Odlomak

Odrednicu „Bliski istok“ treba razumeti kao višeznačnu, bez obzira što sam naziv upućuje na izvesnu evropocentričnost (i „bliski“, i „srednji“ i „daleki“ istok upućuju na prostorno-geografski odnos pojedinih delova sveta u odnosu na Evropu, odnosno na Zapad). Kada, pored geografskih i političkih, sagledamo i kulturnu i religijsku komponentu, neće nas čuditi različit broj država koje se uobičajeno obuhvataju pojmom Bliski istok. Najčešće se njime obuhvataju države: Bahrein, Kipar, Egipat, Turska, Iran (Persija), Irak, Izrael, Jordan, Kuvajt, Liban, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen, kao i Zapadna obala i Pojas Gaze. Međutim, po mnogo čemu su svakovrsni odnosi isprepletani između pobrojanih država i oblasti sa delom severnoafričke regije, odnosno nekim zemljama MAGREB-a (Libija, Tunis i Maroko, u izvesnoj meri i Alžir). No, protekom vremena menjao se i odnos prema pojmovima Bliski istok i Srednji istok, pa su iste države bile obuhvatane i jednom i drugom odrednicom. Nemogućnost preciznog obuhvata posledica je i terminološke neusklađenosti, imajući u vidu da engleski izraz Middle East (bukvalno: Srednji istok) kod nas prevodimo kao Bliski istok. „U engleskom postoji i Near East (Bliski istok) koji se vremenom sve manje upotrebljava i uglavnom se utopio u širi koncept Middle East-a.“
Na području koje danas nazivamo Bliskim istokom nastale su prve civilizacije. Mesopotamija, koja je nazivana i „Međurečje“, s obzirom da se ugnezdila između reka Tigar i Eufrat, smatra se kolevkom civilizacije. Ona je iznedrila civilizacije Vavilona, Sumera, Akada, Asirije i druge, i bila obitavalište značajnih istorijskih naroda kakvi su Sumeri, Asirci, Akađani, Haldejci, Vavilonci, Aramejci… Tu je oko 8.000 godine pre nove ere nastao prvi grad Jerihon, sa brojnim i dobro organizovanim stanovništvom. Ovde su stvorena velika carstva: Hetitsko, Asirsko, Egipatsko, Vavilonsko i Haldejsko (novovavilonsko), a kasnije i Otomansko carstvo.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 31 stranica
  • Međunarodni odnosi i međunarodne organizacije dr Zoran Jerotijević
  • Školska godina: dr Zoran Jerotijević
  • Seminarski radovi, Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET UNION - Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić  

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari