1

Ispitna pitanja iz predmeta: zdravstvena nega u rehabilitaciji 

Odgovori

1. Definicija zdravlja i nove dimenzije zdravlja?

Deficija zdravlja SZO

• Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i 

socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. (Ustav 
Svetske zdravstvene organizacije,1946) 

• Zdravlje nije puko nepostojanje bolesti, već stanje potpunog fizičkog, 

mentalnog, duhovnog i socijalnog blagostanja. (Deklaracija SZO iz Alma 
Ate,1974)

Definicija zdravlja SZO  predstavlja “službenu”, definiciju zdravlja i naći ćemo 
je u svim  važnijim udžbenicima medicine: uče je, i moraju je znati, studenti 
medicine i srodnih fakulteta, širom sveta.
Prihvaćena je, ne samo u stručnim krugovima, već i od nacionalnih vlada kao i 
od strane vodećih institucija i međunarodnih udruženja

80-tih godina SZO usvaja još dve dimenzije (nove dimenzije) zdravlja a to su:

Funkcionalna sposobnost

 je skup bioloških i socijalnih sposobnosti koje 

moraju biti objedinjene kako bi pojedinac mogao da obavlja aktivnosti 
neophodne da se obezbedi blagostanje.

Sopstveno opažanje zdravlja

 ili kvalitet života predstavlja opažanje pojedinca 

u vezi sa njegovim položajem u sklopu kulture i sistema u kome živi, a u 
odnosu se na ciljeve, očekivanja, standard i probleme.

2. Funkcionalna sposobnost i sopstveno opažanje zdravlja? ( u prvom pitanju )

2

3. Definicija rehabilitacije?

Rehabilitacija 

je definisana kao interdisciplinarni pristup invalidnoj osobi sa 

ciljem da zadovolji njene fizičke, psihičke, obrazovne i socijalne potrebe, 
pomažući joj da vodi što samostalniji život u granicama sopstvenog invaliditeta, 
pri čemu koristi što je moguće više preostale sopstvene sposobnosti.
Rehabilitacija osoba sa nesposobnostima je proces koji ima za cilj da im omogući 
da dostignu optimalni fizički, senzorni, intelektualni, psihološki i socijalni nivo. 
Rehabiloitacija omogućava ljudima koji imaju nesposobnost da dostignu i razviju 
nezavisnost (WHO).

4. Ciljevi rehabilitacije?

Sprečavanje nastanka težeg stepena invaliditeta 

Osposobljavanje za nezavisno sprovođenje ADŽ

Zapošljavanje 

Socijalna integracija 

5. Zadaci rehabilitacije?

Očuvanje funkcija koje su ugrožene 

Uspostavljanje funkcija koje su izgubljene 

Nadoknada funkcija koje su izgubljene kroz razvijanje preostalih sposobnosti 
(kompenzacija) ili zamena (substitucija).

Prilagođavanje na invaliditet.

6. Principi rehabilitacije?

1950, usvojeni su osnovni principi rehabilitacije, od strane UN koji su i danas 
aktuelni:

Kontinuiranost

 predstavlja plansko sprovođenje medicinskog tretmana bez 

zastoja između faza medicinskog zbrinjavanja, lečenja i rehabilitacije. 

Kompleksnost

 podrazumeva da pred rehabilitacionim timom nije samo 

bolestan čovek, već čovek sa preostalim potencijalima i vrednostima.

Timski rad

 predstavlja multidisciplinarni pristup invalidnoj osobi sa 

zajedničkim ciljem i međusobnim dopunjavanjem veština i iskustava.

background image

4

Sopstvena težina je primarno opterećenje na većinu kostiju tela i to upravo značajno 
doprinosi pravilnom formiranju kosti; s tim u vezi ovde naročito treba imati u vidu da 
se svakodnevne aktivnosti opterećenja koštanog sistema manifestuju kroz tzv. 
intermitentna opterećivanja. Drugi deo ovih tzv. stresogenih aktivnosti (kao sto su 
npr. one uzrokovane od strane aktivnosti mišića) takođe utiču na procese 
održavanja/eventualnog povećanja mase kostiju.

Hrskavica i zglobovi

Pošto hijalina hrskavica u sinovijalnim zglobovima nije snabdevena krvotokom, ona 
svoju ishranu dobija iz sinovijalne tečnosti redovnim pritiskom, tj. opterećenjem i 
rasterećenjem, kojim natapa i crpi tečnost 

Za vreme imobilizacije ovi procesi se povlače i hrskavica po pitanju ishrane zavisi od 
proste difuzije; na ovaj način se potrebe hrskavice u potpunosti i ona počinje da 
propada.

9. Efekti inaktiviteta na ligamente i mišiće?

Mišići

 kao izolovane strukture lokomotornog aparata podležu skraćenju i tako 

uzrokuju smanjenje obima pokreta u prethodno imobilisanim zglobovima. 
Gubitak snage uobičajeno varira među mišićnim grupama. 

Kad se zdravi pojedinci postave u mirovanje uz dnevni prekid od 30-40 min., a u 
trajanju od 6-7 nedelja, računa se na prosečan gubitak snage u sledećim okvirima: 

6,5% gubitak snage na fleksorima podlaktica,
 8,7% na fleksorima ramena, 
13% snage na dorzifleksorima,
 a preko 20% na plantarnim fleksorima stopala.

Smatra se da veliki i snažni mišići gube oko dva puta brže snagu nego mali mišići. 

tip I -sporo oksidativna vlakna više su podložna atrofiji, 
nego tip II-brza ili glikolitična mišićna vlakna 

5

Po prestanku imobilizacije, smatra se da je potrebno najmanje dva puta duže 
vremena da se mišićna snaga oporavi. 
Imobilizacija uzrokuje i smanjenje u sintezi kolagena, smanjenje uobičajeno 
prisutnih biohemi jskih supstanci i vode, smanjenje broja fibrila/fibroblasta 
(tačnije dolazi do nevidljivih "atrofičnih" promena.

Ligamenti

 mogu da izgube 1/3 svoje snage u samo 8 nedelja imobilizacije. 

Jednom kad se slabost ovih tkiva razvije potrebni su meseci i godine da se 
postigne oporavak (ako npr. plantarni ligamenti stopala nisu dovoljno čvrsti oni 
ne mogu da preveniraju pad svoda stopala, što može da dovede do 
nepopravljivog deformiteteta).

Sa gubitkom normalnog obima pokreta drugi delovi tela moraju ovaj gubitak u 
funkcionisanju segmenta da kompenzuju, što često dovodi do povećanog 
opterećenja na susedne zglobove

Primarni uzrok (i za nas najinteresantniji) nastanka kontraktura zgloba je 
odsustvo normalne mobilnosti zgloba, koje se viđa kako kod nametnutog 
totalnog tako i lokalnog inanaktiviteta. Iz svega ovoga proističe da zglobovi 
moraju periodično da se stavljaju u uslove punih obima pokreta (da se vežbaju) 
da bi se ove komplikacije prevenirale, tačnije moraju se oponašati normalne 
aktivnosti. 

10. Efekti inaktiviteta na kožu?

Dekubitalne ulceracije, statički edem i subkutani burzitis. 

Dekubitalna ulceracija je lokalno oštećenje kože ili tkiva nastalo zbog sile pritiska, 
sile smicanja ili trenja, odnosno njihovom kombinacijom.

Burzitis je 

zapaljenje 

burze, male zatvorene vreće ispunjene tečnošću smeštene u 

unutrašnjosti 

zglobova

. Burze izgledaju kao balon ispunjen sa malo tečnosti i 

spljošten imeđu ostalih tkiva. Njihova funkcija jeste da smanje trenje između tetiva i 
kosti, između tetiva i tetiva, između koštanih izbočina i same kože.

background image

7

kada teže dekondicionirana osoba dođe u uspravnu poziciju nastupa 
abnormalno veliko povećanje u frekvenci, praćeno čestim znakovima i 
simptomima ortostatske hipotenzije uključujući osećaj vrtoglavice, muke, 
znojenja, bledilo, tahikardiju i pad sistolnog pritiska. 

Tromboza 
Najčečće se javlja u venama nogu i karlice, posebno u dubokim venama 
potkolenice. Smatra se da na formiranje ugruška utiču najmanje tri faktora: 
 - faktori u vezi sa sastavom krvi;
 - staza u cirkulaciji;
 - povrede krvnih sudova 

12. Efekti inaktiviteta na respiratorni sistem?

Odmah po zauzimanju supiniranog ili napred-nagnutog položaja dijafragma i 
interkostalni mišići bivaju ograničeni u njihovim normalnim pokretima. Uz to, 
ležeći položaj sam po sebi deluje kao ograničavajući faktor širenju grudnog 
koša, naročito u pravcu antero-posteriornog dijametra, (sa vremenom se mogu 
razviti "kontrakture grudnog koša"), što u krajnjem ishodi dovodi do slabljenja 
disajne pumpe

U uslovima opšteg inaktiviteta dolazi do neusklađenosti između ventilacije i 
perfuzije, smanjenja razmene gasova, opadanja vitalnog kapaciteta, regionalne 
promene u ventilaciji sa stazom u bazalnim, manje pokretnim partijama pluća, 
otežanog iskašljavanja i si., što pogoduje infekciji i pojavi bronhopneumonije. 

Dužim trajanjem opšteg inaktiviteta dolazi do značajnih promena mnogih 
parametara plućnih funkcija (funkcionalnog rezidualnog kapaciteta, 
ekspiratornog rezervnog volumena, vitalnog kapaciteta, totalnog kapaciteta 
pluća i si). 

Želiš da pročitaš svih 40 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti