Odlomak

MITOZA
Mitoza(grč.mitos=konac) oznacava promjene prisutne isključivo u jedru za vrijeme M- faze ćelijskog ciklusa.
Stalnost ukupnog broja ćelija odraslih jedinki predstavlja rezultat finog balansa između ćelijske proliferacije (mitoze) i apoptoze tj.ćelijske smrti.Biološko značenje mitoze upravo je u tome da čuva konstantnost nasljedne tvari.U toku M faze (mitoze), odigravaju se najuočljiviji događaji, koje možemo pratiti mikroskopom kada sa vrši podjela jedrovog materijala – kariokineza.Nakon diobe jedra dolazi do diobe citoplazme tzv. citokineze.
U ćelijama koje se ne dijele, jedro je metabolički aktivno, ali se ne uočavaju morfološke promjene poput onih tokom diobe, pa se takvo jedro zove jedro u mirovanju (Go ili G1 faza), koje je morfološki slično interfaznom, ali se ono znatno razlikuju po svojoj aktivnosti.Ćelije koje nemaju sposobnost dijeljenje kao poprečno-progaste mišićne ćelije, nervne ćelije ili eritrociti ulaskom u G1 fazu u njoj trajno ostaju.Ćelije koje koje se tokom cijelog svog života nalaze u Go fazi nazivaju se necikične ćelije.
Prokariotskie ćelije se dijele amitozom (direktnom ili prostom diobom), dok se eukariotske dijele mitozom ili mejozom.Amitozaje ćelijska dioba koja se javlja u ćelijama i tkovoma koje su privremenog karaktera npr. u nikleusu endosperma, perisperma.Ovaj tip diobe javlja se npr kod amebe.Pri ovoj diobi jedro se sužava na sredini i dijeli na dva dijela, nema pojave hromosoma ni diobenog vretena, poslije čega slijedi dioba citoplazme.Na taj način nastaju dvije kćeri ćelije.Ovakav tip diobe javlja se kod nekih tkiva embriona ili u ćelijama žlijezda.
U različitim tipovima ćelija dužina mitoze varira.Kod protista traje oko 31 minutu, a u ćelijama sisara u kulturi oko jedan sat.Mitoza je neprekinut tniz događaja.Tok mitoze podudara se u osnovnim crtama kod biljnih i životinjskih ćelija. Faza M (mitoza) ćelijskog ciklusa podijeljena je na 5 podfaza : profaza , prometafaza, metafaza, anafaza i telofaza.
Interfaza (lat. inter = između) je period ćelijskog ciklusa između dvije diobe. Ona je najduža faza u životu ćelije zato što se za vreme te faze obavljaju obimne pripreme za diobu.Ključan događaj interfaze je udvostručenje nasljedne tvari  tj. Reduplikacija DNA molekule.U interfaznom jedru posmatranom svjetlosnim mikroskopom, koje je obojeno odgovarajućim prijemčivim bojama, uočava se gusta zrnata struktura – hromonema.Zrnca su optički presjeci kroz hromosomske niti, koje su I suviše tanke da bismo ih pojedinačno uočili.Na nekim mjestima zrnca su jače obojena I krupnija to su hromocentri, mjesta jače spiralizacije hromatina.Hromatin je obojeni sadržaj jedra tj.Hromosomi u svom despiraliziranom obliku. Tokom mitoze iz hromatina se oblikuju hromosomi, kažemo da seu hromosomi prijenosni ( transportni ) oblik hromatina. Mitoza je dioba jedra do koje dolazi nakon udvostručenja nasljedne tvari
Ključni procesi u interfazi su:

  •  rast ćelije do veličine karakteristične za njenu vrstu;
  •  ćelija koja ne dostigne određenu veličinu neće moći da se podijeli;
  •  replikacija DNK koja omogućava da u diobi kćerke ćelije dobiju međusobno istu   količinu DNK, odnosno iste gene;
  •  sestrinske hromatide su, ustvari, budući hromozomi kćerki-ćelija koje će nastati diobom.

Dijeli se na tri faze:

  •  presintetička (G1),
  •  sintetička (S) i
  •  postintetička (G2).

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari