Metode u obavljanju detektivske delatnosti
1
REPUBLIKA SRPSKA – BIH
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
SEMINARSKI RAD
DETEKTIVSKA DELATNOST
Metode u obavljanju detektivkse delatnosti
Mentor:
Student:
Doc. dr Sinisa Djuki
ć
Nemanja Kondi
ć
1620/14
Banja Luka, decembar 2016. Godine
2
Sadrzaj
Uvod………………………………………………………………………............….3
Istorijski osvrt na nastanak i razvoj detektivske delatnosti…………………………..5
Osnovna nacela detektivske delatnosti…………………………………….....………6
Zakon o detektivskim poslovima………………………………………………......…6
Ovlascenja privatnih detektiva…………………………………………….....….…..12
Prikupljanje podataka o nestalim licima………………………………………....…..13
Prikupljanje podataka o licima koja se skrivaju………………………………..........13
Prikupljanje podataka o licima koja su napisala ili poslala anonimna pisma……......13
Zakljucak ………………………………………………………………...........…….14
Literatura.....................................................................................................................15

4
Navedene delatnosti, koje se odnose na zastitu lica i imovine i koja je regulisana odgovarajucim
zakonom obe pomenute republike, spada u domen privatne bezbednosti ali ne predstavlja
detektivsku delatnost, koja je u Republici Srpskoj regulisana u sklopu istog zakona koji uredjuje
problematiku fizicko-tehnickog obezbedjenja lica i imovine, dok je Crna Gora donela poseban
zakon o detektivskoj delatnosti.
Privatnom detektivu je dozvoljeno prikupljanje podataka od lica
koja su mu voljna ustupititrazene podatke. Podatke i saznanja do kojih je dosao u obavljanju
ugovorenog posla, privatni detektiv moze koristit samo u svrhu radi koje su prikupljeni.
Privatnom detektivu prilikom prikupljanja podataka zabranjeno je ometati odavanje poslova iz
nadleznosti drzavnih organa.
Ovlasceno lice organa drzavne uprave ili pravnog lica koje na osnovu javnih ovlascenja void
odredjene evidencije, te drugih pravnih lica, moze privatnom detektivu dati podatke o :
Stalno i privremeno prijavljenim licima
Polisama osiguraja
Poreskim prijavama
Vlasnicima motornih vozila i plovila
Podatke drzavnih arhiva
Podatkr o penzjskom i invalidskom osiguranju
Ovlascenom licu navedenih organa drzavne uprave ili pravnih lica koja na osnovu javnih
ovlascenja vode odredjene evidencije, nije dozvoljeno davati privatnom detektivu podatke koje
su posebnim propisom odredjeni kao sluzbena tajna.
Privatni detektiv koji je povodom obavljanja posla koji su mu povereni, saznao za krivicno delo
koje se goni po sluzbenoj duznosti, obavezan je odmah prijaviti to delo Ministarstvu unutrasjeih
poslova ili nadleznom javnom tuzilastvu.
Takodje, privatni detekiv je obavezan omoguciti uvid u sve prikupljene podatke i dokaze kojima
raspolaze ovlascenom sluzbenom licu Ministarstva unutrasnjih poslova, o cemu ovlasceno
sluzbeno lice sastavlja zapisnik.
Privatnom detektivu zabranjeno je pri obavljanju detektivskih poslova upotrebljavati vatreno
oruzje i druga srestva prinude, osim u slucajevima licne zastite.To su slucajevi nuzne odbrane i
krajne nuzde.
Detektivska delatnost teorijski I prakticni aspekti po standardima Evropske unije
Banja Luka 2008 str 58-59
5
Istorijski osvrt na nastanak i razvoj detektivske delatnosti
Detektivska delatnost kao istrazivacka i otkrivacaka delatnost raznih kriminalnih i drugih
asocijalnih pojava razvijala se uporedo sa razvojem policije i moze se reci da su ti oblici
detektivdke delatnosti stari kao i policija.
Medjutim iz takve detektivske delatnosti kasnije se razvija privatna detektivska delatnost u ciju
nadleznost spadaju zakonom odredjeni poslovi koji obavljaju privatni detektivi, bilo samostalno
ili u sklopu detektivske agencije.
U zemljama zapadne demokratije, vec odavno je poznato da na nekim bezbednosnim
poslovima rade private agencije, pojedinci tj detektivi koji svojim angazovanjem obavljajuj, u
skladu sa propisima odredjenje detektivske poslove da tako ta delatnost nije vise samo
privikegija ili zadatak drzavnih organa, vec postoji realna mogucnost angazovanja i privatnih
detektivskih agencija.
Privatna detektivska delatnost na nasim prostorima je novijeg datuma i uglavnom svoje korene
nalazi u organizacijskim oblicima i nacinima delovanja private bezbednosti, odnosno prvo kroz
delatnost privatnih agencija za fizicko-tehnicko obezbedjivanje lica, imovine i poslovanja
preduzeca, u okviru kojih se obavljaju i pojedini detektivski zadaciiako da oblast jos nije
zakonski regulisana.
Prvi zako koji nje na prostorima bivse Jugoslavije regulisao zastitu lica, imovine i
poslovanja preduzeca bio je Zakon o Narodnoj miliciji, koji je, pored ostalog predvideo da se u
industrijskim preduzecima,zavodima i ustanovama formira industrijsko-zavodska narodna
milicija koja je imala siroka ovlascenja u domenu zastite navedenih institucija. Treba naglasiti
da je industrijsko-zavodska narodna milicija osnivana u industrijskim preduzecima i zavodima
vaznim za narodnu privredu i u ustanovama opsteg znacaja i to resenjem nacelnika odeljenja
unutrasnjih poslova u sporazumu sa upravom preduzeca, zavoda ili ustanove.
Danas su prisutne detektivske agencije koje obavljaju raznovrsnu detektivsku delatnost ne samo
u zapadnim zemljama vec u na istoku tako i kod nas. U zapadnim zemljama vec se moze govoriti
o tradiciju privatne detektivske delatnosti, dok je kod nas ta delatnost u fazi razvoja i odskora
zakonski regulisana.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti