Butna kost (femur)
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Biologija
Objavio studenti.rs 16. mart 2016. Prijavi dokument
Uvod
Pod mlekom, u širem smislu reči, podrazumeva se tečnost bele boje, specifičnog mirisa i ukusa, koju izlučuje mlečna žlezda izvesno vreme posle partusa ženki sisara i koja služi za ishranu mladunaca. Mleko je jedina hrana mladih sisara u početnom periodu njihovog života. Supstance iz mleka obezbeđuju energiju i gradivne materije za rast. Mleko takođe sadrži antitela (u prvoj godini života preko mleka majka daje imunitet mladunčetu) koja stiti mlade sisare od infekcije. (Annonimous 1) .
Mleko je čist nepromenjivi proizvod dobijen pravilnom i redovnom mužom zdravih i ispravno hranljivih krava, ovaca, koza, bivolica kome nije ništa dodato i oduzeto. Da nije dobijeno 15 dana pre dana teljenja , niti 8 dana posle teljenja (da ne sadrzi kolostrum tj, veliku količinu albumina).
Sastav mleka zavisi od mnogih faktora (vrsta, rasa, period laktacije, ishrana i dr.). Prosečan hemoijski sastav mleka domaćeg govečeta je sledeci:
• Voda – 87,5 %
• Proteini (kazein, proteini surutke albumin i globulin) – 3,13%
• Ugljeni hidrati (laktoza) – 4,84%
• Masti – 3,76%
• Mineralne materije (makro i mikro elementi) – 0,8%
• Gasovi ( CO2, O2, N2)
• Ostali sastojci (vitamini, enzimi, ostale azotne materije)
Mikrobiološki pregled mleka
Zbog svog sastava mleko predstavlja veoma pogodnu podlogu za razvoj mikroorganizama među kojima mogu biti patogeni za čoveka. Nakon muže mleko sadrži oko 1000 mikroorganizama u 1ml. Vremenom se njihov broj uvećava, i usled njihovog metabolizma menjaju se senzorna, fizička i hemijska svojstva mleka. Kao kontaminanti mleka najčešće se navode mikrokoke (Micrococcus, Staphilococcus), fekalne enterokoke (Enterococcus facalis), enterokoke mastitisa (Enterococcus. agalictiae, E.dysgalactiae), asporogene i sporogene grampozitivne stapićaste bakterije (Microbacterium, Corynebacterium, Arthobacter, Kurthia, Bacillus) i asporogene gramnegativne bakterije (Pseudomonas, Acinetobacter, Flavobacterium, Enterobacter, Klebsiella, Escherichia, Serattia, Alcaligenes. ).(Annonimous1).
S obzirom da su mnogi mikroorganizmi prisutni u mleku štetni za čoveka, Pravilnikom o mikrobiološkoj ispravnosti namirnica u prometu, propisane su obavzne mikrobiološke analize mleka:
• Određivanje ukupnog broja bakterija u 1ml ili 1 gr,
• Izolovanje i identifikaciju vrsta roda Salmonella sp.,
• Izolovanje i identifikaciju koagulaza pozitivnih stafilokoka,
• Izolovanje i identifikaciju vrsta roda Proteus,
• Izolovanje i identifikaciju Escherichia coli,
• Izolovanje i identifikaciju sulforedukujućih bakterija.
• Clostridium
Rod Clostridium spada u familiju Bacillaceae i sadrži više vrsta od kojih je za ljude najznačajnija C. perfrigens. (Annonimous1).
U rod Clostridium spadaju štapićaste, grampozitivne, sporogene bakterije. Neke vrste obrazuju kapsulu. Većina vrsta su saprofiti, žive u vodi, zemljištu i raspadnutim organskim materijama životinjskog i biljnog porekla. Skoro sve vrste su snadbevene flagelama i pokretne su. Položaj spora može biti plektridijalni (na jednom polu) ili (klostridijalni). Na osnovu položaja spora može se vršiti identifikacija vrsta roda Clostridium. Veoma interesantna osobina je gubitak grampozitiviteta u toku kultivisanja. (Annonimous1).
Većina vrsta su striktni anaerobi, dok neke mogu rasti u prisustvu male koncentracije kiseonika. Vrste roda Clostridium su biohemijski aktivne i sintetišu veliki broj enzima koji im između ostalih daju saharolitičke i proteolitičke osobine. C. perfrigens se optimalno razmnožava na 37 oC do 44 oC. (Annonimous1).
Vrste roda Clostridium sintetišu jake egzotoksine koji se ponašaju kao antigeni i sadrže više antigenskih faktora. C. perfrigens sintetiše pet letalnih egzotoksina i jedan endotoksin, a takođe i više hemolizina i enzima koji se smatraju štetnim po čoveka jer imaju ulogu u širenju patoloških procesa. (Annonimous1).
C. perfrigens spada u sulforedukujuće bakterije, jer ima sposobnost redukcije natrijumsulfita (Na2SO3) do natrijumsulfida (Na2S). Na osnovu ove osobine se vrši njihova identifikacija, kroz sulfidni agar. Nastali natrijumsulfid sa solima gvožđa stvara gvožđesulfid (FeS) koji daje karakterističnu boju kolonijama klostridija. (Annonimous1).
Izolovanje i iedntifikacija sulforedukujućih klostridija se vrši pipetiranjem odgovarajućeg razređenja u epruvetu i ostavljanjem da odstoji 10 minuta na 80 oC . Nakon toga se sipa sulfidni agar i inkubira 3 do 5 dana na 37 oC. Ukoliko se primete crne loptaste kolonije, pristupa se potvrdnom testu koji se sastoji u bojenju po Gramu. Ukoliko su nalaz grampozitivne štapićaste bakterije sa ili bez spora, radi se o sulforedukujućim klostridijama. (Annonimous1).
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio Tashanna 05. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.