Nepravilna ishrana i bolesti
1
Fakultet sportskih nauka
NAUKA O ISHRANI
S E M I N A R S K I R A D
Tema :
Nepravilna ishrana
Predmetni nastavnik :
Student :
Prof. dr Branislav Marjanović
Kristina Đurđević,
br. ind 06-13/RST-S
Beograd,2017.
2
SADRŽAJ:
1

4
NEPRAVILNA ISHRANA
Nepravilna ishrana podrazumeva neuravnoteženost između unosa hranljivih materija i
utroška organizma, tj. neodgovarajući sklad. Količina hranljivih sastojaka koju unosimo u
organizam ne sme biti ni preobilana ni deficitirana. Unos većeg broja kalorija od broja koji je
potreban, neizbalansiran unos raznovrsnih hranljivih vrednosti se smatra neuravnoteženom
ishranom. U današnje vreme se ishrana ljudi svodi na gazirane sokove, brzu hranu i
takozvane ,,grickalice’’ u koje spadaju čips i ostali slani proizvodi, kao i mnogobrojni slatkiši.
Većina tih proizvoda je visoko kalorična i zastupa
većinom ugljene hidrate i masti, dok su
belančevine zapostavljene a njihov uticaj je
veoma bitan u organizmu. Hrana koju
konzumiramo je prepuna prostih šećera,
zasićenih masti i soli a sve ređe
unosimo voće i povrće u svoj
organizam. Ovakvim vidom ishrane
efekti, tj. posledice se obično osete
kasnije, ali činjenica je da su osobe
koje ne vode računa o ishrani sklone
ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Brza hrana, tj. fast food jeste hrana koja se vrlo brzo sprema
i servira i
njena glavna prednost je pristupačnija cena. Brza hrana je takođe i hrana koja se u više slučajeva
samo podgreva. Žargonski se naziva i ,,junk food’’ što nam govori o samom kvalitetu ovakve
hrane. Pod brzom hranom se podrazumevaju hamburgeri, pomfrit, hot dog i gazirana pića a
najpopularnija u upotrebi jeste Coca Cola. Navedene namirnice su loše po zdravlje jer sadrže
mnogo masti i šećera.
U nekvalitetne namirnice spadaju i već navedene ,,grickalice’’ tj. čips, grisine, krekeri,
čokolade, bombone, kolači, kao i mesne prerađevine (viršle, salame, paštete), industrijski sosovi i
supe iz kesice, testa (proizvodi iz pekare poput kroasana, pogačica, krofni), margarin, itd.
Ravnomernost obroka je veoma bitna jer je potrebno imati više obroka u toku dana sa
manjom količinom hrane. Najveća greška koju čovek može napraviti jeste unos dnevne količine
hrane u obliku jednog obroka, jer to može imati loš uticaj na metabolizam. Na usporavanje
metabolizma može uticati starost, pol, genetika i razni poremećaji poput hipotireoze, ali i mala
količina kalorija koja se unosi, veliki razmak između obroka, kao i preskakanje obroka (naročito
doručka). Neredovna ishrana je takođe faktor koji može biti uzročnik gojaznosti, jer kada telo ne
dobija potrebnu količinu hrane u određeno vreme, ono se trudi da obezbedi sebi energiju za
normalno funkcionisanje što dovodi do toga da se kasnije unešen višak energije pretvara u masno
5
tkivo. Osim problema gojaznosti koji donosi, takođe izlaže jetru i mozak velikom naporu jer jetra
služi kao rezervoar glikogena a mozak je najveći potrošač glikogena. Gladovanje nepovoljno
utiče na umne i fizičke sposobnosti. Žvakanje hrane nije faktor koji utiče na pojavu gojaznosti, ali
ukoliko ne žvaćemo hranu dovoljno otežavamo proces varenja i pražnjenja creva, što dovodi do
zaključka da je i način na koji jedemo bitan po naše zdravlje.
Pod pojmom nepravilne ishrane često se misli samo na prekomerno unošenje hrane u
organizam koje dovodi do gojaznosti i ostalih zdravstvenih problema, ali se zaboravlja da je i
zapostavljanje, odnosno preskakanje obroka, izgladnjivanje i slično takođe nepravilna ishrana.
Neuravnotežena ishrana doprinosi postepenom ugrožavanju fizičkog zdravlja kroz
estetski izgled, previsok ili prenizak procenat masti, niskom procentu mišićnog tkiva, različitih
oboljenja zglobova i nadasve bolestima organa koje mogu imati fatalne ishode. Pored svih
navedenih razloga, utiče i na mentalno zdravlje jer nepravilna ishrana može dovesti i do pojave
depresije, anksioznosti i ekstremizma u prevelikom ili premalom konzumiranju hrane.
POSLEDICE NEPRAVILNE ISHRANE
Pored stresa, sa kojim se čovečanstvo suočava već decenijama, jedan od glavnih uzroka
pojave velikog broja bolesti jeste nepravilna ishrana. Zdrave navike u ishrani se obično stiču u
porodici, te je potrebno negovati naviku o doručku, kao i o zajedničkom, tj. porodičnom ručku
bez obzira na brz tempo života i malo slobodnog vremena. Potrebno je vratiti tradicionalan način
kupovine i pripreme hrane, jer ni jedan vid ,,brze’’ hrane nije dobar za naše zdravlje.
Dva glavna poremećaja u ishrani koja su zastupljena zbog premalog konzumiranja hrane
su :
-
Anoreksija i
-
Bulimija.
Anoreksija
Anoreksija podrazumeva samoinicijativno gladovanje koje uslovljava mršavost i nizak
procenat masnog tkiva a nastaje korišćenjem rigoroznih nezdravih i nepravilnih dijeta. Kod osoba
koje pate od anoreksije je prisutan konstantan strah od povećanja telesne mase, što dovodi do
gubitka apetita. Svoju telesnu težinu često kontrolišu i prekomernim vežbanjem, kao i tabletama
za mršavljenje ili raznim vrstama diuretika.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti