Politički sistem i prava nacionalnih manjina u BiH

         Nakon ratnih dešavanja devedesetih godina, Bosna i Hercegovina je doživjela svojevrsnu transformaciju ustavno – pravnog uređenja. Pa tako, ustav Bosne i Hercegovine u samoj Preambuli definiše ustavne kategorije Bošnjake, Hrvate i Srbe, kao konstitutivne narode i građane Bosne i Hercegovine, koji zajedno sa ostalima odlučuju da Ustav ima sadržaj kakav je bez izmjena ostao na snazi do danas. Nakon ratnih iskustava i uz naslijeđe kolektivističkog duha komunističke ideologije, bosanskohercegovačku zajednicu moguće je obnoviti na temelju prihvaćanja bazičnog konsenzusa koji bi obuhvatio politička načela, demokratske vrijednosti te mehanizme i procedure zaštite i ostvarenja osnovnih prava sadržajno ugrađene u sam Ustav. Bitno je napomenuti i da je ratno nasilje je u velikoj mjeri izmjenilo demografsku strukturu stanovništva, te se ne može okončati proces tzv. etničke teritorijalizacije.

        Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. jula 2000. potvrdila je konstitutivnost triju naroda na cijelome teritoriju Bosne i Hercegovine, pa bi potvrda načela tzv. etničke teritorijalizacije dovela u pitanje prostornu i institucionalnu konstitutivnost triju naroda.  Značajno je istaći da je obaveza poštivanja prava i sloboda garantiranih Konvencijom i njenim protokolima u Bosni i Hercegovini nastala već stupanjem na snagu Ustava Bosne i Hercegovine dana 14.12.1995. godine koji u članu II proglašava Konvenciju izravno primjenjivom u Bosni i Hercegovini, dajući joj prioritet nad svim ostalim zakonima.

        U ovom radu će se opisati pojam konstitutivnosti naroda koji žive na teritoriji Bosne i Hercegovine. Objasnit će se Ustavi i odluke Ustavnog suda, te postavit će se hipoteze, koje će se anketnim istraživanjem pokušati dokazati.