Trendovi u proizvodnji funkcionalnih proizvoda

Trendovi u proizvodnji funkcionalnih proizvoda 

Posljednja desetljeća obilježena su kontinuiranim porastom dostupnosti različite hrane, što neminovno dovodi do promjene prehrambenih navika. Suvremen način života i sve manja tjelesna aktivnost u kombinaciji s neadekvatnom prehranom rezultiraju porastom učestalosti pojave kroničnih nezaraznih bolesti koje poprimaju razmjere epidemije. Istodobno, mnogobrojna istraživanja potvrđuju vezu prehrane i bolesti. Posljedično, pristup prehrani mijenja se prema novom konceptu u okviru kojega je uloga hrane pomaknuta prema unapređenju zdravlja, poboljšanju fizičke i psihičke dobrobiti organizma te smanjenju rizika od razvoja bolesti. Osim porasta znanstvenih dokaza blagotvornih učinaka hrane na zdravlje, dodatni poticaji za razvoj takva koncepta prehrane u okviru zapadnjačkog načina života jesu rastući troškovi zdravstvene zaštite, produljenje životnog vijeka, osviještenost ljudi u vezi prehrane i zdravlja te želja za unapređenje kvalitete života. Funkcionalna hrana danas je najrašireniji trend u proizvodnji i konzumaciji hrane, a u budućnosti mu se predviđa intenzivno širenje (Sloan, 2008.).

POVIJESNI RAZVOJ I DEFINICIJA KONCEPTA FUNKCIONALNE HRANE
Prva sustavna istraživanja koncepta funkcionalne hrane počela su u Japanu 80-ih godina 20. stoljeća kroz istraživačke programe koje je financirala japanska vlada. Navedeni programi bili su usmjereni prema ispitivanju mogućnosti da hrana utječe na pojedine fiziološke funkcije organizma. Kao rezultat tih istraživanja pojavio se 1991. godine pojam Hrana za posebnu zdravstvenu upotrebu ( FOSHU- Foods for Specified Health Use). Takva hrana dobila je dozvolu da bude obilježena oznakom koja implicira njezin pozitivan učinak na zdravlje. Temeljene značajke hrane u okviru novog koncepta bile su (Krešić, 2012.):

• Pokazuje zdravstvene ili fiziološke učinke,
• Uoblikuje uobičajene hrane (nije u obliku kapsula ili tableta),
• Konzumira se u okviru uobičajenih načina prehrane.

U drugoj polovici 90-ih godina 20. Stoljeća Europska komisija pokreće aktivnosti s ciljem uspostavljanja znanstveno utemeljenog pristupa izučavanju i definiranju funkcionalne hrane. Nastali koncept : Funkcionalne znanosti o hrani u Europi ( engl. FUFOSE – Functional Food Science in Europe) predstavlja široko prihvaćenu bazu za diskusiju i definiranje funkcionalne hrane. Prema definiciji FUFOSE-a hrana se može smatrati funkcionalnom ako je potvrđeno da osim odgovarajuće prehrambene vrijednosti pozitivno utječe na jednu ili više funkcija u organizmu, i to na način koji ili napređuje zdravlje i dobrobit organizma ili smanjuje rizike nastanka bolesti (Krešić, 2012.).
Iako još uvijek ne postoji jedinstvena definicija, zajedničko je svim radnim definicijama da se funkcionalna hrana ne smatra posebnom skupinom hrane, već se govori o konceptu funkcionalne hrane. Posljedično, ne postoji jedinstveno zakonodavstvo vezano uz funkcionalnu hranu, već se označavanje takve hrane regulira na nacionalnoj razini (Krešić, 2012.).