Univerzitet u Kragujevcu

Ekonomski fakultet

Nacionalna ekonomija

Seminarski rad

Tema: Kretanje nezaposlenosti i mere za smanjivanje broja 

nezaposlenih lica u Srbiji

Profesor: 

Student:

Petar Veselinović

Dragana Lučić 2010/354

Kragujevac,2011.

2

UVOD

Nezaposlenost predstavlja jednu od najvećih bolesti savremenog društva i ni jedna država 
nije imuna na istu. Mnogi ekonomisti su decenijama vodili borbu sa ovim fenomenom 
pokušavajući da nađu adekvatan lek . Nezaposlenost utiče na sve ekonomske sfere društva: 
po pravilu smanjuje proizvodnju i ukupni dohodak; uvećava socijalnu nejednakost, 
jer nezaposleni gube mnogo više nego zaposleni. Tranzicija naše privrede i reforme koje su u 
toku, nužno izazivaju otpuštanja radnika koji su ekonomski i tehnološki viškovi tržišnih, 
vlasničkih i organizacionih promena, posebno u velikim društvenim i javnim preduzećima, 
ali nezaposlenost pogađa i brojne kategorije mladih lica koja prvi put traže zaposlenje i koja 
do zaposlenja dolaze izuzetno teško i sporo. 
Takva situacija se, sledeći iskustva drugih zemalja u tranziciji, mogla i očekivati ali se 
postavlja pitanje da li je to moralo biti u tolikoj meri. Sa druge strane teško je shvatiti zašto se 
više ne koriste sopstvena raspoloživa znanja i mogućnosti kao i pozitivna i negativna iskustva 
zemalja u tranziciji, koja se na taj put krenula pre nas posebno onih zemalja koje su imale, 
manje od drugih, probleme u realizaciji reformi i probleme u zapošljavanju. 

1. POJAM NEZAPOSLENOSTI

Aktivno stanovništvo (radnu snagu) jedne zemlje čine sva zaposlena i nezaposlena lica od 15 
do 64 godine zivota. Taj pojam se odnosi na stanovništvo sa prebivalištem u zemlji, ali ne i na 
radnike koji su zaposleni na teritoriji ali na njoj i ne zive.

Stopa nezaposlenosti predstavlja procenat nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih stanovnika. 
Nezaposleno stanovništvo čine lica koja su raspoloživa za rad  ili traže zaposlenje, svejedno da 
li primaju dohodak ili ne razlike nema prema definiciji Međunarodnog biroa rada. 
Administrativna stopa nezaposlenosti dobija se kada se popišu nezaposlena lica prijavljena u 
državnim službama za zapošljavanje

Razlikujemo tri vrste nezaposlenosti: frikciona, strukturna i ciklicna nezaposlenost.

Frikciona nezaposlenost je prirodna pojava. Do njenog ispoljavanja u privredi dolazi zbog: a) 
heterogene prirode poslova, b) nesavršenih informacija i c) stalnih kretanja u okviru različitih 
kategorija u strukturi radne snage. Ona ima svoja dva izražajna oblika: nezaposlenost traženja 
i nezaposlenost čekanja. Nezaposlenost traženja je posledica vremena koje je neophodno da 
protekne da bi se pronašao posao. A nezaposlenost čekanja je povezan sa periodom poziva na 
staro radno mesto i sa formiranjem čekanja zbog visine nadnica koje su na nivou iznad 
ravnotežnog stanja.

1

1

 

Cvetanović, S., Đorđević, M., Obradović, S., 

Makroekonomija

, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, 

2009., strana 389

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti