Odlomak

POJAM I NASTANAK FILOZOFIJE

  • philea – gr. – ljubav, težnja prema nečemu
  • philos – prijatelj
  • sophia – mudrost

= ljubav prema mudrosti

 

 

Evropska filozofija
Kineska i indijska filozofija se zasnivaju na veri u neka božanstva, a evropska (grčka) se zasniva na razumu.
Karakteristike evropske filozofije:

1. Kritičko, racionalno mišljenje
2. Mit (mitske priče, mitsko mišljenje) – gr. mythos = pričati, kazivati – najneposredniji emotivni doživljaj sveta, kada čovek nije u stanju da razlikuje svoju individuu od objektivne stvarnosti, nije u stanju da razlikuje deo od celine, uzrok od posledice.. prožet fantastičnim elementima

Nastala je na obalama egejskog mora. Polisi. Razvojem trgovine razvija se veca komunikacija. Dva staleža: robovi, slobodni građani. Filozofija nastala iz dokolice. Rasprave u senatu i učestvovanje je podstaklo otvorenost uma, rac. razmišljanja.

Filozofija je nastala postavljanjem pitanja. Nastala iz čuđenja (po Aristotelu). Prvi filozofi su bili fizičari (jer je fizika nauka o prirodi). Ne postoje zastarela učenja. Istorija filozofije je bliža umetnosti, nego nauci. Sa jednog stanovišta može se smatrati bezvrednom (zato što je nemoguć dalji razvoj).

 

 

Šta je filozofija?

  • nema opšteprihvaćene definicije
  • Karl Jaspers (20.vj.) – „Uvod u filozofiju“

o filozofija je saznanje o svijetu i životu – kao i nauka i religija
o od nauke i religije je razlikuje filozofsko mišljenje

  • filozofsko mišljenje ima tri karakteristike

o koristi strogo, pojmovno mišljenje
o koristi logičku argumentaciju
o koristi kritičko mišljenje

  • tri funkcije filozofije

o fundirajuća/utemeljujuća – filozofija se bavi onim što je temelj svega drugoga
o kritička – uvijek propituje i istražuje u svim aspektima
o utopijska – otvorena je prema budućnosti

  • Pitagora se prvi nazvao filozofom, a o tome svjedoči Ciceron

 

 

 

PERIODIZACIJA FILOZOFIJE

Epohe:
1. Anticka filozofija (VI v. Pn – VI v. ne):
• Kosmoloski period (priroda),
• Antropoloski period (Sokrat, Platon, Aristotel)
• Helenisticko-Rimski period (Korejci, istoricari, novoplatonizmi)
 etičko razdoblje
 religiozno razdoblje

2. Srednjevekovna filozofija (VI v – XV v) (oslanja se na hriscanstvo, odnos izmedju vere i razuma):
a. Patristika
b. Skolastika

3. Moderna filozofija (XV v – kraj XIX v):
• Racionalizam (razum),
• Empirizam (iskustvo),
• Materijalizam (Ruso, Monteskije, Volter..),
• Nemacka klasicna (idealisticka) filozofija (Kant, Fihte, Šeling, Hegel, Marks)
4. Savremena filozofija (kraj XIX v – danas): Fenomenologija, Egzistencijalizam, Pozitivizam, Pragmatizam (iskustvo, korist)

 

 

 

POČECI FILOZOFIJE

  • prva tumačenja čovjeka o njegovom postanku i postanku svijeta bila su u obliku mitova, a ne kritičkog mišljenja usmjerenog prema spoznaji i kada se javlja filozofija, ona se ne razvija iz mita, nego protiv mita, kao nastojanje dosljednog mišljenja da racionalno pronikne tajne svijeta i života
  • filozofija se javlja krajem 7. i početkom 6. vijeka stare ere u Grčkoj, gdje se tada bila razvila bogata materijalna i duhovna kultura – trguju s mnogim narodima, izmjenjujući saznanja, a reformama donekle je osigurana i sloboda kao bitan preduslov za razvoj filozofije uopšte, grčki duh se oslobodio mitskih predstava tradicije i usmjeruje se slobodnom istraživanju – oni su prvi spoznaji i znanju dali naučno obilježje
  • grčka filozofija je samonikla i izvorna:
  • dok su istočnjačko znanje i mudrost usko i bitno određeni religijom i tradicijom, grčka filozofija je slobodno istraživanje
  • istočnjak se povlači i pasivan je prema svijetu, dok je Grk realističan, optimističan i poduzetan, vjeruje u vlastiti napredak i izrazito je slobodouman (bogovi mu sliče, s njima sarađuje)

F i l e i n = grč. voljeti i s o p h i a= mudrost, znanje (filozofija = ljubav spram znanju, mudrosti). Filozofija je nauka o čovjekovom duhovnom stvaralaštvu vođeno težnjom za saznanjem cjeline svijeta i njegovog smisla.
Čovjek je biće koje se neprestano pita i traži odgovore. Zato se filozofija pojavila kao nauka kod starih Grka u 7. vj. pr. kr. u grčkim polisima u maloaziskom dijelu kad mit više nije davao zadovoljavajuće odgovore u objašnjenju svijeta, kad se traži svijet utemeljen na logosu (grč. zakon, znanje, riječ, nauka, logika…). Mit je bio duhovni izraz jednog vremena kad je čovjek pokušavao iz kaosa (grč. ne-red) uspostaviti kozmos (grč. red). Za razliku od mita, filozofija istražuje uzroke i posljedice pojava, ona je kritična.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Filozofija

Više u Skripte

Komentari