VELEUČILIŠTE U KARLOVCU 

 
 

ODJEL SIGURNOSTI I ZAŠTITE 

 

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ 

 
 

 

 

 

 

SEMINARSKI RAD 

 

KOLEGIJ: NORMIZACIJA I CERTIFIKACIJA 

 

TEMA: Mo

tociklističke kacige 

 
 
 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Karlovac, 

siječanj 2014. 

Pregledao: 

dr.sc. Nikola Trbojević, prof v.š.

 

Izradio: 

Nikola Hren

 

SADRŽAJ 

 
 

SADRŽAJ ..................................................................................................................................................................... 2

 

UVOD ......................................................................................................................................................................... 3

 

POVIJEST PROMETA .................................................................................................................................................... 4

 

POVIJEST KACIGE ........................................................................................................................................................ 5

 

VRSTE KACIGA ............................................................................................................................................................ 6

 

NORME ZA TESTIRANJE MOTOCIKLOSTIČKIH KACIGA ................................................................................................. 9

 

ECE ................................................................................................................................................................................. 9

 

DOT .............................................................................................................................................................................. 13

 

SNELL ............................................................................................................................................................................ 14

 

MEĐUSOBNA USPOREDBA POJEDINIH NORMI ..........................................................................................................14

 

NAČINI PROVOĐENJA TESTIRANJA ............................................................................................................................17

 

DOT .............................................................................................................................................................................. 17

 

ECE ............................................................................................................................................................................... 18

 

SNELL ............................................................................................................................................................................ 19

 

DIMENZIJE KACIGA ....................................................................................................................................................21

 

ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................................22

 

LITERATURA...............................................................................................................................................................24

 

POPIS MREŽNIH STRANICA ........................................................................................................................................24

 

POPIS SLIKA ...............................................................................................................................................................24

 

POPIS TABELA ............................................................................................................................................................25

 

 

background image

U srednjim školama,  zajedno s predstavnicima moto-udruga i auto-škola, organiziraju  se 
predavanja  na  spomenutu  temu,  kako  bi  se  ova  populacija  senzibilizirala  na  problem 
stradavanja  vozača  i  putnika  mopeda  i  motocikla  i  promoviralo  poželjno  ponašanje  u 
prometu. 

Isto tako, ukoliko 

roditelji kupuju motocikl ili moped svojoj djeci, trebali bi prije same 

kupnje,  poduzeti  sve  potrebne  predradnje

 

propisane  Zakonom  (polaganje  vozačkog 

ispita,  obavljanje  teh

ničkog  pregleda  i  registracije  vozila,  provjera  tehničke  ispravnosti 

vozila,  kupnja  zaštitne  kacige  i  druge  potrebne  zaštitne  opreme),  kako  bi  budući  vozači 
(njihova djeca) bili što zaštićeniji i osposobljeniji za sigurno sudjelovanje u prometu. 

Od  ukupnog 

broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba 

ostaju trajni stopostotni invalidi, što je godišnje više od dvjesto ljudi. Deset posto njih trpi 
trajne posljedice, a tragedija je  teža jer je  u većem broju  riječ  o osobama mlađe životne 
dobi. 

 

Da  bi  se  stanje  sigurnosti  u  cestovnom  prometu  podignulo  na  višu  razinu,  društvo  bi 
moralo  stalno  ulagati  znatne  napore  u  poboljšanje  prometne  infrastrukture,  a  svi 
mjerodavni subjekti i sudionici u prometu sustavno razvijati prometnu kulturu. Od tri bitna 
čimbenika za sigurnost prometa (sudionici, vozila i ceste), prometna kultura svih sudionika 

a  posebno  vozača  -  najbrže  može  smanjiti  tragične  posljedice.  Ona  ne  traži  toliko 

financijskih sredstava, koliko svježe ideje te stalan i sustavan rad na njihovom promicanju. 

 

Jedan od bitnih pokazatelja sigurnosti cestovnog prometa jest broj poginulih osoba na sto 
tisuća  stanovnika  neke  zemlje.  Iako  u  njegovoj  primjeni  ima  neujednačenosti  zbog 
različitog određivanja koje se nastradale osobe ubrajaju u poginule u prometu - poginuli na 
mjestu prometne nesreće ili i preminuli u određenom razdoblju nakon prometne nesreće - 
broj  poginulih  osoba  na  sto  tisuća  stanovnika  pokazao  se  pouzdanim  mjerilom  stupnja 
sigurnosti prometa na cestama. 

 

Na  hrvatskim  cestama  1979.  godine  je  bilo  1605  poginulih.  To  je  tada  bila  stopa  od  34 
poginula na sto tisuća stanovnika. Da bi se taj broj smanjio na 9.6 poginulih na sto tisuća 
stanovnika, trebala je proći trideset i jedna godina. 
 
Osim  Zakona  o  sigurnosti  prometa  na  cestama,  kao  temeljnog  normativnog  instrumenta, 
vlade Republike Hrvatske od 1994. godine, periodično (1994., 1996., 2001., 2006.) donose 
Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa kojim se teži smanjenju stradavanja na 
cestama u uvjetima povećanja i ubrzanja cestovnog prometa. 
 

 

POVIJEST PROMETA 

 

Cestovni  propisi  i  prometni  znakovi,  kakvi  se  danas  sreću,  nisu  stariji  od  stotinu  godina. 
Međunarodnim  konvencijama  koje  su  se  pozabavile  ovom  problematikom  prethodilo  je 
razdoblje  parnih  omnibusa  s  početka  stoljeća.  To  je  vrijeme  kad  se  željeznički  promet 
potvrdio kao jeftiniji, brži i udobniji od konjskih zaprega. Istodobno se razvijala i željeznička 
prometna signalizacija koja je stoga starija od signalizacije u cestovnom prometu. 

 

Na hrvatskim cestama do 1979. godine kada je bilo 1605 poginulih. To je bila stopa od 34 
poginula na sto tisuća stanovnika. Da bi se taj broj smanjio na 9.6 poginulih na sto tisuća 
stanovnika,  trebala  je  proći  trideset  i  jedna  godina.  Samo  u  najrazvijenijim  europskim 

zemljama, koje najvi

še ulažu u sigurnost cestovnog prometa, danas se ta stopa kreće oko 

šest poginulih. Kad ce sigurnost prometa na hrvatskim cestama dosegnuti tu razinu, ovisit 
ce o naporu  cjelokupnog društva,  ulaganju  u povećanje  sigurnosti cestovnog prometa te 
osobito o razvitku prometne kulture svih sudionika u prometu. 

 

Prvi motocikl

 

bio je na parni pogon, a izradila su ga 1868. braća Michaux. 

Prvi motocikl s 

benzinskim  motorom

 

napravio  je  1885.  Gottlieb  Daimler  u  Njemačkoj.  Kod  većine 

motocikala 

motor pokreće stražnji kotač uz pomoć lanca; na nekima se vozi preko osovine 

ili remena.

 

Motocikli

 

s motorima manjim od 50 kubika mogu se nazvati mopedima, jer su u 

prošlosti imali i pedale i motor.

 

 
 

POVIJEST KACIGE 

 
Izraz „pamet u glavu a kacigu na glavu“ nije rijetkost čuti u današnje dane među vozačima 
motocikala. K

aciga je izum koji je zaostajao od razvoja motocikala a počeo se razvijati kao 

kaciga za pilote aviona. Prve kacige (1885. g.) bile su načinjene od prirodnih materijala tj. 
kože životinje  podstavljeno vunom ili materijalom biljnog porijekla. Već tada je  bilo jasno 
da je potrebno pronaći način kako bi se smanjili gubici ljudskih života. 

 

Profesor  sa  Južno  Kalifornijskog  Sveučilišta  (USC)  C.  F.  Lombard  znan  kao  „Red“  kao 
svoju  misiju  zadao  si  je  razvoj  kacige  koja  bi  apsorbirala  udarce  te  smanjiti  nastanak 
mogućih trauma uslijed različitih vrsta udaraca usmjerenih prema glavi. 
 

 

Slika 1: Utjecaj udarca na mozak 

Izvor:

http://www.kickstarter.com/projects/407904842/closca-urban-helmets/posts/511706

 

 
 

1953.  godine  profesor  Lombard  je  patentirao  svoj  izum  i  od  tada  j

e  počeo  značajan 

razvitak kaciga u smjeru kvalitete materijala i razine sigurnosti koje pruža. Gruba podjela 
vrsta  kaciga  je  na  integralne  i  „jet“  kacige  od  kojih  integralne  kacige  obuhvaćaju  cijelu 
glavu a „jet“ kacige prekrivaju samo gornji dio glave (lubanju) s time da ne pružaju nikakvu 
zaštitu za područja: lica, nosa, očiju, ušiju i brade. 
 
 

background image

Kacige se danas proizvode od ultra-lakih ali 

čvrstih materijala (karbonska vlakna, kevlara i 

razni kompozitni materijali) a nekada su se proizvodile od plastike i raznih metalnih legura 
koje su više pridonosile težini same kacige, čija bi masa inače trebala biti što manja kako 
zbog  lakšeg  održavanja  „glave  na  ramenima“  pri  velikim  brzinama  tako  i  zbog  lakšeg 
manipuliranja glavom prilikom vožnje s time da to ne bi smjelo utjecati na sigurnost koju 
pruža kaciga u cijelosti. 

Dobrobiti nošenja kacige: 

a.  spr

ječavanje ozljeda glave 

b.  smanjuje buku vjetra 
c.  nudi 

zaštitu od vremenskih nepogoda 

d. 

smanjuje mogućnost ozljede od letećih objekata 

e. 

te u nekim zemljama gdje nije obvezno nošenje motociklističke kacige smanjuje 

premiju osiguranja i eventualnih bolničkih računa 

 

 

Slika 7: Dobrobiti 

nošenja kacige 

Izvor: autor 

 

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti