Tabloidi i žuta štampa izazivaju različita reagovanja.

Nastanak takozvanih “novih” medija (kablovskih i satelitskih telekomunikacija, interneta itd.) navodno je doveo do promene shavatanja mas-medija, zbog naglog porasta medijske proizvodnje i podele publike.

Masovni mediji šire i ubrzavaju informacije. Znaju veličati sebe i svoje prisustvo i skloni su uplitanju. Svojim saučestvovanjem mediji mogu modifikovati predstave, uticati na stalno prisustvo, ali i zanemarivanje i “nestanak” nekih događaja. Jednostavno rečeno, mediji mogu promeniti odnos prema istoriji.

U svom diplomskom radu ću se takođe baviti jednim zanimljivim i vrlo važnim pitanjem – uticajem masovnih medija na vaspitanje mladih ljudi. Pokušaću da istražim sve osobenosti vaspitavanja mladih ljudi u savremenom dobu na koji način dolaze do saznanja, koji sadržaji preovladavaju njihovim interesovanjima i na koji način bi škola i porodica mogle  preduprediti negativan uticaj istih. Masovni mediji dobijaju sve značajniju ulogu u usmeravanju  interesovanja mladih ljudi, u njihovoj socijalizaciji i obrazovnim potrebama. Na taj način oni utiču na formiranje ukusa, stila života i vrednosnih orijentacija mladih. Uticaj vanškolskih institucija na obrazovanje i vanškolski oblici sticanja znanja i dobijanja informacija iz raznih oblasti, pokazuju da se mora uvažavati njihovo dejstvo i njihovi obrazovni efekti.
Analiza odnosa između masovnih medija i obrazovanja mladih pokazuje da postoje različite funkcionalne i podsticajne mogućnosti  za potpunije ostvarivanje njihovih funkcija, ciljeva i  zadataka. Mediji kao moćni instrumenti društvene komunikacije, u svom središtu, imaju tekuća zbivanja i promene u svim oblastima društvenog života.Što se tiče samog potencijalnog  uticaja medija na decu, on može biti dobar i loš, zavisno od toga koji je medij upotrebljen.Bitan je odabir sadržaja koji se sluša, čita ili gleda. Mediji, kao sto su novine i radio izgubili su na popularnosti, posebno kod dece i mladeži. Dominiraju audiovizuelni mediji, kao sto su video igre, mobilni, internet, televizija, film, ali i klasični mediji (novine i radio), ali u jednom novom, multimedijskom ruhu. Živimo u dobu multimedija i to se nikako ne sme smetnuti s uma

Značaj i važnost ove teme je u činjenici da mladi ljudi danas žive i vaspitavaju se u  jednom savremenom miljeu, novoj kulturnoj klimi, brzom prenošenju i mešanju sadržaja i jednom univerzalnom auditorijumu. Glavni činioci savremenog načina života i obrazovanja su upravo sredstva masovne komunikacije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari