Primjena Solas konvencija u gradnji jahti
SEMINARSKI RAD
PREDMET:
Projektovanje, konstrukcija i održavanje jahti
TEMA:
Primjena SOLAS konvencije u gradnji jahti
UVOD
Savremeno doba donosi nove preokrete u jahting industriji.Otvaraju se nova brodogradilista, a
zatvaraju stara.Pojavljuju se brokerske firme koje donose novi način poslovanja ali i unapredjuju
profesionalnost u industriji.Stvaraju se novi standardi koji se primjenjuju kroz dizajn,izbor
materijala i proces izrade.Isto tako, sve kompanije koje žele da ostanu u igri ili da se pozicioniraju
na tržištu moraju da pažljivo planiraju i osmisle strategiju,jer konkurencija postaje sve izraženija ,a
kreativnost iinovativnost stalno evoluiraju,ne ostavljajući prostor za
improvizaciju,neprofesionalnost I greške.Sve oblasti u jahting industriji,počev od radionica u
brodogradilištima do vizionara I projektantskog tima,moraju pružiti savršenstvo i najveći nivo
kvaliteta koji ce zadiviti klijente.
Brodovi predstavljaju velike i složene sisteme I sastoje se od vise podsistema,od kojih je svaki
bitan I igra vaznu ulogu u konstrukciji ciijeline. Zato se tokom izdragadnje jahte ,pored zavrsnog
izgleda koji treba da zadivi buduce klijente,treba uloziti znatan trud da bi se svaki korak u izgradnji
pravilno “presao” .U procesu gradnje neizbjezno je slijediti pravila I propise koje nam izricu brojna
drustva koja se bave zastitom I sigurnoscu na moru .
Kao uvod u problematiku izgradje jahti, moramo spomenuti propisana pravila kojih se moramo
držati kako bi projekt zadovoljio stroge kriterije klasifikacionog društva, te dobio potrebne
sertifikate kojima se potvrđuje kvalitet izvrsenja projekta. Medju njima ,kao jedan od najvaznijih
IMO drustava,javlja se SOLAS ,ciji je osnovni zadatak zastita ljudskih zivota na moru.
U ovom radu osvrnucemo se na definisanje pojma jahta,kao I njene osnovne podjele,kao I objasniti
ulogu SOLAS konvencije u procesu izgradnje.

Kroz istoriju se srecemo sa pojmom Jaght kojom se u XVII vijeku nazivao manji brzi jedrenjak sa
1 ili 2 jarbola, u floti upotrebljavan kao kurirski brod. Naziv se zatim prenio i na brodove građene
za potrebe razonode vladara, komandanta i bogataša.
Prvi pisani podaci o plovidbi po Crnogorskom moru potiču još iz 167. g.p.n.e. kada je ovim
prostorima vladao ilirski kralj Gencije. U davna vremena po moru Crne Gore i Skadarskom Jezeru
se plovilo primitivnim sredstvima trupinama, izdubljenim od jednog debla drveta, šuljicama i
čunovima pokretanim veslima, a nešto kasnije brodicama s jarbolom na jedra. Brodice za plovidbu
po Jezeru i rijeci Bojani, pravili su vješti lokalni majstori, naročito Krajinjani i Širočani, koristeći
autohtono drvo kestena, murve, košćele i hrasta. Služile su za prevoz tereta i ljudi i ribarenje
okolnom stanovništvu, a često i u borbama za odbranu od brojnih osvajača.
Krajem XIX vijeka počinju da plove prve crnogorske jahte i parobrodi knjaževske porodice
Petrović.Jedna od njih je I cuvenja jahta “Rumija” , jahta na paru, na vijak, sa dva jarbola,duga
47,78 metara, a široka 6,10 metara koja je bila ponos crnogorske flote. Kupio ju je sultan Abdul
Hamit u Engleskoj i darovao kralju Nikoli. Pod imenom “Zaza”, jahta je sa turskom posadom stigla
pod Pristan za Novu 1905.godinu.Čuvena jahta kralja Nikole Petrovića “Rumija” nalazi se
potopljena u barskom akvatoriju.
Slika 2.
Slika2. Jahta Rumija
1.2.Pojam jahta
„Jahta (holand. jaghte lov), svaki brod (jedrenjak) ili brodić (jedrilica) namijenjen za odmor,
razonodu ili sport pojedinca ili grupe ljudi. Velike jahte grade se za pojedine ličnosti (šefove
država, predsjednike vlada) za reprezentativne svrhe ili ih drže vlasnici velikih brodarskih i drugih
kompanija za vlastitu razonodu ili reprezentaciju. Posebna vrsta jahti su jahte za krstarenje i
regatne jahte, namijenjene za jedriličarska natjecanja. Konstrukcija i oprema regatnih jahti
prilagođene su osnovnom cilju: postizanju što veće brzine makar na štetu udobnosti posade i
putnika.“
Pomorska enciklopedija, Tom 3 (I - Ko), Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1976, str. 214
Prema Zakonu o jahtama Crne Gore (2007) definicija za jahtu glasi: Jahta je plovni objekat
namijenjen za razonodu, sport i rekreaciju, dužine veće od 7 metara, a koja nije angažovana u
međunarodnoj trgovini; U istom zakonu definicija za stranu jahtu je: Strana jahta je jahta koja ima
stranu državnu pripadnost.
Uvjek je razlika između putničkog broda i jahte bila u tome što se kod jahti ne uzima u obzir
rentabilnost; prostorije su udobnije, brodska konstrukcija je čvršća a raspored prostorija i opreme
izveden prema zahtjevima vlasnika i podređena razonodi. Zato se u brodograđevnoj industriji
govori proizvodnji manjh i super jahti a kada se govori o mega jahtama tada se ne govori o
proizvodnji već o gradnji jahte. Cijene jahti danas kreću se od nekoliko stotina hiljada dolara do
nekoliko miliona ili nekoliko desetina miliona dolara. Po broju i kompleksnosti ugrađenih sistema
spadaju u jedne od složenijih sredstva.
2.PODJELA JAHTI
Plovni objekti nautičkog turizma su plovni objekti s motorom ili bez njega, prikladni za krstarenje
na moru, rijekama jezerima i kanalima radi razonode, zabave i rekreacije. Razlikuje se 6 osnovnih
vrsta plovila: turistički brod, jahta, jedrilica, gliser, čamac i ostala plovila.
Motorna jahtaje plovilo na motorni pogon koji služi za razonodu, sport ili rekreaciju, a koje
raspolaže sa kabinom sa najmanje dva ležaja, prostorom za kuvanje i sanitarnim čvorom.
Kako smo ranije pomenuli da jahta predstavlja plovni objekat namjenjen za duzi boravak na
vodi,sport I rekreaciju,shodno tome ,osnovnu podjelu mozemo napraviti prema raznim
kriterijumima:
-prema dužini jahte (mini jahte od 7 do 12 m, male jahte od 12 do 24 m, srednje jahte od 24 do 50
m, velike i super jahte od 50 do 70 m, mega jahte od 70 do 90 m i giga jahte dužine preko 90 m);
-prema vrsti pogona (jedra odnosno jedrilice, motor sa unutrašnjim sagorevanjem odnosno
motorne jahte, pogon na elektro-motoro, kombinovani pogon jedra i motor i hibridni pogon),
-prema namjeni (na private in a komercijalne jahte odnosno jahte u čarteru);
-prema drzavnoj pripadnosti ( domaće jahte i strane jahte);
-istorijskom period gradnje (egipatske jahte, holandske srednjovijekovne jahte, jahte savremenog
doba na parni pogon, i savremene jahte na motorni pogon);
-materijale gradnje trupa (drvene, čelične, aluminijskih legura, staklo-plastike, grafitnih vlakana,
betona i kombinovane )
-broju trupova (jedno trupne, dvo-trupne odnosno katamaran i tro-trupne tj. trimarani);
-načinu ostvarivanja uzgona (deplasmanske, poludeplasmanske, gliserske, i hidrokrilne i
vazdušnom jastuku) i
Zakon o moru Crne Gore, član. 3., stav. 1., Podgorica, 2007

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti