Uloga odnosa s javnošću u kriznim situacijama izazvanim terorizmom
VISOKA TURISTIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
BEOGRAD
SEMINARSKI RAD
ULOGA ODNOSA S JAVNOŠĆU U KRIZNIM SITUACIJAMA
IZAZVANIM TERORIZMOM
Mentor : Studenti :
Vladimir Pavković Jelena Gojković 8/2015
Aleksandra Sekulić 80/2015
Dragana Stanković 194/2015
BEOGRAD, 2016
2
SADRŽAJ
SADRŽAJ................................................................................................. 2
UVOD....................................................................................................... 3
1. TERORIZAM......................................................................................4
2. ODNOS TERORIZMA PREMA MEDIJIMA....................................7
3. ULOGA MEDIJA U KRIZAMA IZAZVANIM TERORIZMOM.....8
4. KRIZNI PLAN..................................................................................10
5. TERORISTIČKI NAPAD U SAD 11. SEPTEMBRA 2001. GODINE
I REAKCIJA JAVNOSTI.......................................................................11
6. NAPADI U PARIZU NOVEMBRA 2015. GODINE I REAKCIJA
JAVNOSTI..............................................................................................12
ZAKLJUČAK.........................................................................................13
LITERATURA........................................................................................14

4
1. TERORIZAM
Reč terorizam nastaje od latinske reči terrere (užas, strah, zastrašivati) i predstavlja
vladavinu zastrašivanjem, način vladanja ulivanjem straha i nasilja, politička borba posredstvom
individualnog terora. (str. 25) Tumačenje smisla reči teror sastoji se iz dva elementa. Prvi element
je psihičke prirode i označava strahovanje, veliku bojazan, snažno duševno uzbuđenje usled
postojećeg zla ili bliske opasnosti. Drugi element je telesne prirode i on je mnogo obimniji i
detaljniji.
U širem smislu, teror, odnosno terorizam definiše se kao vladavina nasiljem, čiji je cilj
zastrašivanje, odnosno fizičko uništavanje protivnika. Prva upotreba terorizma bila je reakcija na
politiku sistematskog nasilja i zastrašivanja, kao i korišćenja giljotine jakobinaca i termidoraca u
Francuskoj revoluciji. Oksfordski engleski rečnik navodi svoju prvu definiciju reči terorizam kao
vladavinu zastrašivanja koju su vodile i sprovodile snage i partije u Francuskoj za vreme
revolucije od 1789. do 1794. godine.
U naučnom istraživanju terorizma, uslovi nastanka imaju dve primarne uloge: s jedne strane, oni
su skup okolnosti u kojima i pod čijim uticajem nastaje i razvija se terorizam, a sa druge strane,
oni su stalni predmet delovanja pojava i njenih činilaca na nastanak i razvoj terorizma. Oni u
osnovi mogu biti stabilni - nestabilni, promenljivi, povoljni - nepovoljni, za nastanak i razvoj
terorizma kao pojave structure i procesa. U nužne uslove ubrajamo one bez kojih nijedna
društvena, politička pojava, niti druge pojave, ne bi mogle ni nastati. Tu su i oni koji obezbeđuju
formiranje i ostvarivanje pojave, a tu su i uslovi prisustva uslovljeni činiocima povoljne –
nepovoljne situacije.
Kada govorimo o motivima i ciljevima terorizma, ponašanje pojedinaca, grupa, kolektiva, je
motivisano raznim potrebama, počev od egzistencijalnih do složenih društvenih i političkih
potreba.
Ranko Sokolović, Terorizam, nadzor komunikacija i ljudska prava, JP Službeni glasnik, Beograd, 2012, str. 25, 26
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti