Promocija fizičke aktivnosti
MENTOR:
Prof. dr sc. med. Divna Kekuš
VISOKA ZDRAVSTVENA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U
BEOGRADU
SEMINARSKI RAD
Tema:
PROMOCIJA FIZIČKE AKTIVNOSTI
Oblast:
ZDRAVSTVENO VASPITANJE
STUDENT:
Dragana Njamculović
Br. Indeksa:
95/2010
09.12.2010.godine
OSNOVNE STUDIJE SESTRINSTVA
PROMOCIJA FIZIČKE AKTIVNOSTI
Sadrţaj
ZDRAVSTVENO VASPITANJE :: SEMINARSKI RAD
SADRŢAJ
HRONIĈNE NEZARAZNE BOLESTI I FIZIĈKA AKTIVNOST ................................... 2
FIZIĈKA AKTIVNOST I KORONARNA BOLEST .................................................. 2
FIZIĈKA AKTIVNOST I KRVNI PRITISAK ............................................................ 2
FIZIĈKA AKTIVNOST I METABOLIZAM MASTI ................................................. 2
FIZIĈKA AKTIVNOST I ŠEĆERNA BOLEST ......................................................... 2
FIZIĈKA AKTIVNOST I MALIGNA OBOLJENJA ................................................. 2
FIZIĈKA AKTIVNOST I OSTEOPOROZA ............................................................... 3
FIZIĈKA AKTIVNOST I MENTALNO ZDRAVLJE ................................................ 3
ZDRAVSTVENO VASPITANJE I FIZIĈKA AKTIVNOST ............................................ 4
VRSTE FIZIĈKE AKTIVNOSTI, FIZIĈKA SPOSOBNOST I KONDICIJA .......................... 4
FIZIĈKA AKTIVNOST KOD ODREĐENIH POPULACIONIH GRUPA ............................. 7
FIZIĈKA AKTIVNOST KOD TRUDNICA .......................................................... 7
FIZIĈKA AKTIVNOST KOD DECE .................................................................... 9
FIZIĈKA AKTIVNOST KOD STARIJIH OSOBA ............................................... 9
FIZIĈKA AKTIVNOST KOD OBOLELIH OD OSTEOPOROZE ..................... 10
FIZIĈKA AKTIVNOST OBOLELIH OD DIJABETES MELLITUSA .............. 11
STRUKTURA ZDRAVSTVENO-VASPITNOG RADA .......................................... 12

PROMOCIJA FIZIČKE AKTIVNOSTI
II – Hronične nezarazne bolesti i fizička aktivnost
ZDRAVSTVENO VASPITANJE :: SEMINARSKI RAD
Strana 2
II
1.
HRONIČNE NEZARAZNE BOLESTI I FIZIČKA AKTIVNOST
1.1.
FIZIĈKA AKTIVNOST I KORONARNA BOLEST
Smatra se da kombinacija faktora rizika kao što su neadekvatna ishrana, pušenje i nedovoljna
fiziĉka aktivnost uzrokuju 80% prevremeno nastalih koronarnih bolesti.
Poznato istraţivanje koje je sprovedeno na londonskim vozaĉima i studija obavljena 1954.
godine, skrenuli su paţnju svetske javnosti na neaktivnost kao faktor rizika za razvoj srĉanih
oboljenja. U studiji je poreĊena uĉestalost koronarne bolesti vozaĉa autobusa i konduktera. MeĊu
kondukterima koji su fiziĉki aktivniji od vozaĉa konstatovana je 30% niţa stopa oboljevanja.
Vozaĉi su oboljevali ranije, a stopa mortaliteta prilikom prvog srĉanog udara bila je dvostruko
veća. Redovno, umereno veţbanje pozitivno utiĉe na sposobnost organizma da razloţi
nepoţeljne ugruške. Ljudi koji zapoĉnu i istraju u programu umerene fiziĉke aktivnosti mogu da
poboljšaju arterijsku propustljivost i smanje rizik od infarkta miokarda.
1.2.
FIZIĈKA AKTIVNOST I KRVNI PRITISAK
Dokazano je da redovna fiziĉka aktivnost smanjuje krvni pritisak ljudi srednje ili pozne dobi,
posebno onih koji već imaju povišen pritisak. TakoĊe je dokazano da aktivnost, kao što je
hodanje, smanjuje sistolni pritisak starijih osoba.
1.3.
FIZIĈKA AKTIVNOST I METABOLIZAM MASTI
Aktivnost, ishrana i gubitak kilograma zajedno doprinose smanjenju LDL holesterola poznatog
kao „Loš holesterol“, dok redovna aktivnost, a posebno dugotrajno ili intenzivno veţbanje,
doprinose povećanju HDL holesterola, poznatog kao „Dobar holesterol“, koji sakuplja holesterol
iz arterija i prenosi ga u jetru da bi se uklonio iz organizma.
1.4.
FIZIĈKA AKTIVNOST I ŠEĆERNA BOLEST
Redovna fiziĉka aktivnost i trening dokazano smanjuju insulinsku rezistenciju i toleranciju na
glukozu. Taj efekat veţbanja posebno je znaĉajan za gojazne ljude i za one sa insulin-nezavisnim
dijabetesom. Visok nivo masnoća u krvi smanjuje sposobnost dopremanja glukoze do mišića.
Odrasli koji su redovno aktivni imaju 42% manji rizik od nastanka dijabetesa.
1.5.
FIZIĈKA AKTIVNOST I MALIGNA OBOLJENJA
Poslednjih godina ima sve više dokaza da je aktivan ţivotni stil povezan sa smanjenjem rizika od
pojedinih malignih oboljenja. Najĉešće je ispitivana veza izmeĊu aktivnosti i karcinoma debelog
creva i zakljuĉeno je da aktivnost skraćuje vreme delovanja potencijalno kancerogenih supstanci.
Kada su se efekti aktivnosti uporedili po intenzitetu, ustanovljeno je da naporno veţbanje
smanjuje rizik od karcinoma prostate za 30%, a ţene koje su bile aktivne u mladosti imaju manju
šansu da obole od karcinoma dojke i reproduktivnih organa od ţena koje su bile fiziĉki
neaktivne.
PROMOCIJA FIZIČKE AKTIVNOSTI
II – Hronične nezarazne bolesti i fizička aktivnost
ZDRAVSTVENO VASPITANJE :: SEMINARSKI RAD
Strana 3
1.6.
FIZIĈKA AKTIVNOST I OSTEOPOROZA
Osteoporoza je metaboliĉka bolest kostiju u ĉijoj osnovi je poremećaj metabolizma kalcijuma. U
kostima se svakodnevno odvija ţiv metabolizam i stalno remodeliranje kosti. Tokom celog
ţivota je fiziĉka aktivnost neophodna da bi se kalcijum ugraĊivao u kosti i da bi se usporavao
gubitak minerala iz kostiju, radi odrţavanja pravilnog drţanja tela, podizanja opšte kondicije i
smanjenja rizika od padova i povreda. Pravilno odabrane veţbe se moraju pravilno primenjivati,
u skladu sa godinama i fiziĉkom sposobnosti osobe. Primarna prevencija osteporoze i odrţavanja
potrebnog nivoa fiziĉke aktivnosti zapoĉinje se u najmlaĊem uzrastu.
1.7.
FIZIĈKA AKTIVNOST I MENTALNO ZDRAVLJE
„Snažan um u snažnom telu - kratak je, ali potpun opis zadovoljstva u ovom svetu“
1
Kada bi se fiziĉka aktivnost posmatrala kao lek, mogla bi se pokazati efikasnim sredstvom u
prevenciji i leĉenju anksioznosti i depresije. Dokazano je da fiziĉka aktivnost (npr. šetnja)
smanjuje stepen anksioznosti i depresije u svim starosnim grupama bez obzira na njihovu fiziĉku
kondiciju. Primećeno je da su manje depresivna deca koja su aktivnija i da aktivnost smanjuje
rizik od depresije u kasnijem ţivotnom dobu. Redovna fiziĉka aktivnost se moţe posmatrati kao
pozitivan naĉin borbe sa problemima i svakodnevnim faktorima stresa. Aktivnost oslobaĊa um.
TakoĊe omogućava da se loši postupci i navike zamene dobrim. Daje osećaj da upravljamo
svojim ţivotom, stvara osećaj samopouzdanja. Jasno je da fiziĉka aktivnost moţe da poboljša
stanje blagih i umerenih oblika anksioznosti i depresije, ali zašto ĉekati pojavu istih da bi
zapoĉeli sa fiziĉkim aktivnostima. Ako se zapoĉne na vreme, mogu se spreĉiti napadi na
psihiĉko zdravlje.
1
John Locke, citat /
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti