Fundamentalizam

TEMA: FUNDAMENTALIZAM POJAM I POSLJEDICE
SEMINARSKI RAD

S A D R Ž A J
UVOD.............................................................................................................................................3
1. FUNDAMENTALIZAM...............................................................................................................4
1.1. Pojam i definicija..............................................................................................................4
1.2. Obilježja fundamentlizma...............................................................................................6
1.3. Fundamentalizam i postmoderna..................................................................................6
2


1. FUNDAMENTALIZAM
1.1. Pojam i definicija
Fundamentalizam je riječ koja potiče iz latinskog pojma fundamentum, što
znači temelj. Pojam fundamentalizma je američke provenijencije, iz 19. vijeka,
a nastao je kao određeni protest prouzrokovan pojavom ekstremnog
liberalizma i modernizma. Za vjerske zajednice su u tom slučaju posebno bili
zanimljivi i izazovni evolucionizam i pozitivizam, koji su bili i neposredni
povod da su se unutar pojedinih evangeličkih (protestantskih) crkvenih
zajednica organizovale biblijske konferencije na kojima se, uz pomoć Biblije,
nastojalo odgovoriti na neke novonastale probleme i pitanja.
„Fundamentalizam je stav i nastojanje sljedbenika neke religije da se vrate
onomu što oni smatraju temeljnim, izvornim. Tako neke protestantske
zajednice, posebno u SAD-u, dopuštaju samo doslovno tumačenje Svetog pisma
i opiru se svakom modernizmu i ekumenizmu.“
Na tragu Dostojevskog, mogli bismo reći da je fundamentalizam stanje duha u
kojem se čovjek opire svemu novom, iz razloga što novo u čovjeku izaziva
nesigurnost i neizvjesnost, a to su stvari od kojih čovjek često zazire. Takođe,
4

fundamentalizam je u svom zaoštrenom obliku želja, odnosno težnja da se sav
privatni i javni život uredi po načelima određenog pokreta, religije ili vjerske
zajednice. „Konačno, u iskustvu zapadnoevropskog filozofskog i sociološkog
mišljenja, koje je ovaj termin i uspostavilo pod fundamentalizmom se
podrazumijeva ponovno utvrđivanje pretpostavljene religijske tradicije u
kondenziranoj, pročišćenoj ili čak redukovanoj formi. Osim redukcije tradicije,
fundamentalizam u isto vrijeme predstavlja i pooštravanje i precjenjivanje
njenih kriterija kao odgovor na izazove savremenosti koju žestoko odbacuje.“
Vjerski fundamentalizam kao takav svoje početke nalazi prije početka sukoba
između Istoka i Zapada, ali tek kasnije prodire u svijest svjetske javnosti.
Iako se njegov početak proteže do 20-ih godina prošlog vijeka,
fundamentalizam je relativno novo područje u svjetskoj politici, javnosti i
medijima i zato je vrlo bitan terenski rad novinara u istraživanju ovog pojma.
Postoje brojni novinari koji pokušavaju otići u područje sukoba, ali je vrlo
malo onih koji poznaju kulturu i jezik toga naroda te koji bi se odvažili na
suživot s njima tokom istraživanja. Nadalje, mogli bismo reći da
fundamentalizam u evropskom mišljenju predstavlja vjerovanje koje se osniva
na Bibliji kao izvoru prvog reda ili temelju. Tek šezdesetih i sedamdesetih
godina prošlog vijeka, pojam fundamentalizma se počinje vezati za islam i
muslimane.
Međutim, postoji određena razlika u shvatanju ovog pojma u evropskom i
muslimanskom svijetu. Dok je fundamentalizam u Evropi, prije svega, pokušaj
da se na već postojećim osnovama pronađu temelji, odnosno fundamenti za
nove građevine, koje su uglavnom zavisile o središnjoj ulozi određenog
pojedinca ili skupine ljudi, u islamskom svijetu je stvar sasvim drugačija.
Naime, svaki pripadnik islama se nalazi direktno pred Bogom, naloženo mu je
da posmatra i razmišlja o svijetu oko sebe te da tako raskriva znakove
D. Konstantinovič Beznjuk „Uvod u sociologiju religije“, 2004.
5
Više u Etika
Motivacija
- 4 stranica
Obuka neplivača u primarnom obrazovanju
- ea
- UNIVERZITET U ZADRU Fakultet za obrazovanje učitelja i vaspitača · Zagreb
- 40 stranica
Održavanje mira i rješavanje međunarodnih sporova pod okriljem Ujedinjenih nacija
- Ekonomija
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Ekonomski fakultet · Beograd
- 63 stranica