ŠUMARSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 

ZAVOD ZA ZAŠTITU ŠUMA I LOVNO GOSPODARENJE 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRIMJENJENA 

ENTOMOLOGIJA 

OPĆA ENTOMOLOGIJA – UNUTARNJA I VANJSKA GRAĐA KUKACA, FIZIOLOGIJA, OPĆA EKOLOGIJA 

I BIOLOGIJA 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zagreb 2011. 

 

 

Sadržaj: 

 

UVOD .............................................................................................................................................. 1

 

TEMELJNA GRAĐA TIJELA KUKACA

 ...................................................................................... 2

 

OBLIK I 

VELIČINA TIJELA KUKACA

 ....................................................................................... 3

 

KOŽNI SKELET.............................................................................................................................. 4

 

GLAVA ............................................................................................................................................ 7

 

PRSIŠTE ........................................................................................................................................ 11

 

ZADAK .......................................................................................................................................... 15

 

VANJSKI SPOLNI ORGANI ........................................................................................................ 16

 

POSEBNE TVOREVINE NA KOŽI KUKACA ........................................................................... 16

 

NUTARNJI  ORGANI  KUKACA  I KOŽNE ŽLIJEZDE ........................................................... 17

 

MIŠIČJE I MIŠIĆI

 ......................................................................................................................... 18

 

PROBAVNI SUSTAV ................................................................................................................... 18

 

PROBAVA ..................................................................................................................................... 19

 

KRVNI SUSTAV ........................................................................................................................... 20

 

OSTALO STANIČJE TJEL

ESNE ŠUPLJINE .............................................................................. 22

 

DIŠNI SUSTAV ............................................................................................................................. 22

 

ŽIVČANI SUSTAV

 ....................................................................................................................... 23

 

OSJETNI ORGANI........................................................................................................................ 24

 

VIDNI ORGANI ............................................................................................................................ 26

 

RASPLODNI ORGANI ................................................................................................................. 28

 

RAZMNAŽANJE KUKACA ........................................................................................................ 31

 

PARENJE ................................................................................................................................... 31

 

PARTENOGENEZA ................................................................................................................. 32

 

GRAĐA JAJETA 

- OPLODNJA ............................................................................................... 33

 

PRODUKCIJA I ODLAGANJE JAJA ...................................................................................... 34

 

RAZVOJ KUKCA ......................................................................................................................... 36

 

EMBRIONALNI RAZVOJ........................................................................................................ 36

 

POSTEMBRIONALNI RAZVOJ .............................................................................................. 37

 

POSTMETABOLNI RAZVOJ .................................................................................................. 41

 

TRAJANJE RAZVOJA I ŽIVOTA KUKCA ................................................................................ 42

 

 

background image

 

 

UVOD   

Entomologija    je  znanost 
koja  se,  najšire  shvaćeno, 
bavi  proučavanjem  kukaca. 
Primjenjena 

entomologija 

kod  proučavanja  kukaca 
naročito  težište  polaže  na 
odnos kukaca prema okolišu 
i  prema  čovjeku.  Pritom  se 
rukovodi 

njihovom 

relativnom 

štetnom 

ili 

korisnom utjecaju na ljudsko 
društvo, čovjekovo zdravlje i 
privredne grane unutar kojih 
se  izučava.  Tako  se  danas 
može govoriti o medicinskoj, 
forenzičkoj, 

veterinarskoj, 

poljoprivrednoj ili šumarskoj 
entomologiji. 

Medicinska 

entomologija 

bavi 

se 

kukcima  štetnim  za  zdravlje 
čovjeka, 

forenzička 

je 

posebna 

disciplina 

kriminalističkih 

znanosti, 

veterinarska se bavi kukcima 
štetnim za domaće životinje, 
poljoprivredna 

štetnicima 

kulturnog  bilja,  a  šumarska 
proučava  kukce  štetne  u 
šumama  i  općenito  na 
drvenastim  šumskim  vrstama.    U  širem  smislu,  pod  pojmom  entomologije  često  se 
podrazumijeva  i  proučavanje  svih  ostalih  skupina  člankonožaca..  Njezin  razvoj  zapravo 
započinje tek poslije prvog svjetskog rata. Entomološki stručnjaci prije svjetskog rata zanimali 
su  se  za  kukce  uglavnom  samo  sa  sistematske  odnosno  faunističke  strane,  a  proučavanjem 
njihova  načina  života  i  ekologijom  bavio  se  tek  mali  broj  stručnjaka.  Među  našim 
entomolozima,  koji  su  se  bavili  faunom  kukaca  spomenut  ćemo  samo  J.  K.  Schlossera  kao 
prvoga  entomologa  faunistu,  te  A.  Korlevića  i  A.  Langhoffera,  kao  fauniste  i  kao  osnivače 
primijenjene  entomologije.  Schlosser  je  napisao  poznatu  knjigu  "Fauna  kornjašah  Trojedne 
Kraljevine"  te  je  time  postavio  temelje  proučavanju  kukaca  kod  nas.  Korlević  kao  predavač 
zoologije na bivšoj Šumarskoj  akademiji u Zagrebu pristupio je još godine l899. uređenju zbirke 
i  zavoda  za  entomologiju.  Godine  l909.  osnovao  je  entomološku  sekciju  kod  bivše  hrvatske 
biološke centrale u Zagrebu, koja je l922. pretvorena u entomološko-fitopatološki odsjek kod 
tadašnje  Poljoprivredne  pokusne  i  kontrolne  stanice,  a  kasnije  Instituta  za  zaštitu  bilja. 
Langhoffer  je  kao  profesor  zoologije  na  Filozofskom  fakultetu  sveučilišta  u  Zagrebu  i  kasnije 
kao  predavač  entomologije  na  Poljoprivredno-šumarskom  fakultetu  u  svom  stručnom  radu 
obratio veliku pažnju štetnicima i zanimao se za faunu štetnika u poljoprivredi i šumarstvu, te 
se  u  tom  svom  radu  obazirao  i  na  njihovu  bionomiju.  Poslije  prvog  svjetskog  rata  broj 
stručnjaka  u  entomologiji  postepeno  raste,  pa  se  među  njima  kao  glavnji  stručnjaci  i 
organizatori  ističu:  M.  Gradojević  (šumski  štetnici  i  skakavci),  P.  Vukasović  (paraziti  čovjeka, 
štetnici voćaka i skladišta), Ž. Kovačević (štetnici voćaka, šumski štetnici), B. Hergula (kukuruzni 
moljac),  Z.  Lorković  (Leptiri),  N.  Fink  (opnokrilci).  P.  Novak  (kornjaši  Dalmacije).    Konac  20. 
stoljeća  i  početak  novog  u  šumarskoj  i  primjenjenoj  entomologiji  hrvatske  javljaju  se  mnoga 
nova imena od kojih navodimo slijedeće: M. Androić, I. Spaić, I. Mikloš i K. Opalički.  

 

 

TEMELJNA GRAĐA TIJELA KUKACA 

Tijelo kukca je bilateralno simetrično, heteromerno razdijeljeno u tri dijela, te se sastoji od 
većeg  ili  manjeg  broja  tjelesnih  kolutića  ili  segmenata.  Ono  se  sastoji  od:  glave  (caput),  
prsišta (thorax) i zatka (abdomen). 

Glava  kukaca  tvori  čvrstu  čahuru,  na  kojoj  se 
ne  raspoznaje  kolutićavost  i  ona  nosi  niz 
važnih  tjelesnih  organa.  Na  glavi  treba 
razlikovati  dva  dijela,  od  kojih  jedan  pripada 
prednjem  dijelu  glave  (procephalon),  a  drugi 
stražnjem  (gnathocephalon).  Na  prednjem 
dijelu  glave  nalazi  se  jedan  par  ticala 
(antennae).  Ticala  su  jasno  raščlanjena  i 
obavljaju  ulogu  složenog  osjetilnog  organa. 
Pokraj ticala nalaze se na glavi oči i to: složene, 
postrane  odnosno  mrežaste  (facetirane)  i 
čeone  ili  jednostavne  oči  (ocellae).  Na 
stražnjem  dijelu  glave  nalaze  se  tri  para 
članaka  usnog  ustroja  tj.  gornja  čeljust 
(mandibula),  donja  čeljust  (maxilla  I),  donja 
usna  (maxilla  II  ili  labium).  Usni  je  ustroj 
modificiran prema načinu prehrane, te postoji  
više tipova toga organa.  Prsište se sastoji od 
tri  segmenta  i  to:  prednjeg  (prothorax),  

srednjeg  (mesothorax)  i  stražnjeg  (metathorax)  prsnog  kolutića  Na  svakom  od  tih  kolutića 
nalaze se s trbušne strane po jedan par nogu, a na srednjem i stražnjem kolutiću nalazi se s 

gornje  strane  kod  krilatih 
kukaca po jedan par krila.  

Zadak se sastoji primarno od l2 
kolutića  ali  se  ti  segmenti  kod 
većine  skupina  kukaca  rijetko 
raspoznaju  jer  je  tijekom 
filogenije  došlo  do  njihove 
redukcije 

preobrazbe 

ili 

srašćivanja. 

Na 

zatku 

se 

redovito  ne  nalaze  nikakvi 
ekstremiteti  ali  se  oni  opažaju 
kod embrionalnog razvoja i kod 

nekih nižih oblika kukaca. Na zadnja dva segmenta nalazi se češće po jedan par ekstremiteta 
nalik na ticala, tzv. zadčani dršci (stylli) ili nastavci (cerci). Na posljednjem segmentu nalazi se 
analni otvor, a u nutrini svi važni organi, sa vegetativnim i spolnim kao najvažnijima. Tjelesni 
pokrov ili kožni skelet sastoji se od jednoslojnog epitela i kože (cuticula) koja se sastoji od 
složenog aminopolisaharida - hitina. Kutikula predstavlja čvrsti pokrov,  tzv. vanjski ili kožni 
skelet  (exoskelet).  Na  njemu  se  često  nalaze  različite  tvorevine:  dlake,  čekinje,  ljuske  i  dr. 
Vrlo važan dio kožnog skeleta jesu različite jednostanične i višestanične žlijezde, koje imaju 
posebnu  zadaću.  U  vezi  s  vanjskom  građom  tijela  kukaca  i  građa  je  njihovih  unutarnjih 
organa. Kukci imaju dobro razvijeno i diferencirano mišićje koje služi za pokretanje pojedinih 

background image

 

 

kukcima velike razlike koje se kadšto dovode u vezu sa zaštitom od neprijatelja. Ima kukaca koji 
svojom građom i bojom tijela imitiraju objekat ili prostor na kome se najviše zadržavaju. Tako 
npr.  paličnjaci  građom  i  bojom  tijela  nalikuju  na  grančicu  biljke  na  kojoj  borave.  Putujući  list 
svojim  je  tijelom,  bojom  i  građom  tijela  potpuno  nalik  na  list  na  kome  se  zadržava,  a  leptir-
letiIist  nalikuje  na  suhi  list  te  ga  na  grani  teško  raspoznajemo.  Neki  su  opet  kukci  građom  i 
bojom tijela  slični kukcima iz drugih redova koji  su svojim osobinama bolje zaštićeni od njih. 
Leptiri  staklokrilci  vrlo  su  nalik  na  neke  vrste  osa  ili  muha,  a  tako  isto  osolike  muhe  pršilice 
nalikuju  na  prave  ose.  Imitacija  (mimikrija)  i  sama  građa  tijela  i  oblik  povećavaju  životni 
potencijal pojedinih vrsti kukaca.

  

Kukci po veličini svoga tijela pripadaju općenito među male, a katkada i vrlo sitne životinje ali 
ipak i u tom pogledu između pojedinih vrsta postoje vrlo velike razlike. Ima malenih kukaca 
kojima dužina tijela ne iznosi niti puni milimetar dok najveći dosižu i preko 20 cm. Najveći 
kukci žive u tropskim krajevima, a medu njima se naročito ističu neke cvilidrete i listorošci. 
Tako npr. cvilidreta - Titanus giganteus, koja živi u prašumama Amazone, ima dužinu 20 cm, 
američki golijat - Dynastes hercules dosegne i do l5 cm, a afrički vrsta - Goliathus regius od 
njega je tek nešto manji. Južnoamerička sovica - Thysania agrippina ima raspon krila 30 cm, 
američki  paIičnjak  -  Phybalosoma  acanthopus  dugačak  je  26  cm,  a  naš  primorski  paličnjak 
Bacillus  Rossii  l0  cm.  Među  najveće  kukce  u  našim  krajevima  pripadaju:  velika  hrastova 
cvilidreta - Cerambyx cerdo, koja je dugačka do 5 cm, i jelenak - Lucanus cervus, koji može 
biti bez čeljusti dugačak do 6 cm, a same čeljusti dosežu mu do 2,5 cm. Tu su zatim i veliko 
noćno paunče - Saturnia pyri koji mjeri raširenih krila do l5 cm, a njegova razvijena gusjenica 
dugačka je do l0 cm. Veliki su kukci u prirodi dosta rijetki, a manji i mali su česti i njihov broj 
preteže. Svakako je zanimljivo spomenuti parazitičke osice Mymaridae koje žive kao paraziti 
u jajima mnogih kukaca. Razvijena osica roda Alaptus duga je tek 0,3 mm. Ustanovljeno je da 
tijelo  filogenetski  mlađih  kukaca  obično  nema  veliki  obujam  (mravi,  pčele,  parazitičke  ose 
itd.) dok je kod filogenetski starijih skupina kukaca često veći obujam tijela. 

 

KOŽNI SKELET 

Spomenuto  je  da  se  tijelo  kukaca  dijeli 
u  tri  dijela:  glavu,  prsište  i  zadak. 
Početak tijela ili vršni dio glave zove se 
acron  dok  zadak  završava  posljednjim 
segmentom  koji  se  naziva  telson.  Od 
triju  glavnih  dijelova  tijela,  te  acrona  i 
telsona  svi  dijelovi  tijela  osim  glave 

vidljivo  su  razdijeljeni  na  tri  regije:  na  leđnu  (dorzalnu  ili  tergitalnu),  trbušnu  (ventralnu  ili 
sternalnu)  i  bočnu  (pleuralnu).  Tijelo  kukaca  sastoji  se  od  segmenata  koji  su  kod  ličinki 
mekani  i  rastavljeni  udubinama,  a  kod  razvitih  kukaca  segmenti  su  otvrdnuli  i  spojeni 
mekanijom kožom ili membranom. Otvrdnuli dio segmenta zove se sklerit. Skleriti nisu uvijek 
jednako razvijeni, katkada su uži, a katkada siri, jedanput čvršći, a drugi put mekaniji. 

Želiš da pročitaš svih 47 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti