Odlomak

Ugovor o kreditu (opšte karakteristike,prava i obaveze ugovornih strana,specifični način prestanka)?

Ugovor o kreditu je takav bankarski posao kojim se banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i da dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i način na koji je utvrđeno ugovorom. Bitni elementi ovog ugovora su određivanje predmeta (najčešće novac-novčani krediti ili roba –robni krediti ) kao i uslovi vraćanja kredita. Ugovor o kreditu je po samom zakonu formalan ugovor. Riječ je o dvostrano obaveznom, teretnom ugovoru. Pravna priroda- Ugovor o kreditu ima građanskopravnu osnovu u ugovoru o zajmu. Ipak ovaj ugovor u većini zemalja danas predstavlja poseban imenovani ugovor.
Prava i obaveze- Obaveze kreditora- Kreditor iz ugovora o kreditu ima obavezu da korisniku kredita, na način i pod uslovima određenim ugovorom, stavi na raspolaganje ugovorom određeni iznos. Obaveze korisnika kredita-Prvo, obavezan je da kredit koristi namjenski, ako je riječ o takvoj vrsti kredita. Drugo, kori. krd. ima obavezu da plaća cijenu korišćenja kredita,odnosno kamatu. Ona može može biti fiksna ili promjenjljiva. Kamate predstavljaju sistem zaštite vrijednosti novca, u vremenu i na finansijskom tržištu one osciliraju u zavisnosti od vrijednosti novca- ako je novac u padu vrijednosti, stopa je viša, a ako je novac u porastu vrijednosti, kamatna stopa je niža pošto će tokom otplate ekvivalent biti niži. Treće, korisnik ima obavezu, da na način i pod ugovorenim uslovima ,vrati iznos novca koji je predmet ugovora o kreditu. Restriktivne klauzule u ugovorima o kreditu- U izvjesnim slučajevima, posebno kad se tražilac kredita nalazi u stanju trajnije insolventnosti te mu prijeti prestanak putem stečaja, poslovna kreditna praksa afirmisala je tzv. restriktivne kreditne klauzule koje u značajnoj mjeri ograničavaju njegovu sposobnost. Te klauzule mogu da se odnose na ograničenja u pogledu upravljanja obrtnim sredstvima, ograničenje mogućnosti dodatnog zaduživanja, ograničenja isplata zarada i plata, ograničenja u pogledu izbora organa itd. Posebna vrsta tzv. restriktivnih klauzula jeste klauzula set-off, ona daje pravo bankama da naplate potraživanja na osnovu datog kredita iz sredstava koje korisnik kredita ima na depozitima koje drži kod kreditora,kao i iz potraživanja od kreditora,kad je korisnik u docnji.
Posebni načini prestanka ugovora o kreditu- Prvo, banka može da otkaže ugovor o kreditu i prije isteka ugovornog roka ako je kredit korišćen u suprotnosti sa njegovom namjenom. Drugo, ona ga može otkazati prije roka i u slučaju insolventnosti korismika. Treće, davalac kredita može da otkaže kredit u slučaju prestanka pravnog lica iz drugih razloga ili i slučaju smrti korisnika. Četvrto, davalac kredita može da otkaže ugovor o kreditu i u slučaju neredovne otplate kredita. Pred ovlašćenja banke da određenim situacijama otkaže ugovor o kredittu takva ovlašćenja zakon daje i korisnicima kredita. Prvo, on može da odustane od ugovora prije nego što je počeo da koristi kredit,ali uz obavezu naknade štete. Drugo, on može vratiti kredit i prije isteka ugovornog roka, uz obavezu da o tome unaprijed obavijesti kreditora i uz obavezu naknade pretrpljene dokazane štete.

 

 

 

Vrste ugovora o kreditu?

Vrste kredita prema domicilu kreditora- Prema domicilu kreditora dijele se na domaće i međunarodne kredite. Predmet domaćeg je domaća valuta, a međunarodnog je po pravilu strana valuta i kreditor je po pravilu stranac nerezident. Vrste kredita prema statisu kreditora- Pema statusu kreditori mogu biti subjekti javnog ili privatnog prava. Kreditori koji imaju status države ili vladine organizacije su javni subjekti, a kreditori koji nemaju taj status učestvuju u kreditnim poslovima kao subjekti privatnog prava. Vrste kredita prema predmetu- Prema predmetu , krediti se dijele na finansijske (novčane) i robne (nenovčane). Prema roku, krediti se dijele na kratkoročne (do1god.), srednjoročne (o1 do5) i dugoročne (preko 5 god). Zavisno od namjene, krediti se dijele na namjenske i nenamjenske. Namjenski krediti se razlikuju prema nazivima koji indentifikuju njihovu primjenu, npr: investicioni kredit, izvozni i uvozni kredit, potrošački kredit itd. Prema svrsi korišćenja mogu se podijeliti na potrošačke i proizvođačke kredite. Potrošački krediti daju se u svrhu povećanja kupovne moći korisnika kredita, dok proizvođački kredit diže proizvodnu moć korisnika kredita (kupovina poljoprivredne opreme, vještčkog đubriva i sl). Prema načinu obezbjeđenja, krediti mogu biti personalni, realni i oni bez sredstava obezbjeđenja (obezbjeđenje je povjerenje). Kao personalno sredstvo obezb. koriste se jemstvo nekog lica za odobreni kredit, garancija, osiguranje kredita, zalaganje polise životnog osiguranja tzv vinkulacija. Kao realna sredstva obezbjeđenja koriste se: zalaganje pokretnih stvari ili hipoteka na nepokretnosti. Prema načinu puštanja u tečaj razlikujemo: gotovinski kredit, kredit u tranšama, stavljanje kredita u tečaj izdavanjem kreditnog pisma. Banka takođe može staviti kredit u tečaj i korišćenjem tekučeg računa korisnika. Naime, u vrijeme kad je tekući račun korisnika aktivan, on naplaćuje od banke određenu kamatu, a u vrijeme kad je račun pasivan, korisnik plaća banci ugovorenu kamatu za korišćenje njenih sredstava. Prema načinu vraćanja, krediti se dijele na one koji se vraćaju odjednom, one koji se vraćaju u ratama, kredite sa mirovanjem otplate i tzv. revolving kredite. Kod kredita sa mirovanjem otplate period mirovanja iznosi 3 god., a za to vrijeme teče kamata na cijeli iznos kredita. Kod revolving kredita omogućava se automatsko obnavljanje kredita po iskorišćenosti kredita do određenog limita.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Jedan komentar na “Trgovinsko pravo”

Odlična tema, samo napred !

Komentari